Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.

Održana radionica organizirana je u sklopu europskog projekta PATTERN, usmjerenog na razvoj vještina istraživača u okviru otvorene znanosti i odgovornog istraživanja kroz razvoj i pilotiranje edukacija za istraživače svih razina karijere. Kroz ove aktivnosti jačaju se prenosive vještine, a cilj je potaknuti visoka učilišta i istraživačke organizacije da unaprijede izvrsnost u znanosti, da osnaže kapacitete Europskog istraživačkog prostora za rješavanje društvenih izazova te međusobnu povezanost znanosti i društva.

Teorijski okvir upravljanja istraživačkim podacima

Teorijski dio radionice bio je usmjeren na razumijevanje temeljnih koncepata koji omogućuju kvalitetno i održivo upravljanje istraživačkim podacima. U središtu su bila FAIR načela, smjernice koje osiguravaju da podaci budu pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi. Istaknuto je kako njihova primjena povećava vrijednost javno financiranih istraživanja, jača transparentnost znanstvenog rada te pridonosi dugoročnoj očuvanosti rezultata.

Posebna pozornost bila je posvećena metapodacima i dokumentaciji kao preduvjetima razumljivosti i ponovnoj uporabi podataka. Metapodaci su predstavljeni kao strukturirani opisi koji omogućuju i ljudima i računalnim sustavima pravilno tumačenje sadržaja i konteksta skupa podataka. Polaznici su se upoznali s relevantnim standardima, među kojima je istaknuta Dublin Core shema, široko primjenjivana u digitalnim repozitorijima i arhivima. Obrađeni su i trajni identifikatori, s naglaskom na Digital Object Identifier (DOI), koji osigurava stabilnu i dugoročnu poveznicu na digitalni objekt te omogućuje pouzdano citiranje i praćenje utjecaja istraživačkih podataka.

U nastavku se raspravljalo o licenciranju i uvjetima pristupa. Sudionici su analizirali modele otvorenog licenciranja pomoću Creative Commons, s posebnim osvrtom na licencije CC0 i CC-BY, koje omogućuju široku ponovnu uporabu uz jasno definirane uvjete. Obrađeni su i modeli pristupa podacima, od otvorenog pristupa, preko zaštićenog pristupa za registrirane korisnike, do ograničenog pristupa u slučaju osjetljivih podataka. Predstavljen je i embargo kao mehanizam privremene zaštite podataka do objave znanstvenog rada. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični dio radionice, u kojem su polaznici primjenjivali stečena znanja kroz konkretne zadatke i primjere.

Kroz zadatke do boljeg upravljanja podacima

Radionica je bila izrazito praktično osmišljena i usmjerena na primjenu znanja kroz konkretne zadatke koji odražavaju stvarne izazove u radu s istraživačkim podacima. Kroz nekoliko međusobno povezanih aktivnosti sudionici su imali priliku samostalno analizirati, vrednovati i oblikovati različite elemente upravljanja podacima, razvijajući pritom i kritički pristup postojećim praksama.

U prvom dijelu radionice procjenjivali su FAIR status podataka na kojima se temelji nekoliko objavljenih znanstvenih radova. Analizirali su lakoću njihova pronalaska, dostupnost, priloženu dokumentaciju i razumljivost podataka, formate te mogućnost ponovne uporabe podataka. Ova je aktivnost potaknula raspravu o razlikama među disciplinama i o tome koliko su podaci doista pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi u praksi.

Slijedio je rad s README datotekama, pri čemu su sudionici analizirali dokumentaciju u stvarnim repozitorijima i prepoznavali elemente koji doprinose jasnoći i razumljivosti skupa podataka. Nakon toga su uz pomoć predloška izrađivali vlastitu README datoteku. Poseban naglasak bio je na preciznom opisivanju strukture datoteka, varijabli i konteksta nastanka podataka. U sljedećoj aktivnosti sudionici su evaluirali planove upravljanja podacima iz različitih znanstvenih područja. Kritički su analizirali njihovu strukturu, jasnoću i razinu razrađenosti pojedinih elemenata, prepoznajući primjere dobre prakse, ali i prostor za unapređenje, osobito u dijelu koji se odnosi na dugoročno pohranjivanje i dijeljenje podataka.

Radionica je uključivala i simulaciju pohrane podataka u repozitorij Dataverse. Sudionici su samostalno unosili skupove podataka u testno okruženje, opisivali ih standardiziranim metapodacima te definirali razine pristupa. Time su stekli uvid u tehničke i organizacijske aspekte objave podataka, kao i u važnost dosljedne i strukturirane deskripcije. Ova aktivnost pokazala je sudionicima kako repozitoriji automatski osiguravaju ispunjavanje dijela FAIR načela, pod uvjetom da istraživač unese kvalitetne opise.

