Transformacija knjižnice u digitalnom dobu

Predavanje donosi inspirativan prikaz transformacije Knjižnice IZTECH-a, koja se tijekom posljednjeg desetljeća razvila iz tradicionalne ustanove u središte turskog i europskog istraživačkog prostora. Poseban naglasak bit će na ulozi knjižnice u oblikovanju politika te organizaciji znanstvenih skupova posvećenih otvorenoj znanosti i istraživačkoj infrastrukturi.

Umjetna inteligencija i sustavi GCRIS

U sklopu izlaganja predstavit će se platforma GCRIS (Grand Current Research Information System) s posebnim fokusom na novorazvijeni AI Assistant. Bit će objašnjeno kako se umjetna inteligencija koristi za unapređenje upravljanja istraživačkim podacima, povećanje vidljivosti znanstvenih rezultata te pružanje personalizirane podrške akademskoj zajednici.

O predavaču

Gültekin Gürdal stručnjak je s bogatim iskustvom u vođenju nacionalnih akademskih suradnji, bivši predsjednik konzorcija ANKOS te član upravnog odbora organizacije OpenAIRE i DSpace Leadership Group. Njegov rad danas je primarno usmjeren na integraciji naprednih AI alata u istraživačkim infrastrukturama.

Praktične informacije

Kolokvij će se održati u hibridnom obliku (u dvorani Instituta i putem platforme Zoom), a predviđeno trajanje je 60 minuta. Za online sudjelovanje obvezna je registracija putem poveznice, a svi sudionici dobit će potvrdu o sudjelovanju.

Više informacija dostupno je ovdje.

Održana radionica organizirana je u sklopu europskog projekta PATTERN, usmjerenog na razvoj vještina istraživača u okviru otvorene znanosti i odgovornog istraživanja kroz razvoj i pilotiranje edukacija za istraživače svih razina karijere. Kroz ove aktivnosti jačaju se prenosive vještine, a cilj je potaknuti visoka učilišta i istraživačke organizacije da unaprijede izvrsnost u znanosti, da osnaže kapacitete Europskog istraživačkog prostora za rješavanje društvenih izazova te međusobnu povezanost znanosti i društva.

Teorijski okvir upravljanja istraživačkim podacima

Teorijski dio radionice bio je usmjeren na razumijevanje temeljnih koncepata koji omogućuju kvalitetno i održivo upravljanje istraživačkim podacima. U središtu su bila FAIR načela, smjernice koje osiguravaju da podaci budu pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi. Istaknuto je kako njihova primjena povećava vrijednost javno financiranih istraživanja, jača transparentnost znanstvenog rada te pridonosi dugoročnoj očuvanosti rezultata.

Posebna pozornost bila je posvećena metapodacima i dokumentaciji kao preduvjetima razumljivosti i ponovnoj uporabi podataka. Metapodaci su predstavljeni kao strukturirani opisi koji omogućuju i ljudima i računalnim sustavima pravilno tumačenje sadržaja i konteksta skupa podataka. Polaznici su se upoznali s relevantnim standardima, među kojima je istaknuta Dublin Core shema, široko primjenjivana u digitalnim repozitorijima i arhivima. Obrađeni su i trajni identifikatori, s naglaskom na Digital Object Identifier (DOI), koji osigurava stabilnu i dugoročnu poveznicu na digitalni objekt te omogućuje pouzdano citiranje i praćenje utjecaja istraživačkih podataka.

U nastavku se raspravljalo o licenciranju i uvjetima pristupa. Sudionici su analizirali modele otvorenog licenciranja pomoću Creative Commons, s posebnim osvrtom na licencije CC0 i CC-BY, koje omogućuju široku ponovnu uporabu uz jasno definirane uvjete. Obrađeni su i modeli pristupa podacima, od otvorenog pristupa, preko zaštićenog pristupa za registrirane korisnike, do ograničenog pristupa u slučaju osjetljivih podataka. Predstavljen je i embargo kao mehanizam privremene zaštite podataka do objave znanstvenog rada. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični dio radionice, u kojem su polaznici primjenjivali stečena znanja kroz konkretne zadatke i primjere.

Kroz zadatke do boljeg upravljanja podacima

Radionica je bila izrazito praktično osmišljena i usmjerena na primjenu znanja kroz konkretne zadatke koji odražavaju stvarne izazove u radu s istraživačkim podacima. Kroz nekoliko međusobno povezanih aktivnosti sudionici su imali priliku samostalno analizirati, vrednovati i oblikovati različite elemente upravljanja podacima, razvijajući pritom i kritički pristup postojećim praksama.

U prvom dijelu radionice procjenjivali su FAIR status podataka na kojima se temelji nekoliko objavljenih znanstvenih radova. Analizirali su lakoću njihova pronalaska, dostupnost, priloženu dokumentaciju i razumljivost podataka, formate te mogućnost ponovne uporabe podataka. Ova je aktivnost potaknula raspravu o razlikama među disciplinama i o tome koliko su podaci doista pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi u praksi.

