Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.

Projekt PATTERN usmjeren je na jačanje prakse otvorene i odgovorne znanosti kroz razvoj i provedbu ciljanih edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Naglasak stavlja na razvoj praktičnih kompetencija te poticanje institucija na sustavno uvođenje praksi otvorene znanosti, čime doprinosi razvoju europskog istraživačkog prostora i jačanju suradnje unutar istraživačke zajednice.

Nastavljajući se na uspješno održanu prvu Zimsku školu, ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnevnom istraživačkom radu. Program je obuhvatio teme otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i FAIR načela, uz naglasak na teorijsko znanje i praktične aktivnosti koje su sudionicima omogućile primjenu naučenog u stvarnim istraživačkim situacijama.

Od teorije do prakse otvorenog pristupa

Svoje znanje o suvremenim praksama otvorene znanosti polaznicima su prenijeli voditelj dr. sc. Bojan Macan i knjižničarke Lorena Palameta, Martina Žugaj i Josipa Karadžole iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Vodeći polaznike kroz kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnih vježbi, predavači su sudionicama približili ključne principe otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i autorskih prava, ističući kako ih primijeniti u stvarnim istraživačkim scenarijima – od planiranja objavljivanja do odabira pouzdanih časopisa i licenciranja radova. U tom kontekstu dr. sc. Bojan Macan predstavio je zahtjeve financijera i njihov utjecaj na otvoreno objavljivanje, Lorena Palameta i Josipa Karadžole govorile su o autorskim pravima, strategijama zadržavanja prava i primjeni različitih licencija, dok je Martina Žugaj objasnila kako prepoznati pouzdane izdavače te izbjeći predatorske časopise i konferencije.

Škola je privukla polaznike prvenstveno s Instituta Ruđer Bošković, ali i istraživače s drugih institucija, doktorande te informacijske stručnjake, odnosno knjižničare s različitih sveučilišta. Takva interdisciplinarna raznolikost dodatno je obogatila diskusije i omogućila razmjenu iskustava, čime je teorijsko i praktično znanje odmah povezano s realnim istraživačkim praksama.

Polaznici su u sklopu praktičnog dijela radionice dobili primjer istraživačkog projekta s jasno definiranim uvjetima, koji se temelje na primjerima nacionalnih i europskih financijera, poput Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europske komisije, te su trebali identificirati odgovarajuće znanstvene časopise za objavu više svojih radova. Pritom su morali donositi odluke uzimajući u obzir raspoloživi budžet, modele otvorenog pristupa te zahtjeve financijera. Zadatak je bio osmišljen tako da odražava stvarne izazove u planiranju znanstvenog objavljivanja te pruži priliku za strateško donošenje odluka i primjenu teorijskih koncepata u simuliranim, ali realističnim okolnostima.

FAIR upravljanje istraživačkim podacima

U nastavku programa Zimske škole otvorene znanosti fokus je stavljen na FAIR upravljanje istraživačkim podacima – od osnovnih načela do konkretne primjene u istraživačkoj praksi. Polaznicima su predstavljene različite vrste istraživačkih podataka, razlozi za njihovu pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu u znanstvenoj zajednici te su dobili uvid u ciljeve i motivaciju za sustavno upravljanje istraživačkim podacima (Research Data Management, RDM). Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti istraživanja, povećanje vidljivosti rezultata te dugoročnu dostupnost i iskoristivost podataka.

Teorijski dio predavanja obuhvatio je dokumentaciju podataka, izradu kvalitetnih metapodataka, korištenje trajnih identifikatora i odabir odgovarajućih formata, kao i objavljivanje i dijeljenje podataka uz odabir licencija. Pojašnjeno je kakvi istraživački podaci postoje u različitim disciplinama te zašto je njihovo odgovorno dijeljenje važno za razvoj znanosti. Polaznicima su predstavljeni alati i kontrolna pitanja koja pomažu procijeniti u kojoj su mjeri njihovi podaci usklađeni s FAIR načelima i gdje postoji prostor za poboljšanje.

Drugi dan programa započeo je pregledom zahtjeva financijera vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima, nakon čega je fokus stavljen na izradu i sadržaj vlastitog Plana upravljanja podacima (PUP) prema predlošku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Polaznici su mogli koristiti primjere iz svojih aktualnih istraživačkih projekata ili simulirane podatke. Kroz radionicu su obradili sve ključne elemente PUP-a: planiranje vrsta podataka, organizaciju i verzioniranje datoteka, strukturu mapa, mjere osiguranja kvalitete te dugoročnu pohranu. Pritom su odgovarali na pitanja koja je potrebno postaviti već u fazi planiranja istraživanja – primjerice hoće li se generirati novi podaci ili koristiti postojeći skupovi podataka, koji će se formati odabrati, kolika će biti očekivana količina podataka te kako organizirati rad s podacima i provoditi odgovarajuće sigurnosne mjere. Pažnja je posvećena pohranjivanju PUP-ova u institucijske repozitorije, što plan čini vidljivijim i dostupnijim istraživačkoj zajednici. Sudionici su se pritom upoznali s alatima koji olakšavaju izradu strojno čitljivih i upravljivih PUP-ova, što predstavlja korak naprijed prema transparentnoj znanosti.

