Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.

Povijest i ciljevi inicijative

Ova globalna inicijativa pokrenuta je 2012. godine od strane međunarodne zajednice Open Education Global (OEGlobal), neprofitne organizacije koja kontinuirano potiče stvaranje i dijeljenje ideja, kolektivni rast i širenje otvorenosti u obrazovanju kroz razne regionalne čvorove i projekte, a Tjedan otvorenog obrazovanja služi kao godišnji vrhunac tih kontinuiranih napora.

Glavni ciljevi Tjedna otvorenog obrazovanja su podizanje svijesti o postojanju otvorenih obrazovnih sadržaja, poticanje dubokih sustavnih promjena u načinu na koji se znanje vrednuje i distribuira, isticanje postignuća u području otvorenog obrazovanja te pružanje platforme za suradnju, inovacije i razmjenu resursa. Otvoreno obrazovanje smatra se rješenjem za postizanje obrazovanja kao bitnog, zajedničkog i suradničkog javnog dobra na globalnoj i lokalnoj razini.

Inicijativa od svojih početaka svake godine okuplja škole, sveučilišta, knjižnice i druge zainteresirane dionike koji pokazuju da učenje ne mora biti zaključano iza skupih pretplata ili zidova učionica. Kroz različite aktivnosti uklanjaju se barijere za učenje, potiče se suradnja, inovativnost i razmjena resursa kako bi se stvorilo inkluzivno obrazovno okruženje te pomoglo studentima i nastavnicima da lakše dođu do kvalitetnih materijala koje mogu slobodno koristiti i prilagođavati.

Zajednica otvorenog obrazovanja do sada je održala 2655 događaja u 42 zemlje te podijelila 1127 otvorenih obrazovnih sadržaja. U Tjednu otvorenog obrazovanja do sada je sudjelovalo 117 620 sudionika iz 162 zemlje.

U Hrvatskoj u obilježavanju Tjedna otvorenog obrazovanja svojim aktivnostima redovito sudjeluje Sveučilišni računski centar (Srce), koji sustavno podržava primjenu načela otvorenog obrazovanja u sustavu visokog obrazovanja kako bi studentima omogućio najkvalitetnije iskustvo učenja tijekom studija.

Zašto sudjelovati?

Događanja uvrštena u globalni kalendar OE week postaju vidljiva istraživačima i edukatorima iz cijelog svijeta, što olakšava povezivanje s kolegama, razmjenu iskustava i pronalaženje novih suradnika za pokretanje projekata usmjerenih na otvoreno obrazovanje. Sudjelovanjem se izravno pridonosi smanjenju troškova obrazovanja za studente kroz dijeljenje i promociju otvorenih udžbenika i drugih sadržaja. Također se pruža prilika za raspravu o rješenjima zajedničkih izazova u suvremenom poučavanju. Za knjižnice je sudjelovanje način da redefiniraju svoju ulogu kao ključnih savjetnika u području autorskih prava, licenciranja i upravljanja digitalnim resursima.

Organizacija događanja i priručnik za voditelje

Sudjelovanje je omogućeno svim zainteresiranim stranama, uključujući škole, sveučilišta, knjižnice i druge obrazovne organizacije. Za lakše planiranje i provedbu aktivnosti preporučuje se korištenje priručnika „OEWeek Event Idea Handbook“. U ovom vodiču nalaze se upute i kreativne ideje za organizaciju radionica, webinara, panela ili predavanja. Također su pripremljeni vizuali koji se mogu slobodno koristiti za promociju događanja na temu “središnjeg trga otvorenog obrazovanja”.

Svi formati događanja su dobrodošli, od onih uživo do potpuno virtualnih ili hibridnih modela. Priručnik predlaže razne tipove aktivnosti ovisno o ciljanoj publici: radionice i webinare, panel-rasprave, predavanja, promocije postojećih otvorenih obrazovnih sadržaja, zajedničke akcije stvaranja ili uređivanja otvorenih obrazovnih sadržaja te kampanje za podizanje svijesti o prednostima otvorenog obrazovanja.

Kalendar događanja

Iako se središnji dio manifestacije održava početkom ožujka, organizacija aktivnosti potiče se u širem vremenskom okviru od veljače do travnja 2026. godine. Ovaj prošireni kalendar uveden je na temelju povratnih informacija iz zajednice. Na primjer, institucije u Australiji često su ukazivale na to da je početak ožujka iznimno organizacijski zahtjevan zbog početka semestra, dok su u drugim dijelovima svijeta vjerski praznici ili proljetni praznici onemogućavali sudjelovanje tijekom cijelog tjedna. Stoga, bez obzira na to održi li se događanje točno u prvom tjednu ožujka ili u nekom drugom terminu između veljače i travnja, OEGlobal će ga istaknuti i podržati ako je uvršteno u službeni kalendar.

Sva planirana događanja mogu se prijaviti i promovirati putem spomenutog službenog OE Week kalendara, a preporučuje se ranija prijava kako bi im se osigurala veća vidljivost i učinkovitija promocija. Kalendar omogućuje korisnicima pregled aktivnosti prema temi, organizatoru, državi, jeziku, vrsti događanja i načinu izvođenja. Na poveznici Event Contribution Guide saznajte kako prijaviti vlastito događanje.

Prva verzija OEWeek 2026 kalendara bit će objavljena 4. veljače 2026. godine.

Više detalja i kalendar dostupni su na službenoj stranici Tjedna otvorenog obrazovanja.