Posljednji zadatak obuhvatio je izradu vlastitog plana upravljanja podacima, a za inspiraciju su se sudionici mogli poslužiti predlošcima i primjerima Hrvatske zaklade za znanost, Sveučilišta u Leidenu ili Europskog istraživačkog vijeća. Ova je aktivnost omogućila integraciju svih prethodno obrađenih sadržaja i potaknula promišljanje o održivom, transparentnom i odgovornom upravljanju podacima u budućim istraživanjima.

Kontinuirano usavršavanje kao temelj kvalitetnog upravljanja podacima

Edukacija je završila uz naglasak na to da upravljanje istraživačkim podacima zahtijeva trajno usavršavanje i prilagodbu suvremenim znanstvenim praksama. Sudionici su kroz radionicu produbili stručna znanja i ojačali kompetencije nužne za odgovorno upravljanje podacima te su dodatno osvijestili važnost promišljenog dijeljenja podataka za razvoj znanstvene zajednice. Poseban naglasak bio je na razumijevanju odnosa između FAIR načela, upravljanih i otvorenih podataka, kao i na svim sastavnicama plana upravljanja podacima. Polaznici su osnaženi za kvalitetnu izradu takvih planova te za prepoznavanje FAIR načela na primjerima podataka dostupnih u međunarodnim digitalnim repozitorijima. Stečena znanja i razmijenjena iskustva predstavljaju čvrst temelj za daljnji razvoj transparentnog, pouzdanog i dugoročno održivog istraživačkog okruženja, čime se doprinosi snažnijoj primjeni otvorene znanosti i većoj transparentnosti istraživačkog rada.

OpenCode.HR rezultat je zajedničke inicijative četiriju ključnih ustanova: Sveučilišnog računskog centra SRCE, zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI) te osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT). Suradnja je započela potpisivanjem sporazuma 11. veljače 2025. godine, a kao uzori za razvoj poslužili su uspješni europski projekti poput njemačkog opencode.de i talijanskog developers.italia.it.

Inicijativa je usmjerena na poticanje i provedbu obrazovnih i istraživačkih aktivnosti, jačanje suradnje unutar akademske i znanstvene zajednice te pružanje potpore nastavnim procesima.

Alati koji olakšavaju razvoj i suradnju

Platforma OpenCode.HR omogućuje sigurnu razmjenu i dijeljenje izvornog koda, izradu i održavanje tehničke dokumentacije, komunikaciju i razmjenu znanja unutar zajednice te pretraživanje i pregled javnih projekata.

Platforma objedinjuje niz suvremenih alata koji podržavaju cijeli životni ciklus razvoja softvera i prateće dokumentacije:

• GitLab: Alat za verzioniranje koda, suradnju suradnja, CI/CD i upravljanje projektima.
• Wiki: Sustav namijenjen pisanju i objavi dokumentacije.
• IT Tools: Zbirka alata za rad s podacima, formatima i razvojnim zadacima
• Excalidraw: Alat za izradu dijagrama, skica i vizualnih prikaza.
• HedgeDoc: Alat za kolaborativno pisanje, bilješke i prezentacije.
• README editor: Pomoć pri izradi README.md datoteka.
• OSI popis licencija: Pomoć korisnicima pri odabiru odgovarajuće licencije otvorenog koda.
• Forum: Mjesto za komunikaciju, razmjenu iskustava i rješavanje problema unutar zajednice.

Značaj platforme za razvoj otvorene znanosti

Uspostava OpenCode.HR platforme predstavlja važan infrastrukturni iskorak prema sustavnom razvoju otvorene znanosti u Hrvatskoj. Platforma je usklađena s Hrvatskim planom za otvorenu znanost, usvojenim 19. svibnja 2025. godine, koji naglašava potrebu za dostupnošću, transparentnošću i ponovljivosti rezultata financiranih javnim sredstvima.

Otvorena znanost podrazumijeva da su istraživački procesi, metodologije i podaci dostupni stručnoj i široj javnosti, čime se omogućuje provjera rezultata i njihova daljnja nadogradnja. Pohranjivanjem i dijeljenjem programskog koda putem OpenCode.HR istraživači izravno doprinose većoj reproducibilnosti svojih radova, smanjenju dupliciranja istraživanja te bržem prijenosu znanja.

Na ovaj se način programski kod, razvijen u okviru javno financiranih projekata, prepoznaje kao “znanje zajednice”,  odnosno resurs dostupan akademskoj zajednici, gospodarstvu i društvu u cjelini koji potiče inovacije te služi kao most između akademske zajednice i industrije. Uspostavom nacionalne infrastrukture za kolaborativni rad na kodu dodatno se jača digitalna suverenost Hrvatske i stvara stabilan temelj za buduće tehnološke i istraživačke inicijative.

Kako postati korisnik platforme?