Znanje i vještine za otvorenu znanost

Druga Zimska škola otvorene znanosti na Institutu Ruđer Bošković pokazala je da teorija i praksa otvorene znanosti mogu ići ruku pod ruku. Tijekom četiri dana polaznici su kroz predavanja i praktične vježbe stekli znanje i konkretne vještine o otvorenom pristupu, autorskim pravima, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji, a pritom primijenili naučeno na vlastitim primjerima i simuliranim projektima.

Uz stjecanje praktičnih kompetencija škola je pružila prostor za razmjenu iskustava i raspravu o stvarnim izazovima u istraživačkoj praksi, što je omogućilo dublje razumijevanje izazova modernog objavljivanja i upravljanja podacima.

Održavanjem ovakvih događaja Institut Ruđer Bošković potvrđuje svoju ulogu u promicanju otvorene, transparentne i odgovorne znanosti te potiče suradnju unutar istraživačke zajednice i doprinosi vidljivosti hrvatskih istraživača.

Ako niste imali priliku sudjelovati u Zimskoj školi, dodatan uvod u temu otvorenog pristupa dostupan je kroz samostalni online tečaj “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova” na platformi OpenPlato. Tečaj obuhvaća temeljne pojmove, najčešće izazove i praktične aspekte objavljivanja u otvorenom pristupu te se može pohađati vlastitim tempom.

Projekt PATTERN, koji se provodi u okviru programa Obzor Europa (Horizon Europe), usmjeren je na poticanje otvorenog i odgovornog pristupa istraživanju i inovacijama te jačanje mreža istraživača kroz edukaciju i razmjenu znanja.

Institut Ruđer Bošković u projektu sudjeluje kroz razvoj i pilotiranje edukacijskih modula o otvorenoj znanosti, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji. Prva faza pilotiranja provedena je kroz Zimsku školu otvorene znanosti, dok se druga faza planira početkom 2026. godine.

Zašto sudjelovati?

Sudjelovanjem u webinarima projekta PATTERN sudionici će dobiti praktične savjete kako prepoznati vjerodostojne časopise, zaštititi svoje istraživanje od predatorskih praksi i pravilno upravljati autorskim pravima. Također, saznat će koje su obveze prema otvorenoj znanosti u okviru financiranja HRZZ-a i programa Obzor Europa te kako uspješno uskladiti svoje istraživačke projekte s novim pravilima.

Sudjelovanje na webinarima je besplatno, no prijava je obavezna putem poveznica navedenih u nastavku.

PROGRAM PATTERN WEBINARA 2025.

27. 10. 2025. u 11:00 — Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online)

U svijetu znanstvenog izdavaštva nije uvijek lako pronaći siguran put do pouzdanih časopisa i konferencija. Tijekom webinara naučit ćete kako prepoznati vjerodostojne izdavače, izbjeći predatorske prakse i sigurno objaviti svoje istraživanje u otvorenom pristupu. Uz praktične alate i savjete, otkrit ćete kako zaštititi svoj rad, vrijeme i reputaciju u svijetu otvorene znanosti.

3. 11. 2025. u 11:00 — Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online)

Webinar će se baviti temom autorskih prava i strategijama zadržavanja prava (Rights Retention Strategy) u različitim vrstama znanstvenih časopisa, uključujući časopise zlatnog i dijamantnog otvorenog pristupa, hibridne časopise, preprint servere, platformu Open Research Europe te časopise na pretplatu. Poseban naglasak bit će stavljen na bolje razumijevanje i pravilnu primjenu Creative Commons licencija.

10. 11. 2025. u 11:00 — dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online)

Financijeri znanstvenih istraživanja sve više naglašavaju važnost otvorene znanosti – a njezini zahtjevi često odlučuju hoće li vaš projekt dobiti potporu. Na ovom webinaru otkrit ćete što to konkretno znači za vas: koje obveze postavljaju Hrvatska zaklada za znanost i Europska komisija kroz program Obzor Europa, ali i kakve novosti donosi novi Hrvatski plan za otvorenu znanost. Razotkrit ćemo najčešće mitove i podijeliti praktične savjete koji će vam pomoći da bez stresa ispunite tražene uvjete – i pritom unaprijedite vlastiti istraživački rad. Pridružite nam se i saznajte kako otvorena znanost može biti vaša prednost, a ne prepreka!

Osim webinara, dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te se upisati u tečaj klikom na “Enroll now”.

