Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.

Centralna tema ovog događaja bila je unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja te inkluzivnosti u znanstvenom okruženju. Jedno od ključnih pitanja glasilo je: kako sustavno mijenjati i poboljšavati istraživački ekosustav kako bi odgovorio na izazove transparentnosti, relevantnosti i inkluzivnosti?

U uvodnom plenarnom predavanju, dr. sc. Tracey L. Weissgerber predstavila je program TREASURE koji nagrađuje doktorande za primjenu reproducibilnih, ponovljivih i otvorenih istraživačkih praksi. Tri kratka izlaganja u sekciji o sintezi dokaza i istraživačkom otpadu održali su prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. sc. Alfredo Sánchez-Tójar i dr. sc. Danijela Žanko. Sekcija o znanstvenom izdavaštvu obuhvatila je izlaganja dr. sc. Jadranke Stojanovski te Ive Grabarić Andonovski u kojima je naglašena važnost dijamantnog modela otvorenog pristupa, kao i važnost primjene DEI načela i ciljeva održivog razvoja (SDG) u znanstvenom izdavaštvu.

U sekciji o znanstvenoj recenziji i vrednovanju istraživanja, Luka Ursić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu izložio je istraživanje o manipulacijama slika u znanstvenim radovima. Dr. sc. Jadranka Stojanovski predstavila je inicijativu CoARA za reformu sustava znanstvenog vrednovanja, dok je dr. sc. Serge P.J.M. Horbach analizirao promjene u uredničkim recenzijama. Dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković održala je predavanje o okviru za poboljšanje kvalitete i utjecaja istraživanja u različitim disciplinama. Dio programa posvećen obrazovanju sadržavao je predavanja prof. Ivane Bosnić, prof. Ljerke Ostojić i dr. sc. Matta Graingera o važnosti otvorene znanosti u visokoškolskom obrazovanju s posebnim naglaskom na istraživače na početku karijere (ECR).

U drugom plenarnom predavanju izv. prof. dr. sc. Goran Delač upoznao je publiku s mogućnostima i izazovima umjetne inteligencije u znanstvenim metodama. Održana su i kratka izlaganja dr. sc. Ivana Fliša, koji je dao filozofski pogled na “istraživački otpad” te dr. sc. Ivice Vilibića o aktualnim izazovima u sustavu publish or perish. Održana je radionica o izradi reproducibilnih znanstvenih rukopisa koju je vodila Shreya Dimri, doktorandica sa Sveučilišta Bielefeld, te radionica o automatiziranoj procjeni transparentnosti znanstvene literature koju je vodila Marija Purgar, asistentica s Instituta Ruđer Bošković.

Završni panel pod nazivom Unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja u Hrvatskoj okupio je predstavnike hrvatskih institucija: Darija Lečića (Hrvatska zaklada za znanost), Ljerku Ostojić (Sveučilište u Rijeci), Liviju Puljak (Hrvatsko katoličko sveučilište), Ivu Grabarić Andonovski (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Luku Ursića (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu), Ivu Melinščak Zlodi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Gorana Delača (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu). Raspravljalo se o izazovima i vizijama budućnosti hrvatskog istraživačkog sustava, s naglaskom na integraciju otvorene znanosti, pravednijeg vrednovanja i podizanja kvalitete istraživanja.

Simpozij je pružio pregled tema za daljnji razvoj otvorenih istraživačkih praksi i zajedničkog djelovanja svih dionika znanstvene zajednice.

Znanstveni integritet pod pritiskom produktivnosti

Doba “publish or perish” imperativa sve više dovodi u pitanje temeljne etičke vrijednosti u znanosti. Iako se kvantiteta publikacija često koristi kao mjerilo uspješnosti istraživača i institucija, taj trend nosi i neželjene posljedice — od površnog istraživanja do ozbiljnih slučajeva plagiranja, falsifikacije i fabrikacije podataka.

Zabrinjavajući je podatak da je većina povlačenja znanstvenih radova posljedica neetičnog ponašanja, a ne nenamjernih pogrešaka. Ova činjenica ukazuje na ozbiljan problem i potrebu za institucionalnom reformom u području istraživačke etike.

Tko je odgovoran?