Platforma je namijenjena studentima, nastavnicima, istraživačkim timovima i svima onima koji unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja rade na otvorenom kodu.

Pristup sustavu ostvaruje se putem elektroničkog identiteta AAI@EduHr. Iako je u prvoj fazi platforma dostupna prvenstveno korisnicima iz ustanova inicijatora, planirano je proširenje na cijelu zajednicu.

Da bi pojedinačni korisnici mogli koristiti platformu, njihova ustanova (fakultet ili institut) treba se prethodno uključiti u sustav potpisivanjem ugovora o obradi podataka i prihvaćanjem pravila korištenja. Zainteresirane ustanove mogu se javiti na adresu: opencode@srce.hr.

Poziv na uključivanje zajednice

Na Srce Open Caféu održanom 12. veljače 2026., predavači iz Srca – voditelj projekta Mijo Đerek i Dubravko Penezić, član radne skupine za provedbu projekta – uputili su poziv institutima i visokim učilištima da se uključe u inicijativu i počnu koristiti platformu. Istovremeno, akademsku i istraživačku zajednicu potaknuli su na aktivno sudjelovanje u njezinu daljnjem razvoju, osobito kroz prijedloge novih alata koji mogu unaprijediti rad i funkcionalnosti sustava.

Više o platformi OpenCode.HR pročitajte na sljedećim poveznicama:

• https://opencode.hr
• https://www.srce.unizg.hr/vijesti/sustav-za-kolaboracijski-rad-s-programskim-kodom-opencodehr-pusten-u-rad/1466

Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku istraživačima i stručnjacima za podatke u Hrvatskoj da od vodećih europskih stručnjaka uče o tome kako podatke učiniti vidljivijima, dostupnijima i dugoročno korisnima.

Što su FAIR načela i zašto su važna?

U suvremenoj i transparentnoj znanosti, podaci su vrijedni onoliko koliko su upotrebljivi. FAIR načela osiguravaju da istraživački podaci budu:

• Findable (pronalažljivi)
• Accessible (dostupni)
• Interoperable (interoperabilni)
• Reusable (ponovno upotrebljivi).

Primjena ovih načela predstavlja kvalitetnu znanstvenu praksu i sve je češće uvjet financijera istraživanja, uključujući Europsku komisiju. FAIR podaci doprinose većoj vidljivosti i citiranosti istraživanja, potiču suradnju te smanjuju rizik gubitka vrijednih informacija po završetku projekta.

U tom kontekstu FAIR načela pretvaraju podatke iz statičnih datoteka u aktivne resurse koji ubrzavaju znanstvena otkrića, olakšavaju suradnju i osiguravaju da se rezultati javno financiranih istraživanja optimalno iskoriste na dobrobit društva u cjelini.

Znanje i iskustvo iza radionice

Radionica se provodi u okviru projekta PATTERN financiranog kroz program Obzor Europa, a organiziraju je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u suradnji s nizozemskim nacionalnim centrom DANS.

DANS (Data Archiving and Networked Services) nizozemski je nacionalni centar izvrsnosti i repozitorij za istraživačke podatke. Riječ je o jednoj od vodećih europskih institucija u području upravljanja podacima, poznatoj po promicanju otvorene znanosti i pružanju podrške istraživačima u očuvanju istraživačkih podataka.

Program vode iskusne stručnjakinje iz DANS-a, Deborah Thorpe, koordinatorica za obuku u DANS-u i stručnjakinja za podatke s bogatim iskustvom u edukacijama o upravljanju istraživačkim podacima, i Michelle van den Berk, stručnjakinja za digitalnu znanost, otvoreni pristup, FAIR podatke, upravljanje istraživačkim podacima i digitalnu održivost.

O radionici: Od teorije do konkretne primjene

Tijekom dva dana sudionici će se upoznati s osnovama upravljanja istraživačkim podacima, planovima upravljanja podacima, dokumentacijom i metapodacima, podatkovnim repozitorijima te licenciranjem podataka. Radionica će se kroz praktičan rad, interakciju i raspravu fokusirati na:

• stvaranje visokokvalitetnih i smislenih metapodataka
• procjenu usklađenosti vlastitih podataka s FAIR načelima
• učinkovito korištenje podatkovnih repozitorija
• licenciranje i dugoročnu održivost podataka.

Kroz praktičan rad na primjerima iz stvarne prakse sudionici će steći znanja i vještine koji se mogu izravno primijeniti u vlastitim istraživanjima i projektima.

Radionica je namijenjena istraživačima u svim fazama karijere, doktorandima, knjižničarima, stručnjacima za podatke (engl. data stewards) i svima onima koji se u svakodnevnom radu susreću s istraživačkim podacima.

