Održana radionica organizirana je u sklopu europskog projekta PATTERN, usmjerenog na razvoj vještina istraživača u okviru otvorene znanosti i odgovornog istraživanja kroz razvoj i pilotiranje edukacija za istraživače svih razina karijere. Kroz ove aktivnosti jačaju se prenosive vještine, a cilj je potaknuti visoka učilišta i istraživačke organizacije da unaprijede izvrsnost u znanosti, da osnaže kapacitete Europskog istraživačkog prostora za rješavanje društvenih izazova te međusobnu povezanost znanosti i društva.

Teorijski okvir upravljanja istraživačkim podacima

Teorijski dio radionice bio je usmjeren na razumijevanje temeljnih koncepata koji omogućuju kvalitetno i održivo upravljanje istraživačkim podacima. U središtu su bila FAIR načela, smjernice koje osiguravaju da podaci budu pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi. Istaknuto je kako njihova primjena povećava vrijednost javno financiranih istraživanja, jača transparentnost znanstvenog rada te pridonosi dugoročnoj očuvanosti rezultata.

Posebna pozornost bila je posvećena metapodacima i dokumentaciji kao preduvjetima razumljivosti i ponovnoj uporabi podataka. Metapodaci su predstavljeni kao strukturirani opisi koji omogućuju i ljudima i računalnim sustavima pravilno tumačenje sadržaja i konteksta skupa podataka. Polaznici su se upoznali s relevantnim standardima, među kojima je istaknuta Dublin Core shema, široko primjenjivana u digitalnim repozitorijima i arhivima. Obrađeni su i trajni identifikatori, s naglaskom na Digital Object Identifier (DOI), koji osigurava stabilnu i dugoročnu poveznicu na digitalni objekt te omogućuje pouzdano citiranje i praćenje utjecaja istraživačkih podataka.

U nastavku se raspravljalo o licenciranju i uvjetima pristupa. Sudionici su analizirali modele otvorenog licenciranja pomoću Creative Commons, s posebnim osvrtom na licencije CC0 i CC-BY, koje omogućuju široku ponovnu uporabu uz jasno definirane uvjete. Obrađeni su i modeli pristupa podacima, od otvorenog pristupa, preko zaštićenog pristupa za registrirane korisnike, do ograničenog pristupa u slučaju osjetljivih podataka. Predstavljen je i embargo kao mehanizam privremene zaštite podataka do objave znanstvenog rada. Nakon teorijskog dijela uslijedio je praktični dio radionice, u kojem su polaznici primjenjivali stečena znanja kroz konkretne zadatke i primjere.

Kroz zadatke do boljeg upravljanja podacima

Radionica je bila izrazito praktično osmišljena i usmjerena na primjenu znanja kroz konkretne zadatke koji odražavaju stvarne izazove u radu s istraživačkim podacima. Kroz nekoliko međusobno povezanih aktivnosti sudionici su imali priliku samostalno analizirati, vrednovati i oblikovati različite elemente upravljanja podacima, razvijajući pritom i kritički pristup postojećim praksama.

U prvom dijelu radionice procjenjivali su FAIR status podataka na kojima se temelji nekoliko objavljenih znanstvenih radova. Analizirali su lakoću njihova pronalaska, dostupnost, priloženu dokumentaciju i razumljivost podataka, formate te mogućnost ponovne uporabe podataka. Ova je aktivnost potaknula raspravu o razlikama među disciplinama i o tome koliko su podaci doista pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno iskoristivi u praksi.

Slijedio je rad s README datotekama, pri čemu su sudionici analizirali dokumentaciju u stvarnim repozitorijima i prepoznavali elemente koji doprinose jasnoći i razumljivosti skupa podataka. Nakon toga su uz pomoć predloška izrađivali vlastitu README datoteku. Poseban naglasak bio je na preciznom opisivanju strukture datoteka, varijabli i konteksta nastanka podataka. U sljedećoj aktivnosti sudionici su evaluirali planove upravljanja podacima iz različitih znanstvenih područja. Kritički su analizirali njihovu strukturu, jasnoću i razinu razrađenosti pojedinih elemenata, prepoznajući primjere dobre prakse, ali i prostor za unapređenje, osobito u dijelu koji se odnosi na dugoročno pohranjivanje i dijeljenje podataka.