Dr. Sanders u svom će se izlaganju osvrnuti na sve aktere znanstvenog izdavaštva — autore, recenzente, urednike i znanstveno-istraživačke organizacije — naglašavajući kako svi oni snose dio odgovornosti za kvalitetu i vjerodostojnost objavljenih radova. Poseban naglasak stavit će na nužnost reforme institucionalnih mehanizama koji bi osigurali dosljednu i učinkovitu provedbu etičkih standarda.

Poziv na dijalog i promjene

Predavanje ima za cilj potaknuti otvoreni dijalog unutar znanstvene zajednice, ali i osnažiti sve dionike sustava znanstvenog izdavaštva da preuzmu aktivniju ulogu u promicanju etike i transparentnosti.

Ako ste istraživač, recenzent, urednik ili jednostavno želite razumjeti kako znanstveni rad može i treba biti usklađen s najvišim etičkim načelima, ne propustite priliku čuti inspirativno izlaganje dr. Sandersa i pridružiti se raspravi o stvaranju odgovornije znanosti.

Više informacija dostupno je na poveznici: go.irb.hr/161kolokvij

Ovogodišnja PUBMET konferencija usmjerena je na ključne teme u ovom području, uključujući transparentnost i otvorene prakse u istraživanjima, evaluaciju kvalitete znanstvenih radova, recenzentski postupak, standarde u otvorenom izdavaštvu i upravljanju podacima, te ulogu institucija i politika u promicanju otvorene znanosti. Osim toga, konferencija razmatra utjecaj umjetne inteligencije i novih alata na znanstvenu komunikaciju. Ove teme od presudne su važnosti za daljnji razvoj otvorene znanosti i njezinog utjecaja na globalnu znanstvenu zajednicu.

Konferenciju organiziraju Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK, Institut Ruđer Bošković, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinička bolnica Dubrava.

Teme PUBMET2025 konferencije

Konferencija PUBMET 2025 fokusira se na ključne izazove i mogućnosti u području otvorene znanosti, a radovi će biti podijeljeni u dvije glavne kategorije koje obuhvaćaju različite aspekte kvalitete u znanstvenoj komunikaciji:

1. Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa

• otvorene prakse za poboljšanje kvalitete istraživanja (transparentnost u izvještavanju, preregistracije, preprinti, otvorena razmjena i upravljanje podacima itd.)
• transparentna, etička i kritička evaluacija znanstvenih rezultata (procjena kvalitete istraživanja, transparentna i rigorozna recenzija, pitanja istraživačkog integriteta itd.)
• najbolje prakse u uređivanju i objavljivanju časopisa, knjiga i skupova podataka u otvorenom pristupu
• standardi kvalitete za baze podataka, usluge i repozitorije u otvorenom pristupu
• uloge pružatelja usluga i repozitorija u podršci otvorenoj znanosti i kvaliteti istraživanja
• kvaliteta u definiranju, provedbi i praćenju politika otvorene znanosti, uključujući zadržavanje autorskih prava i politike otvorenih licencija
• uloga sveučilišta i knjižnica u podršci otvorenoj znanosti i kvalitetnom obrazovanju.

2. Ostale teme otvorene znanosti

• politike i strategije otvorene znanosti
• razvoj nove infrastrukture, usluga i repozitorija u otvorenom pristupu
• novi resursi i alati za autore, recenzente i urednike
• otvorena znanost i umjetna inteligencija
• održivost i poslovni modeli u izdavaštvu s otvorenim pristupom
• pravednost, raznolikost, inkluzija i osjećaj uključenosti
• višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji
• inicijative građanske znanosti.

U kategoriji “Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa” prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz kratka izlaganja ili posterska izlaganja. Teme u kategoriji “Ostale teme otvorene znanosti” bit će predstavljene kroz posterska izlaganja.

Poziv za dostavu sažetaka

Organizatori konferencije pozivaju znanstvenike, urednike, knjižničare i sve zainteresirane da do 1. travnja 2025. prijave svoje radove na temu kvalitete znanstvene komunikacije i otvorenog pristupa. Sažetak treba ukratko opisati glavnu ideju rada, njegovu znanstvenu ili praktičnu relevantnost te utjecaj na akademsku zajednicu ili društvo u cjelini.

Prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz:

• kratka izlaganja (do 10 minuta)
• posterska izlaganja (tiskani poster dimenzija 70 cm × 100 cm uz izlaganje do 3 minute)

Svi oblici izlaganja trebaju biti održani na engleskom jeziku.

Prihvaćeni sažetci bit će objavljeni u PUBMET2025 Zborniku sažetaka. Svi sažetci, pripadajući posteri, prezentacije i snimke bit će dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Posteri i prezentacije trebaju biti licencirani najmanje pod licencijom Creative Commons Attribution (CC BY 4.0). CC BY „najslobodnija” je licencija za korisnika jer je jedini uvjet korištenja djela označavanje izvornog autora.

Također, organizatori pozivaju autore da prijave cjelovite radove za objavu u međunarodnim časopisima u dijamantnom otvorenom pristupu European Science Editing ili Libellarium. Prije prijave, potrebno je provjeriti opseg i uvjete pojedinog časopisa. Svi radovi prolaze stručnu recenziju te će, u slučaju prihvaćanja, biti objavljeni pod licencijom CC BY 4.0.

Kako se prijaviti

Za prijavu sažetka potrebno je otvoriti besplatan račun na platformi EasyChair i koristiti službeni predložak za izradu sažetka. Prijave se podnose na engleskom jeziku. Sve prijave ocjenjivat će programski odbor i/ili recenzijski odbor. Uz sažetak autori mogu priložiti kratku biografiju i fotografiju, koje će biti objavljene na mrežnoj stranici konferencije.

Rok za prijavu sažetaka za kratka izlaganja: 1. travnja 2025. 15. travnja 2025. (obavijest o prihvaćanju: 1. svibnja 2025. 15. svibnja 2025.)

Rok za registraciju autora prihvaćenih radova: 1. srpnja 2025.

Rok za dostavu prezentacija i/ili postera: 1. rujna 2025.

Rok za predaju cjelovitih radova: 1. prosinca 2025.

Više informacija o konferenciji i uputama za prijavu dostupno je na službenoj stranici PUBMET2025 ili putem e-pošte pubmet@unizd.hr.

Sukladno tome, Vijeće Europske unije je u petak, 10. lipnja 2022. godine, usvojilo važnu politiku vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada i implementacije otvorene znanosti. Iako su ministri prepoznali korake koje znanstveno-istraživačke ustanove u pojedinim zemljama već poduzimaju u smjeru poboljšanja načina vrednovanja znanosti, napominju da se promjene ne odvijaju dovoljno brzo te da uloženi napori ostaju neujednačeni i fragmentirani. Kako bi se ubrzala provedba i utjecaj politika i praksi otvorene znanosti u cijeloj Europi, potrebno je poduzeti mjere za prelazak na reformirani pristup vrednovanju znanosti, izgraditi potrebne kapacitete za akademsko izdavaštvo i znanstvenu komunikaciju te poticati višejezičnost kao sredstvo komuniciranja i diseminacije rezultata istraživanja.

Poštujući autonomiju znanstvenih i istraživačkih ustanova i slobodu znanstvenog istraživanja, raznolikost nacionalnih i disciplinskih konteksta te uzimajući u obzir njihovu usklađenost s međunarodnim inicijativama, Vijeće EU u svojim zaključcima predlaže da se reforma sustava vrednovanja okvirno temelji na sljedećim načelima:

• prelazak na uravnoteženiji pristup između kvantitativne i kvalitativne procjene istraživanja jačanjem kvalitativnih metoda i mjera
• prepoznavanje svih oblika rezultata i učinaka procesa istraživanja pri čemu se naglašava potreba za usklađenosti s FAIR načelima (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovljivost)
• uvažavanje različitih karijernih puteva i svih oblika istraživačkih i inovacijskih aktivnosti;
• uvažavanje posebnosti različitih istraživačkih disciplina, faza znanstveno-istraživačkih karijera i misija znanstveno-istraživačkih ustanova
• osiguravanje prioritetnosti etike i integriteta
• promicanje raznolikosti, ravnopravnosti spolova i aktivno promicanje žena u znanosti.

Prijedlog sporazuma o načelima reforme sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada je trenutno u izradi, a više informacija o prijedlozima i zaključcima Vijeća EU dostupni su u Nacrtu zaključaka o vrednovanju znanstveno-istraživačkog rada i implementacije otvorene znanosti.