Pridružite se seriji PATTERN webinara i otkrijte kako otvorena znanost može unaprijediti vaš rad te otvoriti nove mogućnosti suradnje.

Barcelonska deklaracija o otvorenim znanstvenim informacijama (engl. Barcelona Declaration on Open Research Information), izvorno objavljena u travnju 2024., nastala je kao odgovor na potrebu za transparentnijim, pravednijim i dostupnijim sustavima upravljanja znanstvenim informacijama. Dokument predstavlja kolektivni poziv istraživačkih institucija, sveučilišta i nositelja znanstvenih politika da otvorenost postane standard, a ne iznimka u znanstvenom radu.

Hrvatski prijevod, dostupan putem službene stranice inicijative, namijenjen je institucijama koje već provode načela otvorene znanosti, kao i onima koje su tek na početku tog puta. Također je dio zbirke svih dostupnih prijevoda Deklaracije te pruža jasniji uvid u četiri ključne obveze koje čine temelj Deklaracije.

Četiri ključne obveze deklaracije

Četiri ključne obveze postavljaju smjer za uspostavu otvorenih, odgovornih i održivih znanstvenih informacijskih sustava:

1. Otvorenost kao zadana vrijednost

Za potpisnike Deklaracije otvorenost znanstvenih informacija postaje standard za sve podatke koji se koriste u svrhe poput vrednovanja istraživača i institucija, donošenja strateških odluka i pristupa rezultatima istraživanja. Otvorenost se jednako tako odnosi i na informacije koje same institucije stvaraju, pri čemu se primjenjuje načelo „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.

2. Surađivanje s organizacijama i službama koje podupiru otvorenost

Potpisnici Deklaracije obvezuju se na suradnju s organizacijama i službama koje omogućuju otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Od izdavača i izdavačkih platformi očekuje se da metapodaci nastali u procesu objavljivanja budu javno dostupni putem otvorenih znanstvenih infrastruktura. Također se traži da interni informacijski sustavi omogućuju izvoz i dijeljenje svih relevantnih znanstvenih podataka uz primjenu dostupnih standardiziranih protokola i trajnih identifikatora.

3. Podrška održivosti otvorenih znanstvenih infrastruktura

Otvorene znanstvene informacije zahtijevaju stabilnu i pravednu infrastrukturu. Potpisnici se obvezuju sudjelovati u njezinu razvoju i upravljanju njome – kako kroz doprinos financijskoj održivosti, tako i kroz suradnju unutar zajednice korisnika. Poseban naglasak stavljen je na načela dobre prakse, primjerice kroz usklađenost s Načelima otvorene znanstvene infrastrukture (engl. Principles of Open Scholarly Infrastructure – POSI).

4. Suradnjom do otvorenih znanstvenih informacija

Suradnja među organizacijama ključna je za brži prijelaz sa zatvorenog na otvoreni sustav znanstvenih informacija. Potpisnici Deklaracije naglašavaju važnost dijeljenja iskustava, usklađivanja aktivnosti i pokretanja zajedničkih inicijativa. U tom kontekstu podržava se osnivanje Koalicije za otvorene znanstvene informacije (engl. Coalition for Open Research Information) te jačanje suradnje s drugim povezanim inicijativama i organizacijama koje promiču otvorenu znanost.

Otvorene informacije kao temelj odgovornog odlučivanja

Donošenje odluka u znanosti često se temelji na podacima iz zatvorenih informacijskih sustava kojima upravljaju komercijalni pružatelji, a koji ograničavaju pristup, transparentnost i mogućnost provjere. Otvorene znanstvene informacije temelj su za donošenje informiranih i odgovornih odluka u znanosti, osobito u kontekstu vrednovanja i istraživačkog upravljanja. Njihova dostupnost, uz primjenu trajnih identifikatora kao što su DOI, ORCID i ROR, omogućuje povezivanje podataka iz različitih izvora.

Sve više organizacija i infrastruktura razvija otvorene alternative komercijalnim bazama podataka, potičući transparentnost i pravednost u znanstvenom sustavu. Otvorenost znanstvenih informacija prepoznata je kao ključna sastavnica odgovornog vrednovanja znanosti, što potvrđuju međunarodne inicijative kao što su DORA, Lajdenski manifest o vrednovanju istraživanja i CoARA.

U kontekstu Republike Hrvatske uključivanje domaćih institucija u ovu inicijativu moglo bi značajno doprinijeti daljnjem razvoju otvorene infrastrukture i prakse. Deklaracija je otvorena za potpis svim organizacijama koje sudjeluju u provođenju, financiranju ili vrednovanju istraživanja.

Listu dosadašnjih potpisnika Barcelonske deklaracije pronađite ovdje.