Radionica je uključivala i simulaciju pohrane podataka u repozitorij Dataverse. Sudionici su samostalno unosili skupove podataka u testno okruženje, opisivali ih standardiziranim metapodacima te definirali razine pristupa. Time su stekli uvid u tehničke i organizacijske aspekte objave podataka, kao i u važnost dosljedne i strukturirane deskripcije. Ova aktivnost pokazala je sudionicima kako repozitoriji automatski osiguravaju ispunjavanje dijela FAIR načela, pod uvjetom da istraživač unese kvalitetne opise.

Posljednji zadatak obuhvatio je izradu vlastitog plana upravljanja podacima, a za inspiraciju su se sudionici mogli poslužiti predlošcima i primjerima Hrvatske zaklade za znanost, Sveučilišta u Leidenu ili Europskog istraživačkog vijeća. Ova je aktivnost omogućila integraciju svih prethodno obrađenih sadržaja i potaknula promišljanje o održivom, transparentnom i odgovornom upravljanju podacima u budućim istraživanjima.

Kontinuirano usavršavanje kao temelj kvalitetnog upravljanja podacima

Edukacija je završila uz naglasak na to da upravljanje istraživačkim podacima zahtijeva trajno usavršavanje i prilagodbu suvremenim znanstvenim praksama. Sudionici su kroz radionicu produbili stručna znanja i ojačali kompetencije nužne za odgovorno upravljanje podacima te su dodatno osvijestili važnost promišljenog dijeljenja podataka za razvoj znanstvene zajednice. Poseban naglasak bio je na razumijevanju odnosa između FAIR načela, upravljanih i otvorenih podataka, kao i na svim sastavnicama plana upravljanja podacima. Polaznici su osnaženi za kvalitetnu izradu takvih planova te za prepoznavanje FAIR načela na primjerima podataka dostupnih u međunarodnim digitalnim repozitorijima. Stečena znanja i razmijenjena iskustva predstavljaju čvrst temelj za daljnji razvoj transparentnog, pouzdanog i dugoročno održivog istraživačkog okruženja, čime se doprinosi snažnijoj primjeni otvorene znanosti i većoj transparentnosti istraživačkog rada.

Projekt PATTERN usmjeren je na jačanje prakse otvorene i odgovorne znanosti kroz razvoj i provedbu ciljanih edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Naglasak stavlja na razvoj praktičnih kompetencija te poticanje institucija na sustavno uvođenje praksi otvorene znanosti, čime doprinosi razvoju europskog istraživačkog prostora i jačanju suradnje unutar istraživačke zajednice.

Nastavljajući se na uspješno održanu prvu Zimsku školu, ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnevnom istraživačkom radu. Program je obuhvatio teme otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i FAIR načela, uz naglasak na teorijsko znanje i praktične aktivnosti koje su sudionicima omogućile primjenu naučenog u stvarnim istraživačkim situacijama.

Od teorije do prakse otvorenog pristupa

Svoje znanje o suvremenim praksama otvorene znanosti polaznicima su prenijeli voditelj dr. sc. Bojan Macan i knjižničarke Lorena Palameta, Martina Žugaj i Josipa Karadžole iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Vodeći polaznike kroz kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnih vježbi, predavači su sudionicama približili ključne principe otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i autorskih prava, ističući kako ih primijeniti u stvarnim istraživačkim scenarijima – od planiranja objavljivanja do odabira pouzdanih časopisa i licenciranja radova. U tom kontekstu dr. sc. Bojan Macan predstavio je zahtjeve financijera i njihov utjecaj na otvoreno objavljivanje, Lorena Palameta i Josipa Karadžole govorile su o autorskim pravima, strategijama zadržavanja prava i primjeni različitih licencija, dok je Martina Žugaj objasnila kako prepoznati pouzdane izdavače te izbjeći predatorske časopise i konferencije.

Škola je privukla polaznike prvenstveno s Instituta Ruđer Bošković, ali i istraživače s drugih institucija, doktorande te informacijske stručnjake, odnosno knjižničare s različitih sveučilišta. Takva interdisciplinarna raznolikost dodatno je obogatila diskusije i omogućila razmjenu iskustava, čime je teorijsko i praktično znanje odmah povezano s realnim istraživačkim praksama.