Slijedio je rad s README datotekama, pri čemu su sudionici analizirali dokumentaciju u stvarnim repozitorijima i prepoznavali elemente koji doprinose jasnoći i razumljivosti skupa podataka. Nakon toga su uz pomoć predloška izrađivali vlastitu README datoteku. Poseban naglasak bio je na preciznom opisivanju strukture datoteka, varijabli i konteksta nastanka podataka. U sljedećoj aktivnosti sudionici su evaluirali planove upravljanja podacima iz različitih znanstvenih područja. Kritički su analizirali njihovu strukturu, jasnoću i razinu razrađenosti pojedinih elemenata, prepoznajući primjere dobre prakse, ali i prostor za unapređenje, osobito u dijelu koji se odnosi na dugoročno pohranjivanje i dijeljenje podataka.

Radionica je uključivala i simulaciju pohrane podataka u repozitorij Dataverse. Sudionici su samostalno unosili skupove podataka u testno okruženje, opisivali ih standardiziranim metapodacima te definirali razine pristupa. Time su stekli uvid u tehničke i organizacijske aspekte objave podataka, kao i u važnost dosljedne i strukturirane deskripcije. Ova aktivnost pokazala je sudionicima kako repozitoriji automatski osiguravaju ispunjavanje dijela FAIR načela, pod uvjetom da istraživač unese kvalitetne opise.

Posljednji zadatak obuhvatio je izradu vlastitog plana upravljanja podacima, a za inspiraciju su se sudionici mogli poslužiti predlošcima i primjerima Hrvatske zaklade za znanost, Sveučilišta u Leidenu ili Europskog istraživačkog vijeća. Ova je aktivnost omogućila integraciju svih prethodno obrađenih sadržaja i potaknula promišljanje o održivom, transparentnom i odgovornom upravljanju podacima u budućim istraživanjima.

Kontinuirano usavršavanje kao temelj kvalitetnog upravljanja podacima

Edukacija je završila uz naglasak na to da upravljanje istraživačkim podacima zahtijeva trajno usavršavanje i prilagodbu suvremenim znanstvenim praksama. Sudionici su kroz radionicu produbili stručna znanja i ojačali kompetencije nužne za odgovorno upravljanje podacima te su dodatno osvijestili važnost promišljenog dijeljenja podataka za razvoj znanstvene zajednice. Poseban naglasak bio je na razumijevanju odnosa između FAIR načela, upravljanih i otvorenih podataka, kao i na svim sastavnicama plana upravljanja podacima. Polaznici su osnaženi za kvalitetnu izradu takvih planova te za prepoznavanje FAIR načela na primjerima podataka dostupnih u međunarodnim digitalnim repozitorijima. Stečena znanja i razmijenjena iskustva predstavljaju čvrst temelj za daljnji razvoj transparentnog, pouzdanog i dugoročno održivog istraživačkog okruženja, čime se doprinosi snažnijoj primjeni otvorene znanosti i većoj transparentnosti istraživačkog rada.

Projekt PATTERN usmjeren je na jačanje prakse otvorene i odgovorne znanosti kroz razvoj i provedbu ciljanih edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Naglasak stavlja na razvoj praktičnih kompetencija te poticanje institucija na sustavno uvođenje praksi otvorene znanosti, čime doprinosi razvoju europskog istraživačkog prostora i jačanju suradnje unutar istraživačke zajednice.

Nastavljajući se na uspješno održanu prvu Zimsku školu, ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnevnom istraživačkom radu. Program je obuhvatio teme otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i FAIR načela, uz naglasak na teorijsko znanje i praktične aktivnosti koje su sudionicima omogućile primjenu naučenog u stvarnim istraživačkim situacijama.

Od teorije do prakse otvorenog pristupa

Svoje znanje o suvremenim praksama otvorene znanosti polaznicima su prenijeli voditelj dr. sc. Bojan Macan i knjižničarke Lorena Palameta, Martina Žugaj i Josipa Karadžole iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Vodeći polaznike kroz kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnih vježbi, predavači su sudionicama približili ključne principe otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i autorskih prava, ističući kako ih primijeniti u stvarnim istraživačkim scenarijima – od planiranja objavljivanja do odabira pouzdanih časopisa i licenciranja radova. U tom kontekstu dr. sc. Bojan Macan predstavio je zahtjeve financijera i njihov utjecaj na otvoreno objavljivanje, Lorena Palameta i Josipa Karadžole govorile su o autorskim pravima, strategijama zadržavanja prava i primjeni različitih licencija, dok je Martina Žugaj objasnila kako prepoznati pouzdane izdavače te izbjeći predatorske časopise i konferencije.

Škola je privukla polaznike prvenstveno s Instituta Ruđer Bošković, ali i istraživače s drugih institucija, doktorande te informacijske stručnjake, odnosno knjižničare s različitih sveučilišta. Takva interdisciplinarna raznolikost dodatno je obogatila diskusije i omogućila razmjenu iskustava, čime je teorijsko i praktično znanje odmah povezano s realnim istraživačkim praksama.

Polaznici su u sklopu praktičnog dijela radionice dobili primjer istraživačkog projekta s jasno definiranim uvjetima, koji se temelje na primjerima nacionalnih i europskih financijera, poput Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europske komisije, te su trebali identificirati odgovarajuće znanstvene časopise za objavu više svojih radova. Pritom su morali donositi odluke uzimajući u obzir raspoloživi budžet, modele otvorenog pristupa te zahtjeve financijera. Zadatak je bio osmišljen tako da odražava stvarne izazove u planiranju znanstvenog objavljivanja te pruži priliku za strateško donošenje odluka i primjenu teorijskih koncepata u simuliranim, ali realističnim okolnostima.