Praktične informacije

• Vrijeme održavanja: 19. veljače 2026. (10:00 – 15:00) i 20. veljače 2026. (10:00 – 13:00)
• Mjesto održavanja: Institut Ruđer Bošković, Zagreb (Dvorana Ivana Supeka, 1. krilo)
• Jezik radionice: engleski
• Broj sudionika: 30
• Kotizacija: sudjelovanje je besplatno

Važna napomena za sudionike: Polaznicima se preporučuje da prije radionice prođu kratki uvodni online tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction kako bi se osiguralo predznanje potrebno za praktični dio rada. Za pristup tečaju potrebno je otvoriti korisnički račun na platformi OpenPlato, upisati se na tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction te kliknuti Enter pod „Dive into the Course“. Potrebni materijali dostupni su u okviru Session 1: What is FAIR RDM and why should we do it? Za završetak tečaja potrebno je izdvojiti otprilike 2 sata.

Prijave su otvorene na poveznici: https://forms.gle/9RAN83DthddA159q6.

Povijest i ciljevi inicijative

Ova globalna inicijativa pokrenuta je 2012. godine od strane međunarodne zajednice Open Education Global (OEGlobal), neprofitne organizacije koja kontinuirano potiče stvaranje i dijeljenje ideja, kolektivni rast i širenje otvorenosti u obrazovanju kroz razne regionalne čvorove i projekte, a Tjedan otvorenog obrazovanja služi kao godišnji vrhunac tih kontinuiranih napora.

Glavni ciljevi Tjedna otvorenog obrazovanja su podizanje svijesti o postojanju otvorenih obrazovnih sadržaja, poticanje dubokih sustavnih promjena u načinu na koji se znanje vrednuje i distribuira, isticanje postignuća u području otvorenog obrazovanja te pružanje platforme za suradnju, inovacije i razmjenu resursa. Otvoreno obrazovanje smatra se rješenjem za postizanje obrazovanja kao bitnog, zajedničkog i suradničkog javnog dobra na globalnoj i lokalnoj razini.

Inicijativa od svojih početaka svake godine okuplja škole, sveučilišta, knjižnice i druge zainteresirane dionike koji pokazuju da učenje ne mora biti zaključano iza skupih pretplata ili zidova učionica. Kroz različite aktivnosti uklanjaju se barijere za učenje, potiče se suradnja, inovativnost i razmjena resursa kako bi se stvorilo inkluzivno obrazovno okruženje te pomoglo studentima i nastavnicima da lakše dođu do kvalitetnih materijala koje mogu slobodno koristiti i prilagođavati.

Zajednica otvorenog obrazovanja do sada je održala 2655 događaja u 42 zemlje te podijelila 1127 otvorenih obrazovnih sadržaja. U Tjednu otvorenog obrazovanja do sada je sudjelovalo 117 620 sudionika iz 162 zemlje.

U Hrvatskoj u obilježavanju Tjedna otvorenog obrazovanja svojim aktivnostima redovito sudjeluje Sveučilišni računski centar (Srce), koji sustavno podržava primjenu načela otvorenog obrazovanja u sustavu visokog obrazovanja kako bi studentima omogućio najkvalitetnije iskustvo učenja tijekom studija.

Zašto sudjelovati?

Događanja uvrštena u globalni kalendar OE week postaju vidljiva istraživačima i edukatorima iz cijelog svijeta, što olakšava povezivanje s kolegama, razmjenu iskustava i pronalaženje novih suradnika za pokretanje projekata usmjerenih na otvoreno obrazovanje. Sudjelovanjem se izravno pridonosi smanjenju troškova obrazovanja za studente kroz dijeljenje i promociju otvorenih udžbenika i drugih sadržaja. Također se pruža prilika za raspravu o rješenjima zajedničkih izazova u suvremenom poučavanju. Za knjižnice je sudjelovanje način da redefiniraju svoju ulogu kao ključnih savjetnika u području autorskih prava, licenciranja i upravljanja digitalnim resursima.

Organizacija događanja i priručnik za voditelje

Sudjelovanje je omogućeno svim zainteresiranim stranama, uključujući škole, sveučilišta, knjižnice i druge obrazovne organizacije. Za lakše planiranje i provedbu aktivnosti preporučuje se korištenje priručnika „OEWeek Event Idea Handbook“. U ovom vodiču nalaze se upute i kreativne ideje za organizaciju radionica, webinara, panela ili predavanja. Također su pripremljeni vizuali koji se mogu slobodno koristiti za promociju događanja na temu “središnjeg trga otvorenog obrazovanja”.

Svi formati događanja su dobrodošli, od onih uživo do potpuno virtualnih ili hibridnih modela. Priručnik predlaže razne tipove aktivnosti ovisno o ciljanoj publici: radionice i webinare, panel-rasprave, predavanja, promocije postojećih otvorenih obrazovnih sadržaja, zajedničke akcije stvaranja ili uređivanja otvorenih obrazovnih sadržaja te kampanje za podizanje svijesti o prednostima otvorenog obrazovanja.