Polaznici su u sklopu praktičnog dijela radionice dobili primjer istraživačkog projekta s jasno definiranim uvjetima, koji se temelje na primjerima nacionalnih i europskih financijera, poput Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europske komisije, te su trebali identificirati odgovarajuće znanstvene časopise za objavu više svojih radova. Pritom su morali donositi odluke uzimajući u obzir raspoloživi budžet, modele otvorenog pristupa te zahtjeve financijera. Zadatak je bio osmišljen tako da odražava stvarne izazove u planiranju znanstvenog objavljivanja te pruži priliku za strateško donošenje odluka i primjenu teorijskih koncepata u simuliranim, ali realističnim okolnostima.

FAIR upravljanje istraživačkim podacima

U nastavku programa Zimske škole otvorene znanosti fokus je stavljen na FAIR upravljanje istraživačkim podacima – od osnovnih načela do konkretne primjene u istraživačkoj praksi. Polaznicima su predstavljene različite vrste istraživačkih podataka, razlozi za njihovu pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu u znanstvenoj zajednici te su dobili uvid u ciljeve i motivaciju za sustavno upravljanje istraživačkim podacima (Research Data Management, RDM). Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti istraživanja, povećanje vidljivosti rezultata te dugoročnu dostupnost i iskoristivost podataka.

Teorijski dio predavanja obuhvatio je dokumentaciju podataka, izradu kvalitetnih metapodataka, korištenje trajnih identifikatora i odabir odgovarajućih formata, kao i objavljivanje i dijeljenje podataka uz odabir licencija. Pojašnjeno je kakvi istraživački podaci postoje u različitim disciplinama te zašto je njihovo odgovorno dijeljenje važno za razvoj znanosti. Polaznicima su predstavljeni alati i kontrolna pitanja koja pomažu procijeniti u kojoj su mjeri njihovi podaci usklađeni s FAIR načelima i gdje postoji prostor za poboljšanje.

Drugi dan programa započeo je pregledom zahtjeva financijera vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima, nakon čega je fokus stavljen na izradu i sadržaj vlastitog Plana upravljanja podacima (PUP) prema predlošku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Polaznici su mogli koristiti primjere iz svojih aktualnih istraživačkih projekata ili simulirane podatke. Kroz radionicu su obradili sve ključne elemente PUP-a: planiranje vrsta podataka, organizaciju i verzioniranje datoteka, strukturu mapa, mjere osiguranja kvalitete te dugoročnu pohranu. Pritom su odgovarali na pitanja koja je potrebno postaviti već u fazi planiranja istraživanja – primjerice hoće li se generirati novi podaci ili koristiti postojeći skupovi podataka, koji će se formati odabrati, kolika će biti očekivana količina podataka te kako organizirati rad s podacima i provoditi odgovarajuće sigurnosne mjere. Pažnja je posvećena pohranjivanju PUP-ova u institucijske repozitorije, što plan čini vidljivijim i dostupnijim istraživačkoj zajednici. Sudionici su se pritom upoznali s alatima koji olakšavaju izradu strojno čitljivih i upravljivih PUP-ova, što predstavlja korak naprijed prema transparentnoj znanosti.

Znanje i vještine za otvorenu znanost

Druga Zimska škola otvorene znanosti na Institutu Ruđer Bošković pokazala je da teorija i praksa otvorene znanosti mogu ići ruku pod ruku. Tijekom četiri dana polaznici su kroz predavanja i praktične vježbe stekli znanje i konkretne vještine o otvorenom pristupu, autorskim pravima, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji, a pritom primijenili naučeno na vlastitim primjerima i simuliranim projektima.

Uz stjecanje praktičnih kompetencija škola je pružila prostor za razmjenu iskustava i raspravu o stvarnim izazovima u istraživačkoj praksi, što je omogućilo dublje razumijevanje izazova modernog objavljivanja i upravljanja podacima.

Održavanjem ovakvih događaja Institut Ruđer Bošković potvrđuje svoju ulogu u promicanju otvorene, transparentne i odgovorne znanosti te potiče suradnju unutar istraživačke zajednice i doprinosi vidljivosti hrvatskih istraživača.