FAIR upravljanje istraživačkim podacima

U nastavku programa Zimske škole otvorene znanosti fokus je stavljen na FAIR upravljanje istraživačkim podacima – od osnovnih načela do konkretne primjene u istraživačkoj praksi. Polaznicima su predstavljene različite vrste istraživačkih podataka, razlozi za njihovu pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu u znanstvenoj zajednici te su dobili uvid u ciljeve i motivaciju za sustavno upravljanje istraživačkim podacima (Research Data Management, RDM). Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti istraživanja, povećanje vidljivosti rezultata te dugoročnu dostupnost i iskoristivost podataka.

Teorijski dio predavanja obuhvatio je dokumentaciju podataka, izradu kvalitetnih metapodataka, korištenje trajnih identifikatora i odabir odgovarajućih formata, kao i objavljivanje i dijeljenje podataka uz odabir licencija. Pojašnjeno je kakvi istraživački podaci postoje u različitim disciplinama te zašto je njihovo odgovorno dijeljenje važno za razvoj znanosti. Polaznicima su predstavljeni alati i kontrolna pitanja koja pomažu procijeniti u kojoj su mjeri njihovi podaci usklađeni s FAIR načelima i gdje postoji prostor za poboljšanje.

Drugi dan programa započeo je pregledom zahtjeva financijera vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima, nakon čega je fokus stavljen na izradu i sadržaj vlastitog Plana upravljanja podacima (PUP) prema predlošku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Polaznici su mogli koristiti primjere iz svojih aktualnih istraživačkih projekata ili simulirane podatke. Kroz radionicu su obradili sve ključne elemente PUP-a: planiranje vrsta podataka, organizaciju i verzioniranje datoteka, strukturu mapa, mjere osiguranja kvalitete te dugoročnu pohranu. Pritom su odgovarali na pitanja koja je potrebno postaviti već u fazi planiranja istraživanja – primjerice hoće li se generirati novi podaci ili koristiti postojeći skupovi podataka, koji će se formati odabrati, kolika će biti očekivana količina podataka te kako organizirati rad s podacima i provoditi odgovarajuće sigurnosne mjere. Pažnja je posvećena pohranjivanju PUP-ova u institucijske repozitorije, što plan čini vidljivijim i dostupnijim istraživačkoj zajednici. Sudionici su se pritom upoznali s alatima koji olakšavaju izradu strojno čitljivih i upravljivih PUP-ova, što predstavlja korak naprijed prema transparentnoj znanosti.

Znanje i vještine za otvorenu znanost

Druga Zimska škola otvorene znanosti na Institutu Ruđer Bošković pokazala je da teorija i praksa otvorene znanosti mogu ići ruku pod ruku. Tijekom četiri dana polaznici su kroz predavanja i praktične vježbe stekli znanje i konkretne vještine o otvorenom pristupu, autorskim pravima, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji, a pritom primijenili naučeno na vlastitim primjerima i simuliranim projektima.

Uz stjecanje praktičnih kompetencija škola je pružila prostor za razmjenu iskustava i raspravu o stvarnim izazovima u istraživačkoj praksi, što je omogućilo dublje razumijevanje izazova modernog objavljivanja i upravljanja podacima.

Održavanjem ovakvih događaja Institut Ruđer Bošković potvrđuje svoju ulogu u promicanju otvorene, transparentne i odgovorne znanosti te potiče suradnju unutar istraživačke zajednice i doprinosi vidljivosti hrvatskih istraživača.

Ako niste imali priliku sudjelovati u Zimskoj školi, dodatan uvod u temu otvorenog pristupa dostupan je kroz samostalni online tečaj “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova” na platformi OpenPlato. Tečaj obuhvaća temeljne pojmove, najčešće izazove i praktične aspekte objavljivanja u otvorenom pristupu te se može pohađati vlastitim tempom.

Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku istraživačima i stručnjacima za podatke u Hrvatskoj da od vodećih europskih stručnjaka uče o tome kako podatke učiniti vidljivijima, dostupnijima i dugoročno korisnima.

Što su FAIR načela i zašto su važna?

U suvremenoj i transparentnoj znanosti, podaci su vrijedni onoliko koliko su upotrebljivi. FAIR načela osiguravaju da istraživački podaci budu:

• Findable (pronalažljivi)
• Accessible (dostupni)
• Interoperable (interoperabilni)
• Reusable (ponovno upotrebljivi).

Primjena ovih načela predstavlja kvalitetnu znanstvenu praksu i sve je češće uvjet financijera istraživanja, uključujući Europsku komisiju. FAIR podaci doprinose većoj vidljivosti i citiranosti istraživanja, potiču suradnju te smanjuju rizik gubitka vrijednih informacija po završetku projekta.

U tom kontekstu FAIR načela pretvaraju podatke iz statičnih datoteka u aktivne resurse koji ubrzavaju znanstvena otkrića, olakšavaju suradnju i osiguravaju da se rezultati javno financiranih istraživanja optimalno iskoriste na dobrobit društva u cjelini.

Znanje i iskustvo iza radionice

Radionica se provodi u okviru projekta PATTERN financiranog kroz program Obzor Europa, a organiziraju je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u suradnji s nizozemskim nacionalnim centrom DANS.

DANS (Data Archiving and Networked Services) nizozemski je nacionalni centar izvrsnosti i repozitorij za istraživačke podatke. Riječ je o jednoj od vodećih europskih institucija u području upravljanja podacima, poznatoj po promicanju otvorene znanosti i pružanju podrške istraživačima u očuvanju istraživačkih podataka.