Kalendar događanja

Iako se središnji dio manifestacije održava početkom ožujka, organizacija aktivnosti potiče se u širem vremenskom okviru od veljače do travnja 2026. godine. Ovaj prošireni kalendar uveden je na temelju povratnih informacija iz zajednice. Na primjer, institucije u Australiji često su ukazivale na to da je početak ožujka iznimno organizacijski zahtjevan zbog početka semestra, dok su u drugim dijelovima svijeta vjerski praznici ili proljetni praznici onemogućavali sudjelovanje tijekom cijelog tjedna. Stoga, bez obzira na to održi li se događanje točno u prvom tjednu ožujka ili u nekom drugom terminu između veljače i travnja, OEGlobal će ga istaknuti i podržati ako je uvršteno u službeni kalendar.

Sva planirana događanja mogu se prijaviti i promovirati putem spomenutog službenog OE Week kalendara, a preporučuje se ranija prijava kako bi im se osigurala veća vidljivost i učinkovitija promocija. Kalendar omogućuje korisnicima pregled aktivnosti prema temi, organizatoru, državi, jeziku, vrsti događanja i načinu izvođenja. Na poveznici Event Contribution Guide saznajte kako prijaviti vlastito događanje.

Prva verzija OEWeek 2026 kalendara bit će objavljena 4. veljače 2026. godine.

Više detalja i kalendar dostupni su na službenoj stranici Tjedna otvorenog obrazovanja.

Srce ovim putem želi stvoriti prostor za dijeljenje znanja, iskustava i događanja koji pridonose razvoju otvorene znanosti u Hrvatskoj i Europi. Newsletter donosi pregled aktualnosti iz područja digitalne infrastrukture, projekata i politika vezanih uz otvoreni pristup, otvorene podatke i FAIR načela.

“U duhu FAIR principa i otvorene suradnje želimo dijeliti informacije koje su lako dostupne, pregledne i korisne”, poručuju iz Srca. Na newsletter se možete pretplatiti klikom na poveznicu.

„Novosti iz oblaka za otvorenu znanost (EOSC i HR-OOZ)” objavljivat će se mjesečno, a Srce poziva sve članove istraživačke i akademske zajednice da se uključe u njegovo oblikovanje. Prilozi i najave događanja za buduće brojeve mogu se poslati na adresu hr-ooz@srce.hr.

Izvori:

https://www.uaos.unios.hr/srce-dabarnovosti-iz-oblaka-za-otvorenu-znanost-eosc-i-hr-ooz/

https://us3.campaign-archive.com/home/?u=a1862f40dd5a31106314463cf&id=32aa926db3

Nadovezujući se na prethodnu temu o „Zajednici iznad komercijalizacije“, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa podsjeća na važnost modela koji znanje vraćaju u ruke zajednice. Sve je više primjera uredničkih odbora koji preuzimaju vlasništvo nad svojim časopisima povlačenjem od komercijalnih izdavača, institucija koje napuštaju komercijalne baze podataka i metriku za evaluaciju svojih zaposlenika, te poticanja pravednijih sustava vrednovanja znanstvenog rada.

Istodobno, pred znanstvenu zajednicu stavljaju se novi izazovi, od komercijalizacije znanja do nekontrolirane uporabe podataka u razvoju umjetne inteligencije. No, pristupi temeljeni na zajedničkom upravljanju i otvorenosti, koje zagovaraju UNESCO-ova Preporuka o otvorenoj znanosti i Toluca–Cape Town deklaracija, pokazuju smjer prema pravednijem i održivijem sustavu dijeljenja znanja.

Tjedan otvorenog pristupa jedinstvena je prilika za povezivanje globalnih inicijativa koje promiču otvorenu znanost, a obilježavaju ga pojedinci, institucije i organizacije diljem svijeta. Iako se Tjedan otvorenog pristupa održava od 20. do 26. listopada, svi su pozvani organizirati rasprave i aktivnosti i izvan tog razdoblja te temu prilagoditi lokalnim potrebama. Službeni hashtag Tjedna otvorenog pristupa na društvenim mrežama je #OAweek.

Niže donosimo popis događanja koja organiziraju hrvatske ustanove. Popis registriranih događanja u cijelome svijetu možete pronaći na službenoj stanici Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa putem ove poveznice.

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Instituta Ruđer Bošković

Online događanja:

• 20. 10. 2025. 10:00 164. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Zrinka Alilović i Helena Šarić (IRB): CroRIS kao podrška otvorenoj znanosti (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025. 10:00 165. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Iva Melinščak Zlodi (FFZG): Autorsko pravo u politikama i zahtjevima otvorene znanosti u hrvatskim znanstvenim ustanovama (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 10:00 166. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Ana Zečević (IRB): Portal Otvorena znanost u Hrvatskoj (online, obrazac za prijave)
• 27. 10. 2025. 11:00 – Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online, obrazac za prijave)
• 3. 11. 2025. 11:00 – Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online, obrazac za prijave)
• 10. 11. 2025. 11:00 – dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online, obrazac za prijave)
• Dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te upisati tečaj klikom na Enroll now.