Ovaj ključni strateški dokument jasno definira smjernice i preporuke za primjenu načela otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj. Plan utvrđuje konkretne aktivnosti i očekivanja za istraživače, znanstvene institucije i donositelje odluka – od upravljanja istraživačkim podacima i razvoja istraživačke infrastrukture do osiguravanja otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i prilagodbe sustava vrednovanja znanstvenog rada u skladu s načelima otvorene znanosti.

Glavni cilj Plana jest usklađivanje europskih i međunarodnih načela otvorene znanosti s potrebama i razvojnim prioritetima hrvatskog znanstvenog sustava. Temelji se na međunarodnim načelima otvorene znanosti koje su definirali UNESCO, Europska komisija i OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development).

Tko stoji iza plana?

Hrvatski plan za otvorenu znanost izrađen je na temelju prijedloga koji je pripremila Radna skupina za izradu nacionalnog plana i politika otvorene znanosti, u okviru Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ).

Osim izrade samog dokumenta Radna skupina aktivno djeluje na razvoju infrastrukture za otvorenu znanost, promicanju njezinih načela, edukaciji znanstvene zajednice te pružanju stručne podrške istraživačima – od upravljanja istraživačkim podacima i autorskopravnih pitanja do korištenja postojećih alata i platformi. Također, važnu ulogu ima i u oblikovanju politika otvorene znanosti na nacionalnoj i institucionalnoj razini.

Vizija i glavni ciljevi Hrvatskog plana za otvorenu znanost

Provedbom plana predviđa se niz aktivnosti koje će omogućiti učinkovitiju primjenu načela otvorene znanosti u Hrvatskoj, čime se doprinosi ubrzanju znanstvenog napretka, jačanju održivog razvoja te povećanju međunarodne prepoznatljivosti hrvatske znanosti. Ključni preduvjeti za uspješnu implementaciju uključuju izgradnju snažne infrastrukture, ciljano strateško ulaganje i kontinuirano profesionalno usavršavanje znanstvene zajednice.

Plan navodi šest glavnih ciljeva:

1. Povećati dostupnost istraživačkih rezultata otvorenim pristupom znanstvenim publikacijama i drugim rezultatima znanstvenog rada te dijeljenjem istraživačkih podataka.
2. Povećati korištenje i vidljivost rezultata javno financiranih istraživanja.
3. Primjenjivati načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja u radu istraživača i ustanova.
4. Uključiti otvorenu znanost kao kriterij u vrednovanju istraživača, istraživačkih projekata i institucija.
5. Omogućiti povezivanje i suradnju znanstvene zajednice i šire javnosti.
6. Poticati stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja.

Praćenje provedbe plana

Praćenje provedbe Hrvatskog plana za otvorenu znanost ključno je za ostvarenje ciljeva vezanih uz transparentnost, dostupnost i suradnju u znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih imenovat će tijelo sastavljeno od predstavnika relevantnih institucija i stručnjaka i ono će biti zaduženo za nadzor provedbe i daljnji razvoj plana.

Tijelo će redovito evaluirati provedbu preporuka i aktivnosti te najmanje svakih pet godina podnositi izvješće s prijedlozima unapređenja. Evaluacija će obuhvaćati pokazatelje poput broja otvorenih publikacija, korištenja repozitorija, pohrane podataka, međunarodne suradnje, edukacija te integracije otvorene znanosti u visoko obrazovanje i građanske znanstvene projekte.

Put prema znanosti dostupnoj svima

Usvajanjem Hrvatskog plana za otvorenu znanost postavljen je važan temelj za sustavnu primjenu načela otvorene znanosti. Plan donosi jasno definirane ciljeve, smjernice, preporuke i mehanizme praćenja provedbe.

Ovim iskorakom Hrvatska se usklađuje s europskim i globalnim standardima te jača vidljivost i dostupnost javno financiranih istraživanja. Plan potiče otvoren pristup, transparentnost i suradnju u znanosti, stvarajući preduvjete za održiv i uključiv znanstveni razvoj.

Cjeloviti tekst Hrvatskog plana za otvorenu znanost dostupan je na službenim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih: https://mzom.gov.hr/vijesti/hrvatski-plan-za-otvorenu-znanost/7045.

Povelja, prvi put objavljena 2015. godine, ključan je dio političke agende Europskog istraživačkog prostora (ERA) za razdoblje 2022.–2024. Revidirano izdanje naglašava važnost prilagodbe novim potrebama znanosti uz zadržavanje otvorenosti, kvalitete i suradnje kao ključnih načela u znanosti.

Što donosi revidirana povelja?