Program vode iskusne stručnjakinje iz DANS-a, Deborah Thorpe, koordinatorica za obuku u DANS-u i stručnjakinja za podatke s bogatim iskustvom u edukacijama o upravljanju istraživačkim podacima, i Michelle van den Berk, stručnjakinja za digitalnu znanost, otvoreni pristup, FAIR podatke, upravljanje istraživačkim podacima i digitalnu održivost.

O radionici: Od teorije do konkretne primjene

Tijekom dva dana sudionici će se upoznati s osnovama upravljanja istraživačkim podacima, planovima upravljanja podacima, dokumentacijom i metapodacima, podatkovnim repozitorijima te licenciranjem podataka. Radionica će se kroz praktičan rad, interakciju i raspravu fokusirati na:

• stvaranje visokokvalitetnih i smislenih metapodataka
• procjenu usklađenosti vlastitih podataka s FAIR načelima
• učinkovito korištenje podatkovnih repozitorija
• licenciranje i dugoročnu održivost podataka.

Kroz praktičan rad na primjerima iz stvarne prakse sudionici će steći znanja i vještine koji se mogu izravno primijeniti u vlastitim istraživanjima i projektima.

Radionica je namijenjena istraživačima u svim fazama karijere, doktorandima, knjižničarima, stručnjacima za podatke (engl. data stewards) i svima onima koji se u svakodnevnom radu susreću s istraživačkim podacima.

Praktične informacije

• Vrijeme održavanja: 19. veljače 2026. (10:00 – 15:00) i 20. veljače 2026. (10:00 – 13:00)
• Mjesto održavanja: Institut Ruđer Bošković, Zagreb (Dvorana Ivana Supeka, 1. krilo)
• Jezik radionice: engleski
• Broj sudionika: 30
• Kotizacija: sudjelovanje je besplatno

Važna napomena za sudionike: Polaznicima se preporučuje da prije radionice prođu kratki uvodni online tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction kako bi se osiguralo predznanje potrebno za praktični dio rada. Za pristup tečaju potrebno je otvoriti korisnički račun na platformi OpenPlato, upisati se na tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction te kliknuti Enter pod „Dive into the Course“. Potrebni materijali dostupni su u okviru Session 1: What is FAIR RDM and why should we do it? Za završetak tečaja potrebno je izdvojiti otprilike 2 sata.

Prijave su otvorene na poveznici: https://forms.gle/9RAN83DthddA159q6.

Povijest i ciljevi inicijative

Ova globalna inicijativa pokrenuta je 2012. godine od strane međunarodne zajednice Open Education Global (OEGlobal), neprofitne organizacije koja kontinuirano potiče stvaranje i dijeljenje ideja, kolektivni rast i širenje otvorenosti u obrazovanju kroz razne regionalne čvorove i projekte, a Tjedan otvorenog obrazovanja služi kao godišnji vrhunac tih kontinuiranih napora.

Glavni ciljevi Tjedna otvorenog obrazovanja su podizanje svijesti o postojanju otvorenih obrazovnih sadržaja, poticanje dubokih sustavnih promjena u načinu na koji se znanje vrednuje i distribuira, isticanje postignuća u području otvorenog obrazovanja te pružanje platforme za suradnju, inovacije i razmjenu resursa. Otvoreno obrazovanje smatra se rješenjem za postizanje obrazovanja kao bitnog, zajedničkog i suradničkog javnog dobra na globalnoj i lokalnoj razini.

Inicijativa od svojih početaka svake godine okuplja škole, sveučilišta, knjižnice i druge zainteresirane dionike koji pokazuju da učenje ne mora biti zaključano iza skupih pretplata ili zidova učionica. Kroz različite aktivnosti uklanjaju se barijere za učenje, potiče se suradnja, inovativnost i razmjena resursa kako bi se stvorilo inkluzivno obrazovno okruženje te pomoglo studentima i nastavnicima da lakše dođu do kvalitetnih materijala koje mogu slobodno koristiti i prilagođavati.

Zajednica otvorenog obrazovanja do sada je održala 2655 događaja u 42 zemlje te podijelila 1127 otvorenih obrazovnih sadržaja. U Tjednu otvorenog obrazovanja do sada je sudjelovalo 117 620 sudionika iz 162 zemlje.

U Hrvatskoj u obilježavanju Tjedna otvorenog obrazovanja svojim aktivnostima redovito sudjeluje Sveučilišni računski centar (Srce), koji sustavno podržava primjenu načela otvorenog obrazovanja u sustavu visokog obrazovanja kako bi studentima omogućio najkvalitetnije iskustvo učenja tijekom studija.

Zašto sudjelovati?

Događanja uvrštena u globalni kalendar OE week postaju vidljiva istraživačima i edukatorima iz cijelog svijeta, što olakšava povezivanje s kolegama, razmjenu iskustava i pronalaženje novih suradnika za pokretanje projekata usmjerenih na otvoreno obrazovanje. Sudjelovanjem se izravno pridonosi smanjenju troškova obrazovanja za studente kroz dijeljenje i promociju otvorenih udžbenika i drugih sadržaja. Također se pruža prilika za raspravu o rješenjima zajedničkih izazova u suvremenom poučavanju. Za knjižnice je sudjelovanje način da redefiniraju svoju ulogu kao ključnih savjetnika u području autorskih prava, licenciranja i upravljanja digitalnim resursima.

