OpenCode.HR rezultat je zajedničke inicijative četiriju ključnih ustanova: Sveučilišnog računskog centra SRCE, zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI) te osječkog Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT). Suradnja je započela potpisivanjem sporazuma 11. veljače 2025. godine, a kao uzori za razvoj poslužili su uspješni europski projekti poput njemačkog opencode.de i talijanskog developers.italia.it.

Inicijativa je usmjerena na poticanje i provedbu obrazovnih i istraživačkih aktivnosti, jačanje suradnje unutar akademske i znanstvene zajednice te pružanje potpore nastavnim procesima.

Alati koji olakšavaju razvoj i suradnju

Platforma OpenCode.HR omogućuje sigurnu razmjenu i dijeljenje izvornog koda, izradu i održavanje tehničke dokumentacije, komunikaciju i razmjenu znanja unutar zajednice te pretraživanje i pregled javnih projekata.

Platforma objedinjuje niz suvremenih alata koji podržavaju cijeli životni ciklus razvoja softvera i prateće dokumentacije:

• GitLab: Alat za verzioniranje koda, suradnju suradnja, CI/CD i upravljanje projektima.
• Wiki: Sustav namijenjen pisanju i objavi dokumentacije.
• IT Tools: Zbirka alata za rad s podacima, formatima i razvojnim zadacima
• Excalidraw: Alat za izradu dijagrama, skica i vizualnih prikaza.
• HedgeDoc: Alat za kolaborativno pisanje, bilješke i prezentacije.
• README editor: Pomoć pri izradi README.md datoteka.
• OSI popis licencija: Pomoć korisnicima pri odabiru odgovarajuće licencije otvorenog koda.
• Forum: Mjesto za komunikaciju, razmjenu iskustava i rješavanje problema unutar zajednice.

Značaj platforme za razvoj otvorene znanosti

Uspostava OpenCode.HR platforme predstavlja važan infrastrukturni iskorak prema sustavnom razvoju otvorene znanosti u Hrvatskoj. Platforma je usklađena s Hrvatskim planom za otvorenu znanost, usvojenim 19. svibnja 2025. godine, koji naglašava potrebu za dostupnošću, transparentnošću i ponovljivosti rezultata financiranih javnim sredstvima.

Otvorena znanost podrazumijeva da su istraživački procesi, metodologije i podaci dostupni stručnoj i široj javnosti, čime se omogućuje provjera rezultata i njihova daljnja nadogradnja. Pohranjivanjem i dijeljenjem programskog koda putem OpenCode.HR istraživači izravno doprinose većoj reproducibilnosti svojih radova, smanjenju dupliciranja istraživanja te bržem prijenosu znanja.

Na ovaj se način programski kod, razvijen u okviru javno financiranih projekata, prepoznaje kao “znanje zajednice”,  odnosno resurs dostupan akademskoj zajednici, gospodarstvu i društvu u cjelini koji potiče inovacije te služi kao most između akademske zajednice i industrije. Uspostavom nacionalne infrastrukture za kolaborativni rad na kodu dodatno se jača digitalna suverenost Hrvatske i stvara stabilan temelj za buduće tehnološke i istraživačke inicijative.

Kako postati korisnik platforme?

Platforma je namijenjena studentima, nastavnicima, istraživačkim timovima i svima onima koji unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja rade na otvorenom kodu.

Pristup sustavu ostvaruje se putem elektroničkog identiteta AAI@EduHr. Iako je u prvoj fazi platforma dostupna prvenstveno korisnicima iz ustanova inicijatora, planirano je proširenje na cijelu zajednicu.

Da bi pojedinačni korisnici mogli koristiti platformu, njihova ustanova (fakultet ili institut) treba se prethodno uključiti u sustav potpisivanjem ugovora o obradi podataka i prihvaćanjem pravila korištenja. Zainteresirane ustanove mogu se javiti na adresu: opencode@srce.hr.

Poziv na uključivanje zajednice

Na Srce Open Caféu održanom 12. veljače 2026., predavači iz Srca – voditelj projekta Mijo Đerek i Dubravko Penezić, član radne skupine za provedbu projekta – uputili su poziv institutima i visokim učilištima da se uključe u inicijativu i počnu koristiti platformu. Istovremeno, akademsku i istraživačku zajednicu potaknuli su na aktivno sudjelovanje u njezinu daljnjem razvoju, osobito kroz prijedloge novih alata koji mogu unaprijediti rad i funkcionalnosti sustava.