Revidirana Povelja donosi nekoliko ključnih smjernica za definiranje politika pristupa istraživačkim infrastrukturama:

• Poticanje otvorene znanosti i FAIR načela
  Povelja snažno podržava otvorenu znanost i FAIR načela koja osiguravaju da su istraživački podaci i rezultati dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi, čime se potiče transparentnost i suradnja unutar znanstvene zajednice.
• Prilagodba potrebama novih korisnika
  Dokument prepoznaje potrebe industrije i sektora malih i srednjih poduzeća, otvarajući im pristup vrhunskim istraživačkim kapacitetima i stručnoj podršci.
• Povećanje sigurnosti i strateške autonomije
  U skladu s globalnim pristupom EU istraživanju i inovacijama, Povelja se bavi ekonomskom i istraživačkom sigurnošću te otvorenom strateškom autonomijom. Ovo omogućuje istraživačkim infrastrukturama da odgovore na nove izazove i prilike dok istovremeno osiguravaju najviše standarde sigurnosti i integriteta.
• Otpornost na krize
  Povelja naglašava važnost otpornosti infrastruktura u krizama poput pandemija, potičući razvoj strategija koje mogu ublažiti negativne učinke na pristup istraživačkim infrastrukturama, osoblju i korisnicima.
• Ažuriranje postojećih politika
  Istraživačke infrastrukture pozivaju se da koriste povelju kao osnovu za reviziju postojećih pravila pristupa ili oblikovanje novih.
• Uključivanje financijera
  Organizacije koje financiraju istraživačke infrastrukture potiču se na promicanje odredbi povelje, osobito u kontekstu otvorenog pristupa i širenja znanstvenih rezultata.

Važnost Povelje za otvorenu znanost

Ažuriranje povelje iz 2015. godine odražava sve veću potrebu za prilagodbom istraživačkih infrastruktura novim zahtjevima znanstvene zajednice, uključujući prakse otvorene znanosti. Otvoreni pristup i transparentnost nisu samo načela, već ključni pokretači znanstvene inovacije i suradnje na globalnoj razini.

Revidirana Povelja snažno podupire otvorenu znanost i zagovara transparentno dijeljenje znanja, rezultata i alata čim je to moguće. Također, ističe da istraživačke infrastrukture i korisnici trebaju imati politiku upravljanja istraživačkim podacima, a posebno naglašava usklađenost s FAIR načelima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) koja omogućuju široku dostupnost, upotrebljivost i reproducibilnost istraživačkih podataka i rezultata. Kada otvorenost nije prikladna, treba se voditi načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”. Nadalje, Povelja ističe da istraživačke infrastrukture trebaju povezati postojeće resurse podataka u Europi, radeći na interoperabilnosti istraživačkih podataka i mogućim doprinosima Europskom oblaku za otvorenu znanost (EOSC).

U praksi, Povelja omogućava bolje definirane procese pristupa podacima i uslugama, istovremeno osiguravajući da istraživači imaju alate potrebne za učinkovito i održivo upravljanje istraživačkim resursima.

Cjeloviti tekst Europske povelje o pristupu istraživačkim infrastrukturama (2024.) možete pronaći ovdje.

Kroz 19 plenarnih i tematskih sesija te 100 predavanja, sudionici su analizirali prepreke u provedbi znanstveno utemeljenih politika s ciljem njihovog prevladavanja na globalnoj razini.

Svjetski forum znanosti: Tradicija i vizija

WSF je osnovan 2003. godine od strane Mađarske akademije znanosti, UNESCO-a i Međunarodnog vijeća za znanost (ISC), uz podršku partnera American Association for the Advancement of Science (AAAS), The World Academy of Sciences (TWAS), InterAcademy Partnership (IAP) i European Academies’ Science Advisory Council (EASAC).

Forum je međunarodni prostor za dijalog između znanstvenika, političara i predstavnika civilnog društva, usmjeren na promicanje razumijevanja uloge znanosti u društvu, rješavanje etičkih i društvenih pitanja povezanih s istraživanjima te jačanje komunikacije između znanosti i javnosti.

Četiri ključne teme WSF-a 2024.

Ovogodišnji forum obuhvatio je rasprave o četiri glavne teme:

• Jačanje povjerenja u znanost na poveznici znanosti, politike i društva.
• Procjena rizika u kreiranju i donošenju politika.
• Nadovezivanje na Summit of the Future.
• Suradnja i koordinacija u znanosti.

Usvojena Deklaracija: Povjerenje u znanost kao globalni prioritet

Vrhunac foruma bilo je jednoglasno usvajanje Deklaracije o sučelju znanosti i politike u vrijeme globalnih transformacija, kojom se apelira na globalno jačanje povjerenja u znanost. Deklaracija naglašava nužnost inovativnih, pouzdanih i učinkovitih veza između znanosti i politika kako bi se adresirali izazovi poput klimatskih promjena, zdravstvenih kriza i tehnoloških transformacija.

„Znanost mora biti otvorena, prilagodljiva i u stalnoj interakciji s drugim ljudskim djelatnostima, podržavajući održivi razvoj bez potkopavanja rješenja temeljenih na dokazima,“ stoji u Deklaraciji.