Organizacija događanja i priručnik za voditelje

Sudjelovanje je omogućeno svim zainteresiranim stranama, uključujući škole, sveučilišta, knjižnice i druge obrazovne organizacije. Za lakše planiranje i provedbu aktivnosti preporučuje se korištenje priručnika „OEWeek Event Idea Handbook“. U ovom vodiču nalaze se upute i kreativne ideje za organizaciju radionica, webinara, panela ili predavanja. Također su pripremljeni vizuali koji se mogu slobodno koristiti za promociju događanja na temu “središnjeg trga otvorenog obrazovanja”.

Svi formati događanja su dobrodošli, od onih uživo do potpuno virtualnih ili hibridnih modela. Priručnik predlaže razne tipove aktivnosti ovisno o ciljanoj publici: radionice i webinare, panel-rasprave, predavanja, promocije postojećih otvorenih obrazovnih sadržaja, zajedničke akcije stvaranja ili uređivanja otvorenih obrazovnih sadržaja te kampanje za podizanje svijesti o prednostima otvorenog obrazovanja.

Kalendar događanja

Iako se središnji dio manifestacije održava početkom ožujka, organizacija aktivnosti potiče se u širem vremenskom okviru od veljače do travnja 2026. godine. Ovaj prošireni kalendar uveden je na temelju povratnih informacija iz zajednice. Na primjer, institucije u Australiji često su ukazivale na to da je početak ožujka iznimno organizacijski zahtjevan zbog početka semestra, dok su u drugim dijelovima svijeta vjerski praznici ili proljetni praznici onemogućavali sudjelovanje tijekom cijelog tjedna. Stoga, bez obzira na to održi li se događanje točno u prvom tjednu ožujka ili u nekom drugom terminu između veljače i travnja, OEGlobal će ga istaknuti i podržati ako je uvršteno u službeni kalendar.

Sva planirana događanja mogu se prijaviti i promovirati putem spomenutog službenog OE Week kalendara, a preporučuje se ranija prijava kako bi im se osigurala veća vidljivost i učinkovitija promocija. Kalendar omogućuje korisnicima pregled aktivnosti prema temi, organizatoru, državi, jeziku, vrsti događanja i načinu izvođenja. Na poveznici Event Contribution Guide saznajte kako prijaviti vlastito događanje.

Prva verzija OEWeek 2026 kalendara bit će objavljena 4. veljače 2026. godine.

Više detalja i kalendar dostupni su na službenoj stranici Tjedna otvorenog obrazovanja.

Projekt PATTERN, koji se provodi u okviru programa Obzor Europa (Horizon Europe), usmjeren je na poticanje otvorenog i odgovornog pristupa istraživanju i inovacijama te jačanje mreža istraživača kroz edukaciju i razmjenu znanja.

Institut Ruđer Bošković u projektu sudjeluje kroz razvoj i pilotiranje edukacijskih modula o otvorenoj znanosti, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji. Prva faza pilotiranja provedena je kroz Zimsku školu otvorene znanosti, dok se druga faza planira početkom 2026. godine.

Zašto sudjelovati?

Sudjelovanjem u webinarima projekta PATTERN sudionici će dobiti praktične savjete kako prepoznati vjerodostojne časopise, zaštititi svoje istraživanje od predatorskih praksi i pravilno upravljati autorskim pravima. Također, saznat će koje su obveze prema otvorenoj znanosti u okviru financiranja HRZZ-a i programa Obzor Europa te kako uspješno uskladiti svoje istraživačke projekte s novim pravilima.

Sudjelovanje na webinarima je besplatno, no prijava je obavezna putem poveznica navedenih u nastavku.

PROGRAM PATTERN WEBINARA 2025.

27. 10. 2025. u 11:00 — Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online)

U svijetu znanstvenog izdavaštva nije uvijek lako pronaći siguran put do pouzdanih časopisa i konferencija. Tijekom webinara naučit ćete kako prepoznati vjerodostojne izdavače, izbjeći predatorske prakse i sigurno objaviti svoje istraživanje u otvorenom pristupu. Uz praktične alate i savjete, otkrit ćete kako zaštititi svoj rad, vrijeme i reputaciju u svijetu otvorene znanosti.

3. 11. 2025. u 11:00 — Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online)

Webinar će se baviti temom autorskih prava i strategijama zadržavanja prava (Rights Retention Strategy) u različitim vrstama znanstvenih časopisa, uključujući časopise zlatnog i dijamantnog otvorenog pristupa, hibridne časopise, preprint servere, platformu Open Research Europe te časopise na pretplatu. Poseban naglasak bit će stavljen na bolje razumijevanje i pravilnu primjenu Creative Commons licencija.

10. 11. 2025. u 11:00 — dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online)

Financijeri znanstvenih istraživanja sve više naglašavaju važnost otvorene znanosti – a njezini zahtjevi često odlučuju hoće li vaš projekt dobiti potporu. Na ovom webinaru otkrit ćete što to konkretno znači za vas: koje obveze postavljaju Hrvatska zaklada za znanost i Europska komisija kroz program Obzor Europa, ali i kakve novosti donosi novi Hrvatski plan za otvorenu znanost. Razotkrit ćemo najčešće mitove i podijeliti praktične savjete koji će vam pomoći da bez stresa ispunite tražene uvjete – i pritom unaprijedite vlastiti istraživački rad. Pridružite nam se i saznajte kako otvorena znanost može biti vaša prednost, a ne prepreka!