Više o platformi OpenCode.HR pročitajte na sljedećim poveznicama:

• https://opencode.hr
• https://www.srce.unizg.hr/vijesti/sustav-za-kolaboracijski-rad-s-programskim-kodom-opencodehr-pusten-u-rad/1466

Centralna tema ovog događaja bila je unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja te inkluzivnosti u znanstvenom okruženju. Jedno od ključnih pitanja glasilo je: kako sustavno mijenjati i poboljšavati istraživački ekosustav kako bi odgovorio na izazove transparentnosti, relevantnosti i inkluzivnosti?

U uvodnom plenarnom predavanju, dr. sc. Tracey L. Weissgerber predstavila je program TREASURE koji nagrađuje doktorande za primjenu reproducibilnih, ponovljivih i otvorenih istraživačkih praksi. Tri kratka izlaganja u sekciji o sintezi dokaza i istraživačkom otpadu održali su prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. sc. Alfredo Sánchez-Tójar i dr. sc. Danijela Žanko. Sekcija o znanstvenom izdavaštvu obuhvatila je izlaganja dr. sc. Jadranke Stojanovski te Ive Grabarić Andonovski u kojima je naglašena važnost dijamantnog modela otvorenog pristupa, kao i važnost primjene DEI načela i ciljeva održivog razvoja (SDG) u znanstvenom izdavaštvu.

U sekciji o znanstvenoj recenziji i vrednovanju istraživanja, Luka Ursić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu izložio je istraživanje o manipulacijama slika u znanstvenim radovima. Dr. sc. Jadranka Stojanovski predstavila je inicijativu CoARA za reformu sustava znanstvenog vrednovanja, dok je dr. sc. Serge P.J.M. Horbach analizirao promjene u uredničkim recenzijama. Dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković održala je predavanje o okviru za poboljšanje kvalitete i utjecaja istraživanja u različitim disciplinama. Dio programa posvećen obrazovanju sadržavao je predavanja prof. Ivane Bosnić, prof. Ljerke Ostojić i dr. sc. Matta Graingera o važnosti otvorene znanosti u visokoškolskom obrazovanju s posebnim naglaskom na istraživače na početku karijere (ECR).

U drugom plenarnom predavanju izv. prof. dr. sc. Goran Delač upoznao je publiku s mogućnostima i izazovima umjetne inteligencije u znanstvenim metodama. Održana su i kratka izlaganja dr. sc. Ivana Fliša, koji je dao filozofski pogled na “istraživački otpad” te dr. sc. Ivice Vilibića o aktualnim izazovima u sustavu publish or perish. Održana je radionica o izradi reproducibilnih znanstvenih rukopisa koju je vodila Shreya Dimri, doktorandica sa Sveučilišta Bielefeld, te radionica o automatiziranoj procjeni transparentnosti znanstvene literature koju je vodila Marija Purgar, asistentica s Instituta Ruđer Bošković.

Završni panel pod nazivom Unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja u Hrvatskoj okupio je predstavnike hrvatskih institucija: Darija Lečića (Hrvatska zaklada za znanost), Ljerku Ostojić (Sveučilište u Rijeci), Liviju Puljak (Hrvatsko katoličko sveučilište), Ivu Grabarić Andonovski (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Luku Ursića (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu), Ivu Melinščak Zlodi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Gorana Delača (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu). Raspravljalo se o izazovima i vizijama budućnosti hrvatskog istraživačkog sustava, s naglaskom na integraciju otvorene znanosti, pravednijeg vrednovanja i podizanja kvalitete istraživanja.

Simpozij je pružio pregled tema za daljnji razvoj otvorenih istraživačkih praksi i zajedničkog djelovanja svih dionika znanstvene zajednice.

Povelja, prvi put objavljena 2015. godine, ključan je dio političke agende Europskog istraživačkog prostora (ERA) za razdoblje 2022.–2024. Revidirano izdanje naglašava važnost prilagodbe novim potrebama znanosti uz zadržavanje otvorenosti, kvalitete i suradnje kao ključnih načela u znanosti.

Što donosi revidirana povelja?

Revidirana Povelja donosi nekoliko ključnih smjernica za definiranje politika pristupa istraživačkim infrastrukturama:

• Poticanje otvorene znanosti i FAIR načela
  Povelja snažno podržava otvorenu znanost i FAIR načela koja osiguravaju da su istraživački podaci i rezultati dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi, čime se potiče transparentnost i suradnja unutar znanstvene zajednice.
• Prilagodba potrebama novih korisnika
  Dokument prepoznaje potrebe industrije i sektora malih i srednjih poduzeća, otvarajući im pristup vrhunskim istraživačkim kapacitetima i stručnoj podršci.
• Povećanje sigurnosti i strateške autonomije
  U skladu s globalnim pristupom EU istraživanju i inovacijama, Povelja se bavi ekonomskom i istraživačkom sigurnošću te otvorenom strateškom autonomijom. Ovo omogućuje istraživačkim infrastrukturama da odgovore na nove izazove i prilike dok istovremeno osiguravaju najviše standarde sigurnosti i integriteta.
• Otpornost na krize
  Povelja naglašava važnost otpornosti infrastruktura u krizama poput pandemija, potičući razvoj strategija koje mogu ublažiti negativne učinke na pristup istraživačkim infrastrukturama, osoblju i korisnicima.
• Ažuriranje postojećih politika
  Istraživačke infrastrukture pozivaju se da koriste povelju kao osnovu za reviziju postojećih pravila pristupa ili oblikovanje novih.
• Uključivanje financijera
  Organizacije koje financiraju istraživačke infrastrukture potiču se na promicanje odredbi povelje, osobito u kontekstu otvorenog pristupa i širenja znanstvenih rezultata.

Važnost Povelje za otvorenu znanost

Ažuriranje povelje iz 2015. godine odražava sve veću potrebu za prilagodbom istraživačkih infrastruktura novim zahtjevima znanstvene zajednice, uključujući prakse otvorene znanosti. Otvoreni pristup i transparentnost nisu samo načela, već ključni pokretači znanstvene inovacije i suradnje na globalnoj razini.

Revidirana Povelja snažno podupire otvorenu znanost i zagovara transparentno dijeljenje znanja, rezultata i alata čim je to moguće. Također, ističe da istraživačke infrastrukture i korisnici trebaju imati politiku upravljanja istraživačkim podacima, a posebno naglašava usklađenost s FAIR načelima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) koja omogućuju široku dostupnost, upotrebljivost i reproducibilnost istraživačkih podataka i rezultata. Kada otvorenost nije prikladna, treba se voditi načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”. Nadalje, Povelja ističe da istraživačke infrastrukture trebaju povezati postojeće resurse podataka u Europi, radeći na interoperabilnosti istraživačkih podataka i mogućim doprinosima Europskom oblaku za otvorenu znanost (EOSC).

U praksi, Povelja omogućava bolje definirane procese pristupa podacima i uslugama, istovremeno osiguravajući da istraživači imaju alate potrebne za učinkovito i održivo upravljanje istraživačkim resursima.

Cjeloviti tekst Europske povelje o pristupu istraživačkim infrastrukturama (2024.) možete pronaći ovdje.

NI4OS katalog nudi nekoliko tematskih resursa:

• FEPrepare – automatizira postupak izvođenja NAMD/FEP simulacija
• DREAMM – analizira površinu perifernih membranskih proteina
• NanoCrystal – kristalografski alat namijenjen stvaranju koordinata nanočestica iz bilo kojeg materijala kristalne strukture
• Schrödinger API – nudi napredne metode u rješavanju višedimenzionalne vremenski neovisne Schrödingerove jednadžbe
• ChemBioServer – filtrira i grupira kemijske spojeve koji se koriste u procesu otkrivanja i razvoja lijekova
• Gaussian API – service for fitting repulsive potentials in density-functional tight-binding with Gaussian process regression

Zahvaljujući doprinosu NI4OS-Europe projekta, znanstvena zajednica korak je bliže ostvarenju vizije Europskog oblaka za otvorenu znanost. Osim što je postavio snažne temelje koji omogućuju implementaciju EOSC-a, NI4OS-Europe svojim aktivnostima znanstvenicima širom svijeta omogućava pristup, pohranu, upravljanje, analizu, dijeljenje i ponovnu upotrebu istraživačkih podataka.

Usmjerena je na radove nastale u sklopu projekata financiranih iz programa Horizon 2020 (uskoro i Horizon Europe programa) te je za njihove autore objavljivanje besplatno i u skladu s politikom otvorene znanosti Europske komisije. Da bi rad bio prihvaćen, važno je da je nastao u sklopu projekta iz programa Horizon 2020 te da je do sada neobjavljen, neovisno o aktualnosti interesa za istraživanje u radu.

Radovi će se objavljivati u 6 kategorija znanstvenih područja: prirodne znanosti, inženjerstvo i tehnologija, medicinske znanosti, poljoprivreda i veterinarstvo, društvene i humanističke znanosti, a svaka kategorija ima zasebna pravila i upute za autore o vrsti i izgledu radova.