Uz to, Deklaracija potiče globalnu znanstvenu zajednicu na pridržavanje vrijednosti poput akademske slobode, znanstvene izvrsnosti, otvorenosti, transparentnosti, etičke usklađenosti te uključivosti i pravednosti u stvaranju i dijeljenju znanja.

Poziv vladama i zajednicama

Deklaracija apelira na sve vlade, neovisno o stupnju razvoja, da podrže stvaranje i prijenos znanja kao ključne komponente nacionalnog razvoja.

„Akademska i znanstvena sloboda mora biti omogućena, poštovana i očuvana. Znanstvena istraživanja trebaju biti otvorena i inkluzivna, a znanstvenici i istraživači zaštićeni,“ poručili su sudionici foruma.

Usuglašenost s međunarodnim smjernicama

Tekst Deklaracije usklađen je s UNESCO-ovim preporukama, uključujući Preporuke za otvorenu znanost (2021.), Preporuke o znanosti i znanstvenim istraživačima (2017.) te Preporuke za etiku umjetne inteligencije (2021.).

Cijeli tekst Deklaracije dostupan je ovdje.

Smjernice su osmišljene kako bi podržale različite dionike, uključujući istraživače, institucije i financijere, u implementaciji načela otvorene znanosti. Poticanjem transparentnosti, ponovljivosti i povećanog pristupa znanstvenim informacijama, cilj je poboljšati interakciju između istraživačke zajednice i društva, postavljajući temelje za buduća istraživanja. Takav doprinosi rastu znanja, inovacija, konkurentnosti i učinkovitijoj upotrebi resursa.

Smjernice definiraju specifične zahtjeve za dionike, kao što su akademska sloboda, odgovorna istraživačka praksa, evaluacija doprinosa i poticaji, te praćenje napretka u njihovoj implementaciji. Pružaju okvir za promicanje i jačanje istraživanja kroz šest ključnih područja:

1. Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama:

• Sve znanstvene publikacije koje proizlaze iz javnog financiranja trebaju biti objavljene s neodgodivim otvorenim pristupom.
• Publikacije moraju biti licencirane otvoreno i usklađene s FAIR načelima (pronalažljivo, pristupačno, interoperabilno, ponovno upotrebljivo).
• Troškovi povezani s otvorenim pristupom trebaju biti transparentni i s vremenom se smanjivati, ali ne trebaju ih snositi ni čitatelji ni autori.

2. Otvoreni pristup istraživačkim podacima:

• Istraživački podaci proizvedeni unutar javno financiranih projekata moraju biti dostupni prema načelu “otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
• Podaci trebaju biti usklađeni s FAIR načelima kako bi osigurali ponovnu upotrebu.
• Infrastruktura za otvorene istraživačke podatke treba biti dostupna na svim razinama. Istraživačke institucije, kao i one koje održavaju istraživačke infrastrukture, trebaju svojim znanstvenicima pružiti potrebnu podršku, edukativne inicijative i pouzdana, interoperabilna tehnička rješenja za otvorenost istraživačkih podataka u skladu s FAIR načelima.
• Troškovi upravljanja istraživačkim podacima trebaju biti jasno određeni.

3. Otvorene istraživačke metode:

• Metode, protokoli i programski kodovi trebaju biti što je moguće otvoreniji.
• Istraživači su potaknuti da dokumentiraju i otvoreno dijele svoje metodologije.
• Metodologije trebaju biti otvoreno dostupne s odgovarajućim metapodacima u skladu s FAIR načelima.
• Infrastruktura i institucije trebaju omogućiti podršku za otvaranje istraživačkih metodologija.
• Ponovna upotreba istraživačkih metodologija se omogućava korištenjem otvorenih licencija.
• Ova transparentnost poboljšava pouzdanost rezultata istraživanja i potiče suradnju.

4. Otvoreni obrazovni resursi:

• Obrazovni materijali razvijeni javnim financiranjem također trebaju biti otvoreno dostupni, prema politikama i smjernicama za izradu i korištenje otvorenih obrazovnih resursa.
• Obrazovnim resursima potrebno je dodijeliti odgovarajuće metapodatke i otvorene licencije kako bi se promicala njihova distribucija i ponovno korištenje, te omogućiti platformu na kojoj će biti dijeljeni.
• To promiče pravedan pristup znanju.

5. Uključenost javnosti u znanosti:

• Smjernice naglašavaju važnost uključivanja javnosti u znanstvenu raspravu.
• Angažman zajednice povećava povjerenje u znanost i osigurava da istraživanje odgovara potrebama društva.
• Financijeri trebaju razviti politiku i kriterije vrednovanja suradničkog stvaranja javnosti i znanosti.