Osim webinara, dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te se upisati u tečaj klikom na “Enroll now”.

Pridružite se seriji PATTERN webinara i otkrijte kako otvorena znanost može unaprijediti vaš rad te otvoriti nove mogućnosti suradnje.

Nadovezujući se na prethodnu temu o „Zajednici iznad komercijalizacije“, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa podsjeća na važnost modela koji znanje vraćaju u ruke zajednice. Sve je više primjera uredničkih odbora koji preuzimaju vlasništvo nad svojim časopisima povlačenjem od komercijalnih izdavača, institucija koje napuštaju komercijalne baze podataka i metriku za evaluaciju svojih zaposlenika, te poticanja pravednijih sustava vrednovanja znanstvenog rada.

Istodobno, pred znanstvenu zajednicu stavljaju se novi izazovi, od komercijalizacije znanja do nekontrolirane uporabe podataka u razvoju umjetne inteligencije. No, pristupi temeljeni na zajedničkom upravljanju i otvorenosti, koje zagovaraju UNESCO-ova Preporuka o otvorenoj znanosti i Toluca–Cape Town deklaracija, pokazuju smjer prema pravednijem i održivijem sustavu dijeljenja znanja.

Tjedan otvorenog pristupa jedinstvena je prilika za povezivanje globalnih inicijativa koje promiču otvorenu znanost, a obilježavaju ga pojedinci, institucije i organizacije diljem svijeta. Iako se Tjedan otvorenog pristupa održava od 20. do 26. listopada, svi su pozvani organizirati rasprave i aktivnosti i izvan tog razdoblja te temu prilagoditi lokalnim potrebama. Službeni hashtag Tjedna otvorenog pristupa na društvenim mrežama je #OAweek.

Niže donosimo popis događanja koja organiziraju hrvatske ustanove. Popis registriranih događanja u cijelome svijetu možete pronaći na službenoj stanici Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa putem ove poveznice.

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Instituta Ruđer Bošković

Online događanja:

• 20. 10. 2025. 10:00 164. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Zrinka Alilović i Helena Šarić (IRB): CroRIS kao podrška otvorenoj znanosti (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025. 10:00 165. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Iva Melinščak Zlodi (FFZG): Autorsko pravo u politikama i zahtjevima otvorene znanosti u hrvatskim znanstvenim ustanovama (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 10:00 166. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Ana Zečević (IRB): Portal Otvorena znanost u Hrvatskoj (online, obrazac za prijave)
• 27. 10. 2025. 11:00 – Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online, obrazac za prijave)
• 3. 11. 2025. 11:00 – Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online, obrazac za prijave)
• 10. 11. 2025. 11:00 – dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online, obrazac za prijave)
• Dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te upisati tečaj klikom na Enroll now.

Događanja uživo:

• 23. 10. 2025. 10:00 Kratki edukacijski knjižnični seminar – Lorena Palameta i Josipa Karadžole (IRB): Kroz FULIR do otvorenog pristupa (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković, obrazac za prijave)
• 24. 10. 2025. 15:00 Kviz Otvorenica – kviz za svaku glavu (za javnost, obrazac za prijave)
• Escape Room Tko je vlasnik vašeg znanja? (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Edukacije su prvenstveno namijenjene knjižničarima iz svih vrsta knjižnica, no otvorene su i svima koji se žele pobliže upoznati s temom otvorene znanosti. Sve detalje pronađite na službenoj stranici NSK putem ove poveznice.

Online događanja:

• 20. 10. 2025.
  11:00 – Zašto govorimo o otvorenoj znanosti?
  11:30 – izv. prof. dr. sc. Drahomira Cupar (Sveučilište u Zadru, OPERAS-HR): VERA platforma: podrška građanskoj znanosti (online, obrazac za prijave)
  13:00 – Anja Majstorović i Ivana Matijević (NSK): Znanstveni rad u otvorenom pristupu: gdje, kako i zašto? (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025.
  13:00 – Sanja Jurković (NSK): Otvorena znanost u praksi: knjižničarska istraživanja i objava podataka (online, obrazac za prijave)
  14:00 – Renata Petrušić (NSK): Otvoreni pristup i autorsko pravo (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 13:00 – Dolores Mumelaš (NSK): Građanska znanost kroz prizmu Europske unije (online, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra SRCE

22. 10. 2025. 11:00 Razgovori u Srcu: Certificiranje u Hrčku – dijamantni časopisi (uživo, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Udruge Penkala

Detalje i poveznicu za prijave na događanja pronađite na službenoj stranice Udruge Penkala putem ove poveznice.

Online događanja:

• 22. 10. 2025. 12:00 – Isabel Barriuso Hortega i Pablo Hernandez (Research Agora): Research Agora: from full hard drives to full CVs, making every result count? (online)
• 23. 10. 2025. 12:00 – Dejana Carić (SRCE): Što znači biti data steward? (online)

Događanja uživo 28. 10. 2025. 15:00 – 17:00 na Institutu za fiziku uz prijenos uživo:

• dr. sc. Una Pale i Maja Hoić (Udruga Penkala) – Penkalino istraživanje o stavovima i praksama hrvatskih znanstvenika o otvorenoj znanosti
• izv. prof. dr. sc. Goran Delač (FER) – Znanost potpomognuta umjetnom inteligencijom: Nove prilike i opasnosti
• Marijana Glavica (FFZG) – Koga je briga za istraživačke podatke?
• izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i  izv. prof. dr. sc. Tomislav Ivanjko (FFZG) – FEMLEAD: Fostering FEMale participation and LEADership in open science initiatives

Centralna tema ovog događaja bila je unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja te inkluzivnosti u znanstvenom okruženju. Jedno od ključnih pitanja glasilo je: kako sustavno mijenjati i poboljšavati istraživački ekosustav kako bi odgovorio na izazove transparentnosti, relevantnosti i inkluzivnosti?