Cilj platforme je učiniti znanstvenu komunikacijom potpuno transparentnom. Radovi će se objavljivati neposredno nakon pregleda uredničkog tima ORE-a (engl. Scientific Advisory Board) od 25 stručnjaka iz različitih znanstvenih područja i u različitim karijernim razdobljima. Autore se potiče da uz radove objave i istraživačke podatke i detaljan opis korištenih metoda, recenzijski postupak provodit će se potpuno otvoreno te će se sve od navedenog (uključujući svaku verziju rada / recenzije) moći i pojedinačno citirati. Rad mora proći najmanje dvije recenzije, a detaljno su opisani i kriteriji i upute za recenzente. Autori na recenzije mogu odgovarati ažuriranim verzijama rada ili komentiranjem recenzije. Oni radovi koji prođu recenzijski postupak bit će indeksirani u nekima od bibliografskih baza podataka i pohranjeni u odabranim repozitorijima nakon službenog odobrenja ORE-a.

Objavljeni radovi i recenzije bit će licencirane s CC-BY licencijom (Creative Commons Attribution 4.0 International), a skupovi podataka CCO (Creative Commons Public Domain Dedication) licencijom. Pravilno citiranje je moguće postići pritiskom na „Cite“ kod stavke koju je potrebno navesti (rad, recenzija, skup podataka) ili pratiti ponuđena pravila citiranja.

Platforma neće prikazivati faktore odjeka u nastojanju da se važnost prebaci na vrijednost objavljenog sadržaja, a smanji naglasak na časopisu i/ili platformi na kojoj je rad objavljen. Neke metričke metode za istraživanja će podržati pa će prikazivati primjerice citiranost rada, broj pregleda i preuzimanja, dijeljenja na društvenim mrežama i slično.

Otvorenost u znanosti će na ovaj način omogućiti provjeru i obnovljivost samih istraživanja što će uvelike pridonijeti radu istraživača, ustanova i društvu općenito.

Europska komisija službeno je pokrenula platformu Open Research Europe! Prvi prijavljeni radovi već su objavljeni, a na stranici možete vidjeti kako je znanstvena zajednica prihvatila novo mjesto izdavanja.

Podaci trebaju biti pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) te ponovo upotrebljivi (Reusable). Plan je na jednom mjestu okupiti institucionalne, nacionalne i europske inicijative te uključiti sve relevantne dionike da zajedno dizajniraju i implementiraju europske zajedničke istraživačke podatke.

Kako bi se omogućio distribucijski kanal za dijeljenje informacija 2018. godine pokrenut je EOSC portal. Namijenjen je pružateljima servisa i usluga, ali i krajnjim korisnicima. Krajem 2019. godine pokrenut je projekt EOSC Enhance čiji je cilj daljnji razvoj funkcionalnosti EOSC portala. Ciljevi su objedinjeni unutar sljedećih kategorija: poboljšati sučelje za pružatelje usluga i uključivanje novih izvora (resursa) i usluga u EOSC katalog (Enhance), ubrzati njihovu primjenu (Accelerate), povećati potražnju korisnika za EOSC uslugama i resursima (Increase) i omogućiti otvoreni pristup putem tematskih portala/oblaka (Enable). Kao rezultat u prosincu 2020. godine pokrenut je novi EOSC Portal. U svrhu upoznavanja s novim EOSC portalom u ponudi su brojni webinari koji pokrivaju različite aspekte portala.

Osim osnovnih informacija o EOSC (Inicijativi), EOSC projektima, putem portala moguć je pristup brojnim izvorima informacija i servisima, kao i objava, pretraživanje i korištenje podataka i usluga. Kako bi se izbjegle nejasnoće oko terminologije koja se koristi dostupan je EOSC rječnik, a odgovore na nedoumice korisnici i pružatelji usluga mogu naći u odgovorima na učestala pitanja.

Informacije i pristup postojećim servisima dostupni su putem pretraživanja ili prebiranjem unutar kataloga i tržnice (Catalogue and Marketplace). Dostupni su i brojni filteri kojima je moguće suziti pretraživanje/prebiranje.

Kod prebiranja informacije su razvrstane prema područjima znanosti ili kategorijama.

Kako bi se krajnjim korisnicima olakšalo snalaženje unutar EOSC portala objavljen je i praktičan EOSC vodič za krajnje korisnike. Osim ovog vodiča na stranici “Using the portal“, dostupne su i druge publikacije. Dostupna dokumentacije podijeljena je u dvije grupacije: za pružatelje usluga i za krajnje korisnike. Sve novosti i najave događanja vezane uz EOSC objavljuju se u sekciji “Media”, a također su dostupne prezentacije s održanih webinara. Kako bi se korinicima olakšao pristup i pronalaženje informacija radi se na daljnjem razvoju portala.

U okviru NI4OS projekta koji brojnim aktivnostima radi na uspostavi i promociji Europskog oblaka za otvorenu znanost objavljeni su dokumenti o EOSC-u i FAIR principima na hrvatskom jeziku koji su dostupni na stranicama projekta.

Korisne poveznice:

Europski oblak za otvorenu znanost EOSC

Sve što trebate znati o FAIR podacima