Događanja uživo:

• 23. 10. 2025. 10:00 Kratki edukacijski knjižnični seminar – Lorena Palameta i Josipa Karadžole (IRB): Kroz FULIR do otvorenog pristupa (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković, obrazac za prijave)
• 24. 10. 2025. 15:00 Kviz Otvorenica – kviz za svaku glavu (za javnost, obrazac za prijave)
• Escape Room Tko je vlasnik vašeg znanja? (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Edukacije su prvenstveno namijenjene knjižničarima iz svih vrsta knjižnica, no otvorene su i svima koji se žele pobliže upoznati s temom otvorene znanosti. Sve detalje pronađite na službenoj stranici NSK putem ove poveznice.

Online događanja:

• 20. 10. 2025.
  11:00 – Zašto govorimo o otvorenoj znanosti?
  11:30 – izv. prof. dr. sc. Drahomira Cupar (Sveučilište u Zadru, OPERAS-HR): VERA platforma: podrška građanskoj znanosti (online, obrazac za prijave)
  13:00 – Anja Majstorović i Ivana Matijević (NSK): Znanstveni rad u otvorenom pristupu: gdje, kako i zašto? (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025.
  13:00 – Sanja Jurković (NSK): Otvorena znanost u praksi: knjižničarska istraživanja i objava podataka (online, obrazac za prijave)
  14:00 – Renata Petrušić (NSK): Otvoreni pristup i autorsko pravo (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 13:00 – Dolores Mumelaš (NSK): Građanska znanost kroz prizmu Europske unije (online, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra SRCE

22. 10. 2025. 11:00 Razgovori u Srcu: Certificiranje u Hrčku – dijamantni časopisi (uživo, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Udruge Penkala

Detalje i poveznicu za prijave na događanja pronađite na službenoj stranice Udruge Penkala putem ove poveznice.

Online događanja:

• 22. 10. 2025. 12:00 – Isabel Barriuso Hortega i Pablo Hernandez (Research Agora): Research Agora: from full hard drives to full CVs, making every result count? (online)
• 23. 10. 2025. 12:00 – Dejana Carić (SRCE): Što znači biti data steward? (online)

Događanja uživo 28. 10. 2025. 15:00 – 17:00 na Institutu za fiziku uz prijenos uživo:

• dr. sc. Una Pale i Maja Hoić (Udruga Penkala) – Penkalino istraživanje o stavovima i praksama hrvatskih znanstvenika o otvorenoj znanosti
• izv. prof. dr. sc. Goran Delač (FER) – Znanost potpomognuta umjetnom inteligencijom: Nove prilike i opasnosti
• Marijana Glavica (FFZG) – Koga je briga za istraživačke podatke?
• izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i  izv. prof. dr. sc. Tomislav Ivanjko (FFZG) – FEMLEAD: Fostering FEMale participation and LEADership in open science initiatives

Ovaj ključni strateški dokument jasno definira smjernice i preporuke za primjenu načela otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj. Plan utvrđuje konkretne aktivnosti i očekivanja za istraživače, znanstvene institucije i donositelje odluka – od upravljanja istraživačkim podacima i razvoja istraživačke infrastrukture do osiguravanja otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i prilagodbe sustava vrednovanja znanstvenog rada u skladu s načelima otvorene znanosti.

Glavni cilj Plana jest usklađivanje europskih i međunarodnih načela otvorene znanosti s potrebama i razvojnim prioritetima hrvatskog znanstvenog sustava. Temelji se na međunarodnim načelima otvorene znanosti koje su definirali UNESCO, Europska komisija i OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development).

Tko stoji iza plana?

Hrvatski plan za otvorenu znanost izrađen je na temelju prijedloga koji je pripremila Radna skupina za izradu nacionalnog plana i politika otvorene znanosti, u okviru Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ).

Osim izrade samog dokumenta Radna skupina aktivno djeluje na razvoju infrastrukture za otvorenu znanost, promicanju njezinih načela, edukaciji znanstvene zajednice te pružanju stručne podrške istraživačima – od upravljanja istraživačkim podacima i autorskopravnih pitanja do korištenja postojećih alata i platformi. Također, važnu ulogu ima i u oblikovanju politika otvorene znanosti na nacionalnoj i institucionalnoj razini.