Ako niste imali priliku sudjelovati u Zimskoj školi, dodatan uvod u temu otvorenog pristupa dostupan je kroz samostalni online tečaj “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova” na platformi OpenPlato. Tečaj obuhvaća temeljne pojmove, najčešće izazove i praktične aspekte objavljivanja u otvorenom pristupu te se može pohađati vlastitim tempom.

Ovaj događaj pruža jedinstvenu priliku istraživačima i stručnjacima za podatke u Hrvatskoj da od vodećih europskih stručnjaka uče o tome kako podatke učiniti vidljivijima, dostupnijima i dugoročno korisnima.

Što su FAIR načela i zašto su važna?

U suvremenoj i transparentnoj znanosti, podaci su vrijedni onoliko koliko su upotrebljivi. FAIR načela osiguravaju da istraživački podaci budu:

• Findable (pronalažljivi)
• Accessible (dostupni)
• Interoperable (interoperabilni)
• Reusable (ponovno upotrebljivi).

Primjena ovih načela predstavlja kvalitetnu znanstvenu praksu i sve je češće uvjet financijera istraživanja, uključujući Europsku komisiju. FAIR podaci doprinose većoj vidljivosti i citiranosti istraživanja, potiču suradnju te smanjuju rizik gubitka vrijednih informacija po završetku projekta.

U tom kontekstu FAIR načela pretvaraju podatke iz statičnih datoteka u aktivne resurse koji ubrzavaju znanstvena otkrića, olakšavaju suradnju i osiguravaju da se rezultati javno financiranih istraživanja optimalno iskoriste na dobrobit društva u cjelini.

Znanje i iskustvo iza radionice

Radionica se provodi u okviru projekta PATTERN financiranog kroz program Obzor Europa, a organiziraju je Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković u suradnji s nizozemskim nacionalnim centrom DANS.

DANS (Data Archiving and Networked Services) nizozemski je nacionalni centar izvrsnosti i repozitorij za istraživačke podatke. Riječ je o jednoj od vodećih europskih institucija u području upravljanja podacima, poznatoj po promicanju otvorene znanosti i pružanju podrške istraživačima u očuvanju istraživačkih podataka.

Program vode iskusne stručnjakinje iz DANS-a, Deborah Thorpe, koordinatorica za obuku u DANS-u i stručnjakinja za podatke s bogatim iskustvom u edukacijama o upravljanju istraživačkim podacima, i Michelle van den Berk, stručnjakinja za digitalnu znanost, otvoreni pristup, FAIR podatke, upravljanje istraživačkim podacima i digitalnu održivost.

O radionici: Od teorije do konkretne primjene

Tijekom dva dana sudionici će se upoznati s osnovama upravljanja istraživačkim podacima, planovima upravljanja podacima, dokumentacijom i metapodacima, podatkovnim repozitorijima te licenciranjem podataka. Radionica će se kroz praktičan rad, interakciju i raspravu fokusirati na:

• stvaranje visokokvalitetnih i smislenih metapodataka
• procjenu usklađenosti vlastitih podataka s FAIR načelima
• učinkovito korištenje podatkovnih repozitorija
• licenciranje i dugoročnu održivost podataka.

Kroz praktičan rad na primjerima iz stvarne prakse sudionici će steći znanja i vještine koji se mogu izravno primijeniti u vlastitim istraživanjima i projektima.

Radionica je namijenjena istraživačima u svim fazama karijere, doktorandima, knjižničarima, stručnjacima za podatke (engl. data stewards) i svima onima koji se u svakodnevnom radu susreću s istraživačkim podacima.

Praktične informacije

• Vrijeme održavanja: 19. veljače 2026. (10:00 – 15:00) i 20. veljače 2026. (10:00 – 13:00)
• Mjesto održavanja: Institut Ruđer Bošković, Zagreb (Dvorana Ivana Supeka, 1. krilo)
• Jezik radionice: engleski
• Broj sudionika: 30
• Kotizacija: sudjelovanje je besplatno

Važna napomena za sudionike: Polaznicima se preporučuje da prije radionice prođu kratki uvodni online tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction kako bi se osiguralo predznanje potrebno za praktični dio rada. Za pristup tečaju potrebno je otvoriti korisnički račun na platformi OpenPlato, upisati se na tečaj FAIR RDM: A Practical Introduction te kliknuti Enter pod „Dive into the Course“. Potrebni materijali dostupni su u okviru Session 1: What is FAIR RDM and why should we do it? Za završetak tečaja potrebno je izdvojiti otprilike 2 sata.