6. Infrastrukture koje podržavaju otvorenu znanost:

• Razvoj robusnih infrastruktura ključan je za olakšavanje otvorenog pristupa. Standardi i tehnička rješenja infrastrukture trebaju omogućiti povezivanje znanstvenih publikacija, istraživačkih podataka i metodologija.
• Suradnja između različitih dionika od vitalnog je značaja za izgradnju tih infrastruktura.

U smjernicama je za svako područje određeno tko bi trebao biti odgovoran za provođenje i nadzor implementacije navedenih uputa te je za svaku vrstu dionika definirano područje odgovornosti, jer je jedino zajedničkim snagama moguće otvorenu znanost pretvoriti u uobičajenu istraživačku praksu.

Smjernice za nacionalnu otvorenu znanost djelomično su utvrđene u prijedlogu zakona o istraživačkoj politici iz 2020. godine u kojem su ciljevi bili neodgodivi otvoreni pristup znanstvenim publikacijama do 2021. godine i potpuni otvoreni pristup istraživačkim podacima do 2026. godine. Nacionalne smjernice za otvorenu znanost pružaju temeljni okvir za dostizanje navedenih ciljeva, dok je vremenski okvir za postizanje sveobuhvatnih ciljeva smjernica određen do 2030. godine. Ovaj dugoročni pristup povezan je s širim ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj.

Nacionalne smjernice za otvorenu znanost predstavljaju značajan korak naprijed u promicanju kulture otvorene znanosti u Švedskoj. Ove smjernice imaju za cilj stvoriti inkluzivniju znanstvenu zajednicu koja koristi transparentnost i suradnju kako bi doprinijela razvoju društva u cjelini. Za detaljnije informacije o smjernicama, možete pročitati članak na web stranici Nacionalne knjžnice Švedske ili preuzeti puni izvještaj ovdje.

Sveučilište u Zagrebu najveće je i najstarije hrvatsko sveučilište, a odgovorno je za nastanak više od 50 % hrvatske znanstvene produkcije. Kao vodeća znanstvena institucija u Hrvatskoj, Sveučilište je prepoznalo svoju ulogu u oblikovanju i promicanju najboljih praksi u znanosti. Otvorena znanost praksa je koja jača integritet istraživačkoga rada i povjerenje društva u znanost i znanstvene spoznaje, osigurava jednakost i pravednost u pristupu znanju te raznolikost i uključivost u stvaranju znanja, jača suradnički aspekt znanstvenoga rada i prepoznaje važnost uključenosti svih društvenih aktera u definiranje znanstvenih ciljeva te u provedbu znanstvenih istraživanja.

Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu oblikovana je kao odgovor na potrebu za poboljšanjem pristupačnosti i transparentnosti znanstvenih istraživanja. U kreiranju vlastite politike otvorene znanosti Sveučilište se oslanja na politike i načela koje je uspostavila Europska unija, kao i na smjernice međunarodnih organizacija poput UNESCO-a te međunarodnih sveučilišnih alijansi kojima Sveučilište pripada. Ova politika također se nadovezuje na Inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) i prijedlog Hrvatskog plana za otvorenu znanost u čijoj je izradi Sveučilište sudjelovalo zajedno sa svojom sastavnicom SRCE.

Donošenjem Politike otvorene znanosti Sveučilište nastoji povećati dostupnost istraživačkih rezultata, osiguravajući da su znanstveni radovi i podatci dostupni svim zainteresiranim dionicima. Cilj je Sveučilišta da sve publikacije koje su rezultat istraživačkoga rada zaposlenika i studenata Sveučilišta, kao i sva vlastita izdanja Sveučilišta (i svih sastavnica), budu dostupni u otvorenom pristupu. Ovom politikom Sveučilište potiče transparentno dijeljenje metodologija i rezultata istraživanja kao i dijeljenje informacija o afilijacijama autora i izvorima financiranja. Zalaže se za postupanje s podatcima prema FAIR načelima, potiče otvorenost kodova i ostalih rezultata istraživačkih procesa, potiče stvaranje i objavljivanje otvorenih obrazovnih sadržaja te razvoj i izgradnju otvorene infrastrukture za znanstvene informacije. Pritom se Sveučilište u Zagrebu oslanja na infrastrukturnu podršku Sveučilišnog računskog centra (SRCE), posebno kroz razvoj informacijskog sustava hrvatske znanosti (CroRIS) i institucijskih repozitorija (DABAR).

Nadalje, Politikom otvorene znanosti Sveučilište u Zagrebu nastoji unaprijediti povezivanje i omogućiti lakšu suradnju među znanstvenicima, institucijama i širom javnosti te osigurati razvoj građanske znanosti. Usvojena politika otvorene znanosti trebala bi dovesti do bržeg razvoja novih ideja i tehnologija te veće društvene i ekonomske koristi od znanstvenih rezultata.