Vizija i glavni ciljevi Hrvatskog plana za otvorenu znanost

Provedbom plana predviđa se niz aktivnosti koje će omogućiti učinkovitiju primjenu načela otvorene znanosti u Hrvatskoj, čime se doprinosi ubrzanju znanstvenog napretka, jačanju održivog razvoja te povećanju međunarodne prepoznatljivosti hrvatske znanosti. Ključni preduvjeti za uspješnu implementaciju uključuju izgradnju snažne infrastrukture, ciljano strateško ulaganje i kontinuirano profesionalno usavršavanje znanstvene zajednice.

Plan navodi šest glavnih ciljeva:

1. Povećati dostupnost istraživačkih rezultata otvorenim pristupom znanstvenim publikacijama i drugim rezultatima znanstvenog rada te dijeljenjem istraživačkih podataka.
2. Povećati korištenje i vidljivost rezultata javno financiranih istraživanja.
3. Primjenjivati načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja u radu istraživača i ustanova.
4. Uključiti otvorenu znanost kao kriterij u vrednovanju istraživača, istraživačkih projekata i institucija.
5. Omogućiti povezivanje i suradnju znanstvene zajednice i šire javnosti.
6. Poticati stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja.

Praćenje provedbe plana

Praćenje provedbe Hrvatskog plana za otvorenu znanost ključno je za ostvarenje ciljeva vezanih uz transparentnost, dostupnost i suradnju u znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih imenovat će tijelo sastavljeno od predstavnika relevantnih institucija i stručnjaka i ono će biti zaduženo za nadzor provedbe i daljnji razvoj plana.

Tijelo će redovito evaluirati provedbu preporuka i aktivnosti te najmanje svakih pet godina podnositi izvješće s prijedlozima unapređenja. Evaluacija će obuhvaćati pokazatelje poput broja otvorenih publikacija, korištenja repozitorija, pohrane podataka, međunarodne suradnje, edukacija te integracije otvorene znanosti u visoko obrazovanje i građanske znanstvene projekte.

Put prema znanosti dostupnoj svima

Usvajanjem Hrvatskog plana za otvorenu znanost postavljen je važan temelj za sustavnu primjenu načela otvorene znanosti. Plan donosi jasno definirane ciljeve, smjernice, preporuke i mehanizme praćenja provedbe.

Ovim iskorakom Hrvatska se usklađuje s europskim i globalnim standardima te jača vidljivost i dostupnost javno financiranih istraživanja. Plan potiče otvoren pristup, transparentnost i suradnju u znanosti, stvarajući preduvjete za održiv i uključiv znanstveni razvoj.

Cjeloviti tekst Hrvatskog plana za otvorenu znanost dostupan je na službenim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih: https://mzom.gov.hr/vijesti/hrvatski-plan-za-otvorenu-znanost/7045.

Znanstveni integritet pod pritiskom produktivnosti

Doba “publish or perish” imperativa sve više dovodi u pitanje temeljne etičke vrijednosti u znanosti. Iako se kvantiteta publikacija često koristi kao mjerilo uspješnosti istraživača i institucija, taj trend nosi i neželjene posljedice — od površnog istraživanja do ozbiljnih slučajeva plagiranja, falsifikacije i fabrikacije podataka.

Zabrinjavajući je podatak da je većina povlačenja znanstvenih radova posljedica neetičnog ponašanja, a ne nenamjernih pogrešaka. Ova činjenica ukazuje na ozbiljan problem i potrebu za institucionalnom reformom u području istraživačke etike.

Tko je odgovoran?

Dr. Sanders u svom će se izlaganju osvrnuti na sve aktere znanstvenog izdavaštva — autore, recenzente, urednike i znanstveno-istraživačke organizacije — naglašavajući kako svi oni snose dio odgovornosti za kvalitetu i vjerodostojnost objavljenih radova. Poseban naglasak stavit će na nužnost reforme institucionalnih mehanizama koji bi osigurali dosljednu i učinkovitu provedbu etičkih standarda.

Poziv na dijalog i promjene

Predavanje ima za cilj potaknuti otvoreni dijalog unutar znanstvene zajednice, ali i osnažiti sve dionike sustava znanstvenog izdavaštva da preuzmu aktivniju ulogu u promicanju etike i transparentnosti.

Ako ste istraživač, recenzent, urednik ili jednostavno želite razumjeti kako znanstveni rad može i treba biti usklađen s najvišim etičkim načelima, ne propustite priliku čuti inspirativno izlaganje dr. Sandersa i pridružiti se raspravi o stvaranju odgovornije znanosti.

Više informacija dostupno je na poveznici: go.irb.hr/161kolokvij

Ovogodišnja PUBMET konferencija usmjerena je na ključne teme u ovom području, uključujući transparentnost i otvorene prakse u istraživanjima, evaluaciju kvalitete znanstvenih radova, recenzentski postupak, standarde u otvorenom izdavaštvu i upravljanju podacima, te ulogu institucija i politika u promicanju otvorene znanosti. Osim toga, konferencija razmatra utjecaj umjetne inteligencije i novih alata na znanstvenu komunikaciju. Ove teme od presudne su važnosti za daljnji razvoj otvorene znanosti i njezinog utjecaja na globalnu znanstvenu zajednicu.