Prijave su otvorene na poveznici: https://forms.gle/9RAN83DthddA159q6.

Ciljevi i značaj projekta PATTERN

Cilj projekta PATTERN promicanje je prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (Open RRI) kroz razvoj i provedbu pilot-edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Ove obuke, jačanjem prenosivih vještina istraživača, osnažit će ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja za prihvaćanje transformativnog procesa kako bi unaprijedile izvrsnost provedenih znanstvenih istraživanja, povećale kapacitete unutar Europskog istraživačkog prostora za suočavanje s društvenim izazovima te poboljšale interakciju između znanosti i društva.

U sklopu PATTERN-a identificirano je osam ključnih prenosivih vještina, koje su osnova za isto toliko modula obuke:

1. Otvoreni pristup
2. FAIR upravljanje istraživačkim podacima
3. Građanska znanost
4. Istraživački integritet
5. Rodna ravnopravnost, nediskriminacija i uključivanje u istraživanje
6. Diseminacija i iskorištavanje rezultata
7. Znanstvena komunikacija (prema medijima i donositeljima politika)
8. Upravljanje i liderstvo

Projekt okuplja 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja, među kojima je i Institut Ruđer Bošković. Na Institutu projekt provode Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata IRB-a, koji aktivno rade na razvoju i provedbi edukacija za znanstvenike u području znanstvene komunikacije, otvorenog pristupa i FAIR upravljanja istraživačkim podacima. U sklopu prve Zimske škole otvorene znanosti Centar za znanstvene informacije posvetio se temi otvorenog pristupa i FAIR upravljanja podacima, a Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata znanstvenoj komunikaciji putem društvenih mreža te komunikaciji znanstvenika s kreatorima politika.

Pripremna faza: Online tečaj o otvorenom pristupu

Na Zimskoj školi otvorene znanosti sudjelovali su znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, kao i polaznici iz drugih znanstvenih i obrazovnih ustanova. Prije početka same Zimske škole sudionici su imali priliku steći osnovna znanja putem online tečaja “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova”, koji se odvijao na platformi OpenPlato. Tečaj je obuhvaćao ključne koncepte otvorenog pristupa, raspravljao o najčešćim mitovima koji se uz njega vežu te pružio korisne alate za bolje razumijevanje teme. Na taj su način sudionici bili bolje pripremljeni za praćenje predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom Zimske škole.

Prvi dan: Otvoreni pristup i autorska prava

Prvi dan Zimske škole otvorene znanosti bio je posvećen otvorenom pristupu i autorskim pravima. Predavačice Martina Žugaj i Lorena Palameta iz Centra za znanstvene informacije polaznicima su pružile detaljan uvid u procjenu časopisa i izdavača, prepoznavanje predatorskih časopisa te odabir pouzdanih izdavača za objavu istraživanja. Sudionici su se upoznali s fenomenom lažnih časopisa (engl. hijacked journals) i predatorskih konferencija (engl. spamferences), a kroz kontrolne liste učili su kako pravilno odabrati znanstveni časopis, izdavača ili konferenciju. Također, predstavljena su načela transparentnosti i najboljih praksi znanstvenog izdavaštva (COPE) koja pomažu istraživačima u prepoznavanju pouzdanih časopisa i izdavača.

U drugom dijelu dana sudionici su se upoznali s autorskim pravima i strategijama zadržavanja prava (engl. Rights Retention Strategy) u različitim vrstama časopisa, uključujući časopise zlatnog i dijamantnog otvorenog pristupa, hibridne časopise, preprint servere, platformu Open Research Europe i časopise na pretplatu. Kroz predavanje i diskusiju polaznici škole saznali su više o Creative Commons licencijama, predlošcima za zadržavanje autorskih prava te o provjeri usklađenosti časopisa sa zahtjevima financijera i institucijskih politika otvorenog pristupa.