Cjeloviti tekst Politike otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu pročitajte na poveznici.

Izvor:
Sveučilište u Zagrebu. Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu. (2024). Dostupno na: https://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Tijela_sluzbe/Senat/Odluke/2023-2024/Politika_otvorene_znanosti_FINAL_19_9_24.pdf

Deklaraciju je do sada potpisalo više od 60 sveučilišta i organizacija koje provode, financiraju ili vrednuju istraživanja, a podržalo ju je preko 20 organizacija koje pružaju podatke, usluge i infrastrukturu.

Pod istraživačkim informacijama podrazumijevamo informacije (ponekad nazvane metapodacima) koje se odnose na provođenje i komuniciranje istraživanja:
1) bibliografske metapodatke kao što su naslovi, sažeci, reference, podaci o autorima, podaci o afilijaciji i podaci o mjestu objavljivanja;
2) metapodatke o istraživačkom softveru, istraživačkim podacima, uzorcima i opremi;
3) informacije o financiranju i projektima;
4) informacije o organizacijama i suradnicima na istraživanju.

Istraživačke informacije nalaze se u sustavima poput bibliografskih baza podataka, softvera za arhiviranje, podatkovnih repozitorija i informacijskih sustava o znanstvenoj djelatnosti.
Otvorene istraživačke informacije, baš kao i otvoreni istraživački podaci, trebale bi biti usklađene s FAIR načelima (Findable, Accessible, Interoperable i Reusable), tj. trebaju biti pretražive, dostupne, interoperabilne i s mogućnošću ponovnog korištenja.

Deklaraciju je pripremila grupa sastavljena od preko 25 stručnjaka za istraživačke informacije koji ujedno predstavljaju istraživačke organizacije i sveučilišta koja provode, financiraju ili vrednuju istraživanja, kao i organizacije koje razvijaju ili održavaju infrastrukture za istraživanja. Grupa se sastala u Barceloni u studenom 2023. na radionici koju je organizirala SIRIS Foundation. Pripremu Deklaracije koordinirali su Bianca Kramer (Sesame Open Science), Cameron Neylon (Curtin Open Knowledge Initiative, Curtin University) i Ludo Waltman (Centre for Science and Technology Studies, Leiden University).

Potpisnici Deklaracije obvezali su se na sljedeće:
1. Otvorenost istraživačkih informacija uvesti u praksu.
Otvorenost će postati norma za istraživačke informacije koje koriste, primjerice, za vrednovanje istraživača i institucija, za podršku strateškom donošenju odluka te za pronalaženje relevantnih rezultata istraživanja. Otvorenost će postati norma i za istraživačke informacije koje stvaraju, na primjer, informacije o aktivnostima organizacija i njihovim rezultatima objavljivat će vodeći se načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
2. Koristiti usluge i sustave koji podržavaju i omogućuju otvorene istraživačke informacije.
Od izdavača i platformi za objavljivanje zahtijevat će da se istraživačke informacije generirane u procesima objavljivanja (npr. metapodaci istraživačkih članaka i drugih rezultata) budu dostupne putem otvorenih znanstvenih infrastruktura koristeći standardizirane protokole i identifikatore ako isti postoje. Za sustave i platforme za interno upravljanje istraživačkim informacijama (npr. informacijski sustavi o znanstvenoj djelatnosti) zahtijevat će da se sve relevantne istraživačke informacije mogu izvesti i učiniti otvorenima koristeći pritom standardizirane protokole i identifikatore ako postoje.
3. Podupirati održivost infrastrukture za otvorene istraživačke informacije.
Potpisnici Deklaracije preuzimaju odgovornost za podršku infrastrukturama za otvorene istraživačke informacije, primjerice, sudjelovanjem u izgradnji i upravljanju zajednicom te pružanjem pravednih i jednakih doprinosa financijskoj stabilnosti i razvoju tih infrastruktura. Očekuju da će podržane infrastrukture implementirati dobre prakse za upravljanje zajednicom i održivost (npr. načela otvorene znanstvene infrastrukture).
4. Poticati zajedničko djelovanje s ciljem bržeg prijelaza na otvorenost istraživačkih informacija.
Dijeljenjem iskustva i koordiniranjem akcija potpisnici će poticati sustavnu tranziciju od zatvorenih prema otvorenim istraživačkim informacijama. Kako bi to olakšali, podržavaju osnivanje Koalicije za otvorene istraživačke informacije (Coalition for Open Research Information) te jačanje suradnje s drugim srodnim inicijativama i organizacijama.

Cjeloviti tekst Deklaracije možete pročitati i preuzeti ovdje, a popis svih potpisnika pogledajte ovdje.

Organizacije koje žele potpisati Deklaraciju mogu se obratiti na adresu: contact@barcelona-declaration.org.