Konferenciju organiziraju Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK, Institut Ruđer Bošković, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinička bolnica Dubrava.

Teme PUBMET2025 konferencije

Konferencija PUBMET 2025 fokusira se na ključne izazove i mogućnosti u području otvorene znanosti, a radovi će biti podijeljeni u dvije glavne kategorije koje obuhvaćaju različite aspekte kvalitete u znanstvenoj komunikaciji:

1. Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa

• otvorene prakse za poboljšanje kvalitete istraživanja (transparentnost u izvještavanju, preregistracije, preprinti, otvorena razmjena i upravljanje podacima itd.)
• transparentna, etička i kritička evaluacija znanstvenih rezultata (procjena kvalitete istraživanja, transparentna i rigorozna recenzija, pitanja istraživačkog integriteta itd.)
• najbolje prakse u uređivanju i objavljivanju časopisa, knjiga i skupova podataka u otvorenom pristupu
• standardi kvalitete za baze podataka, usluge i repozitorije u otvorenom pristupu
• uloge pružatelja usluga i repozitorija u podršci otvorenoj znanosti i kvaliteti istraživanja
• kvaliteta u definiranju, provedbi i praćenju politika otvorene znanosti, uključujući zadržavanje autorskih prava i politike otvorenih licencija
• uloga sveučilišta i knjižnica u podršci otvorenoj znanosti i kvalitetnom obrazovanju.

2. Ostale teme otvorene znanosti

• politike i strategije otvorene znanosti
• razvoj nove infrastrukture, usluga i repozitorija u otvorenom pristupu
• novi resursi i alati za autore, recenzente i urednike
• otvorena znanost i umjetna inteligencija
• održivost i poslovni modeli u izdavaštvu s otvorenim pristupom
• pravednost, raznolikost, inkluzija i osjećaj uključenosti
• višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji
• inicijative građanske znanosti.

U kategoriji “Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa” prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz kratka izlaganja ili posterska izlaganja. Teme u kategoriji “Ostale teme otvorene znanosti” bit će predstavljene kroz posterska izlaganja.

Poziv za dostavu sažetaka

Organizatori konferencije pozivaju znanstvenike, urednike, knjižničare i sve zainteresirane da do 1. travnja 2025. prijave svoje radove na temu kvalitete znanstvene komunikacije i otvorenog pristupa. Sažetak treba ukratko opisati glavnu ideju rada, njegovu znanstvenu ili praktičnu relevantnost te utjecaj na akademsku zajednicu ili društvo u cjelini.

Prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz:

• kratka izlaganja (do 10 minuta)
• posterska izlaganja (tiskani poster dimenzija 70 cm × 100 cm uz izlaganje do 3 minute)

Svi oblici izlaganja trebaju biti održani na engleskom jeziku.

Prihvaćeni sažetci bit će objavljeni u PUBMET2025 Zborniku sažetaka. Svi sažetci, pripadajući posteri, prezentacije i snimke bit će dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Posteri i prezentacije trebaju biti licencirani najmanje pod licencijom Creative Commons Attribution (CC BY 4.0). CC BY „najslobodnija” je licencija za korisnika jer je jedini uvjet korištenja djela označavanje izvornog autora.

Također, organizatori pozivaju autore da prijave cjelovite radove za objavu u međunarodnim časopisima u dijamantnom otvorenom pristupu European Science Editing ili Libellarium. Prije prijave, potrebno je provjeriti opseg i uvjete pojedinog časopisa. Svi radovi prolaze stručnu recenziju te će, u slučaju prihvaćanja, biti objavljeni pod licencijom CC BY 4.0.

Kako se prijaviti

Za prijavu sažetka potrebno je otvoriti besplatan račun na platformi EasyChair i koristiti službeni predložak za izradu sažetka. Prijave se podnose na engleskom jeziku. Sve prijave ocjenjivat će programski odbor i/ili recenzijski odbor. Uz sažetak autori mogu priložiti kratku biografiju i fotografiju, koje će biti objavljene na mrežnoj stranici konferencije.

Rok za prijavu sažetaka za kratka izlaganja: 1. travnja 2025. 15. travnja 2025. (obavijest o prihvaćanju: 1. svibnja 2025. 15. svibnja 2025.)

Rok za registraciju autora prihvaćenih radova: 1. srpnja 2025.

Rok za dostavu prezentacija i/ili postera: 1. rujna 2025.

Rok za predaju cjelovitih radova: 1. prosinca 2025.

Više informacija o konferenciji i uputama za prijavu dostupno je na službenoj stranici PUBMET2025 ili putem e-pošte pubmet@unizd.hr.