Drugi dan: Zahtjevi financijera i nacionalne politike otvorene znanosti

Tema drugog dana Zimske škole otvorene znanosti bila je otvorena znanost u kontekstu zahtjeva financijera. Dr. sc. Bojan Macan iz Centra za znanstvene informacije govorio je o politikama otvorene znanosti, otvorenoj znanosti u legislativi i drugim dokumentima na razini Republike Hrvatske te o infrastrukturi za otvorenu znanost u Hrvatskoj. Polaznike je upoznao s načinima implementacije otvorene znanosti i temama koje politike otvorene znanosti obično obuhvaćaju. Sudionici su kroz praktične vježbe u grupama razmatrali kako implementirati otvorenu znanost u politike ustanova iz sustava znanosti, financijera i nadležnih tijela. Imali su priliku razmijeniti ideje i razmotriti moguće prepreke za njihovo uvođenje.

Poseban naglasak tijekom edukacije stavljen je na zahtjeve Europske komisije u sklopu programa Obzor Europa, kao i na zahtjeve Hrvatske zaklade za znanost i Instituta Ruđer Bošković u vezi s otvorenom znanošću. Polaznici su dobili detaljan uvid u pravila vezana uz objavljivanje znanstvenih radova i istraživačkih podataka, čime su stekli bolje razumijevanje obveza prema financijerima i matičnim ustanovama. Predstavljen je i alat za odabir časopisa koji omogućuje provjeru usklađenosti politike časopisa s uvjetima financiranja i zahtjevima institucije, čime olakšava istraživačima donošenje odluka o objavljivanju. Također, polaznici su upoznati s inicijativom cOAlition S, a detaljno je objašnjen Plan S i njegovih deset načela, koja zagovaraju potpunu i trenutnu otvorenost znanstvenih publikacija financiranih iz javnih sredstava.

Treći, četvrti i peti dan: FAIR upravljanje istraživačkim podacima

Posljednja tri dana Zimske škole bila su posvećena FAIR upravljanju istraživačkim podacima. Predavanja i radionice vodila je Sanja Jurković iz Centra za znanstvene informacije, koja je polaznicima približila FAIR načela te važnost njihove primjene u istraživačkoj praksi.

Prvi dio edukacije obuhvaćao je temeljne koncepte FAIR upravljanja podacima – sudionici su saznali što su FAIR načela, zašto su važna te kako povećavaju vrijednost i utjecaj istraživačkih podataka. Objašnjena je povezanost FAIR načela s otvorenosti i upravljanjem podacima te su predstavljeni alati za procjenu i poboljšanje FAIR-ifikacije podataka. Kroz interaktivne diskusije sudionici su istraživali razloge za i protiv dijeljenja podataka.

U drugom dijelu programa o FAIR upravljanju podacima polaznici su se upoznali s planiranjem upravljanja istraživačkim podacima (engl. Research Data Management, RDM). Objašnjeno je što je Plan upravljanja istraživačkim podacima – popularno zvani PUP (engl. Data Management Plan, DMP), čemu služi i što treba sadržavati kvalitetno izrađen PUP. Dr. sc. Bojan Macan polaznicima edukacije FAIR upravljanje istraživačkim podacima predstavio je zahtjeve financijera vezane za istraživačke podatke s naglaskom na zahtjeve Europske komisije i Hrvatske zaklade za znanost.

Završni dio obuke bio je posvećen praktičnom upravljanju istraživačkim podacima, gdje su sudionici naučili više o dokumentaciji podataka, metapodacima, trajnim identifikatorima i formatima datoteka. Posebno su obrađene teme objavljivanja i dijeljenja podataka, od odabira repozitorija do licenciranja podataka. Sudionici su imali priliku raditi na vlastitim Planovima upravljanja podacima, koristeći predložak Hrvatske zaklade za znanost.

Korak prema otvorenijoj i odgovornijoj znanosti

Prva Zimska škola otvorene znanosti predstavlja važan korak u jačanju kapaciteta istraživača i institucija za suočavanje s izazovima u znanstvenom istraživanju, kao i u promoviranju otvorene i odgovorne znanosti koja doprinosi većoj povezanosti znanosti i društva. U budućnosti se očekuje nastavak ovakvih edukacija kako bi se otvorena znanost još više integrirala u hrvatski istraživački prostor.