U uvodnom plenarnom predavanju, dr. sc. Tracey L. Weissgerber predstavila je program TREASURE koji nagrađuje doktorande za primjenu reproducibilnih, ponovljivih i otvorenih istraživačkih praksi. Tri kratka izlaganja u sekciji o sintezi dokaza i istraživačkom otpadu održali su prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. sc. Alfredo Sánchez-Tójar i dr. sc. Danijela Žanko. Sekcija o znanstvenom izdavaštvu obuhvatila je izlaganja dr. sc. Jadranke Stojanovski te Ive Grabarić Andonovski u kojima je naglašena važnost dijamantnog modela otvorenog pristupa, kao i važnost primjene DEI načela i ciljeva održivog razvoja (SDG) u znanstvenom izdavaštvu.

U sekciji o znanstvenoj recenziji i vrednovanju istraživanja, Luka Ursić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu izložio je istraživanje o manipulacijama slika u znanstvenim radovima. Dr. sc. Jadranka Stojanovski predstavila je inicijativu CoARA za reformu sustava znanstvenog vrednovanja, dok je dr. sc. Serge P.J.M. Horbach analizirao promjene u uredničkim recenzijama. Dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković održala je predavanje o okviru za poboljšanje kvalitete i utjecaja istraživanja u različitim disciplinama. Dio programa posvećen obrazovanju sadržavao je predavanja prof. Ivane Bosnić, prof. Ljerke Ostojić i dr. sc. Matta Graingera o važnosti otvorene znanosti u visokoškolskom obrazovanju s posebnim naglaskom na istraživače na početku karijere (ECR).

U drugom plenarnom predavanju izv. prof. dr. sc. Goran Delač upoznao je publiku s mogućnostima i izazovima umjetne inteligencije u znanstvenim metodama. Održana su i kratka izlaganja dr. sc. Ivana Fliša, koji je dao filozofski pogled na “istraživački otpad” te dr. sc. Ivice Vilibića o aktualnim izazovima u sustavu publish or perish. Održana je radionica o izradi reproducibilnih znanstvenih rukopisa koju je vodila Shreya Dimri, doktorandica sa Sveučilišta Bielefeld, te radionica o automatiziranoj procjeni transparentnosti znanstvene literature koju je vodila Marija Purgar, asistentica s Instituta Ruđer Bošković.

Završni panel pod nazivom Unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja u Hrvatskoj okupio je predstavnike hrvatskih institucija: Darija Lečića (Hrvatska zaklada za znanost), Ljerku Ostojić (Sveučilište u Rijeci), Liviju Puljak (Hrvatsko katoličko sveučilište), Ivu Grabarić Andonovski (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Luku Ursića (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu), Ivu Melinščak Zlodi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Gorana Delača (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu). Raspravljalo se o izazovima i vizijama budućnosti hrvatskog istraživačkog sustava, s naglaskom na integraciju otvorene znanosti, pravednijeg vrednovanja i podizanja kvalitete istraživanja.

Simpozij je pružio pregled tema za daljnji razvoj otvorenih istraživačkih praksi i zajedničkog djelovanja svih dionika znanstvene zajednice.

Znanstveni integritet pod pritiskom produktivnosti

Doba “publish or perish” imperativa sve više dovodi u pitanje temeljne etičke vrijednosti u znanosti. Iako se kvantiteta publikacija često koristi kao mjerilo uspješnosti istraživača i institucija, taj trend nosi i neželjene posljedice — od površnog istraživanja do ozbiljnih slučajeva plagiranja, falsifikacije i fabrikacije podataka.

Zabrinjavajući je podatak da je većina povlačenja znanstvenih radova posljedica neetičnog ponašanja, a ne nenamjernih pogrešaka. Ova činjenica ukazuje na ozbiljan problem i potrebu za institucionalnom reformom u području istraživačke etike.

Tko je odgovoran?

Dr. Sanders u svom će se izlaganju osvrnuti na sve aktere znanstvenog izdavaštva — autore, recenzente, urednike i znanstveno-istraživačke organizacije — naglašavajući kako svi oni snose dio odgovornosti za kvalitetu i vjerodostojnost objavljenih radova. Poseban naglasak stavit će na nužnost reforme institucionalnih mehanizama koji bi osigurali dosljednu i učinkovitu provedbu etičkih standarda.

Poziv na dijalog i promjene

Predavanje ima za cilj potaknuti otvoreni dijalog unutar znanstvene zajednice, ali i osnažiti sve dionike sustava znanstvenog izdavaštva da preuzmu aktivniju ulogu u promicanju etike i transparentnosti.

Ako ste istraživač, recenzent, urednik ili jednostavno želite razumjeti kako znanstveni rad može i treba biti usklađen s najvišim etičkim načelima, ne propustite priliku čuti inspirativno izlaganje dr. Sandersa i pridružiti se raspravi o stvaranju odgovornije znanosti.

Više informacija dostupno je na poveznici: go.irb.hr/161kolokvij

Ovogodišnja PUBMET konferencija usmjerena je na ključne teme u ovom području, uključujući transparentnost i otvorene prakse u istraživanjima, evaluaciju kvalitete znanstvenih radova, recenzentski postupak, standarde u otvorenom izdavaštvu i upravljanju podacima, te ulogu institucija i politika u promicanju otvorene znanosti. Osim toga, konferencija razmatra utjecaj umjetne inteligencije i novih alata na znanstvenu komunikaciju. Ove teme od presudne su važnosti za daljnji razvoj otvorene znanosti i njezinog utjecaja na globalnu znanstvenu zajednicu.

Konferenciju organiziraju Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK, Institut Ruđer Bošković, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinička bolnica Dubrava.

Teme PUBMET2025 konferencije

Konferencija PUBMET 2025 fokusira se na ključne izazove i mogućnosti u području otvorene znanosti, a radovi će biti podijeljeni u dvije glavne kategorije koje obuhvaćaju različite aspekte kvalitete u znanstvenoj komunikaciji:

1. Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa

• otvorene prakse za poboljšanje kvalitete istraživanja (transparentnost u izvještavanju, preregistracije, preprinti, otvorena razmjena i upravljanje podacima itd.)
• transparentna, etička i kritička evaluacija znanstvenih rezultata (procjena kvalitete istraživanja, transparentna i rigorozna recenzija, pitanja istraživačkog integriteta itd.)
• najbolje prakse u uređivanju i objavljivanju časopisa, knjiga i skupova podataka u otvorenom pristupu
• standardi kvalitete za baze podataka, usluge i repozitorije u otvorenom pristupu
• uloge pružatelja usluga i repozitorija u podršci otvorenoj znanosti i kvaliteti istraživanja
• kvaliteta u definiranju, provedbi i praćenju politika otvorene znanosti, uključujući zadržavanje autorskih prava i politike otvorenih licencija
• uloga sveučilišta i knjižnica u podršci otvorenoj znanosti i kvalitetnom obrazovanju.

2. Ostale teme otvorene znanosti

• politike i strategije otvorene znanosti
• razvoj nove infrastrukture, usluga i repozitorija u otvorenom pristupu
• novi resursi i alati za autore, recenzente i urednike
• otvorena znanost i umjetna inteligencija
• održivost i poslovni modeli u izdavaštvu s otvorenim pristupom
• pravednost, raznolikost, inkluzija i osjećaj uključenosti
• višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji
• inicijative građanske znanosti.

U kategoriji “Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa” prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz kratka izlaganja ili posterska izlaganja. Teme u kategoriji “Ostale teme otvorene znanosti” bit će predstavljene kroz posterska izlaganja.

Poziv za dostavu sažetaka

Organizatori konferencije pozivaju znanstvenike, urednike, knjižničare i sve zainteresirane da do 1. travnja 2025. prijave svoje radove na temu kvalitete znanstvene komunikacije i otvorenog pristupa. Sažetak treba ukratko opisati glavnu ideju rada, njegovu znanstvenu ili praktičnu relevantnost te utjecaj na akademsku zajednicu ili društvo u cjelini.

Prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz:

• kratka izlaganja (do 10 minuta)
• posterska izlaganja (tiskani poster dimenzija 70 cm × 100 cm uz izlaganje do 3 minute)

Svi oblici izlaganja trebaju biti održani na engleskom jeziku.

Prihvaćeni sažetci bit će objavljeni u PUBMET2025 Zborniku sažetaka. Svi sažetci, pripadajući posteri, prezentacije i snimke bit će dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Posteri i prezentacije trebaju biti licencirani najmanje pod licencijom Creative Commons Attribution (CC BY 4.0). CC BY „najslobodnija” je licencija za korisnika jer je jedini uvjet korištenja djela označavanje izvornog autora.

Također, organizatori pozivaju autore da prijave cjelovite radove za objavu u međunarodnim časopisima u dijamantnom otvorenom pristupu European Science Editing ili Libellarium. Prije prijave, potrebno je provjeriti opseg i uvjete pojedinog časopisa. Svi radovi prolaze stručnu recenziju te će, u slučaju prihvaćanja, biti objavljeni pod licencijom CC BY 4.0.

Kako se prijaviti

Za prijavu sažetka potrebno je otvoriti besplatan račun na platformi EasyChair i koristiti službeni predložak za izradu sažetka. Prijave se podnose na engleskom jeziku. Sve prijave ocjenjivat će programski odbor i/ili recenzijski odbor. Uz sažetak autori mogu priložiti kratku biografiju i fotografiju, koje će biti objavljene na mrežnoj stranici konferencije.

Rok za prijavu sažetaka za kratka izlaganja: 1. travnja 2025. 15. travnja 2025. (obavijest o prihvaćanju: 1. svibnja 2025. 15. svibnja 2025.)

Rok za registraciju autora prihvaćenih radova: 1. srpnja 2025.

Rok za dostavu prezentacija i/ili postera: 1. rujna 2025.

Rok za predaju cjelovitih radova: 1. prosinca 2025.

Više informacija o konferenciji i uputama za prijavu dostupno je na službenoj stranici PUBMET2025 ili putem e-pošte pubmet@unizd.hr.