Na temelju prikupljenih znanja i iskustava projekt PATTERN razvit će preporuke za unapređenje politika otvorene znanosti, a one će biti upućene europskim i nacionalnim tijelima te relevantnim akterima u visokom obrazovanju i znanstvenim ustanovama.

Smjernice su osmišljene kako bi podržale različite dionike, uključujući istraživače, institucije i financijere, u implementaciji načela otvorene znanosti. Poticanjem transparentnosti, ponovljivosti i povećanog pristupa znanstvenim informacijama, cilj je poboljšati interakciju između istraživačke zajednice i društva, postavljajući temelje za buduća istraživanja. Takav doprinosi rastu znanja, inovacija, konkurentnosti i učinkovitijoj upotrebi resursa.

Smjernice definiraju specifične zahtjeve za dionike, kao što su akademska sloboda, odgovorna istraživačka praksa, evaluacija doprinosa i poticaji, te praćenje napretka u njihovoj implementaciji. Pružaju okvir za promicanje i jačanje istraživanja kroz šest ključnih područja:

1. Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama:

• Sve znanstvene publikacije koje proizlaze iz javnog financiranja trebaju biti objavljene s neodgodivim otvorenim pristupom.
• Publikacije moraju biti licencirane otvoreno i usklađene s FAIR načelima (pronalažljivo, pristupačno, interoperabilno, ponovno upotrebljivo).
• Troškovi povezani s otvorenim pristupom trebaju biti transparentni i s vremenom se smanjivati, ali ne trebaju ih snositi ni čitatelji ni autori.

2. Otvoreni pristup istraživačkim podacima:

• Istraživački podaci proizvedeni unutar javno financiranih projekata moraju biti dostupni prema načelu “otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
• Podaci trebaju biti usklađeni s FAIR načelima kako bi osigurali ponovnu upotrebu.
• Infrastruktura za otvorene istraživačke podatke treba biti dostupna na svim razinama. Istraživačke institucije, kao i one koje održavaju istraživačke infrastrukture, trebaju svojim znanstvenicima pružiti potrebnu podršku, edukativne inicijative i pouzdana, interoperabilna tehnička rješenja za otvorenost istraživačkih podataka u skladu s FAIR načelima.
• Troškovi upravljanja istraživačkim podacima trebaju biti jasno određeni.

3. Otvorene istraživačke metode:

• Metode, protokoli i programski kodovi trebaju biti što je moguće otvoreniji.
• Istraživači su potaknuti da dokumentiraju i otvoreno dijele svoje metodologije.
• Metodologije trebaju biti otvoreno dostupne s odgovarajućim metapodacima u skladu s FAIR načelima.
• Infrastruktura i institucije trebaju omogućiti podršku za otvaranje istraživačkih metodologija.
• Ponovna upotreba istraživačkih metodologija se omogućava korištenjem otvorenih licencija.
• Ova transparentnost poboljšava pouzdanost rezultata istraživanja i potiče suradnju.

4. Otvoreni obrazovni resursi:

• Obrazovni materijali razvijeni javnim financiranjem također trebaju biti otvoreno dostupni, prema politikama i smjernicama za izradu i korištenje otvorenih obrazovnih resursa.
• Obrazovnim resursima potrebno je dodijeliti odgovarajuće metapodatke i otvorene licencije kako bi se promicala njihova distribucija i ponovno korištenje, te omogućiti platformu na kojoj će biti dijeljeni.
• To promiče pravedan pristup znanju.

5. Uključenost javnosti u znanosti:

• Smjernice naglašavaju važnost uključivanja javnosti u znanstvenu raspravu.
• Angažman zajednice povećava povjerenje u znanost i osigurava da istraživanje odgovara potrebama društva.
• Financijeri trebaju razviti politiku i kriterije vrednovanja suradničkog stvaranja javnosti i znanosti.

6. Infrastrukture koje podržavaju otvorenu znanost:

• Razvoj robusnih infrastruktura ključan je za olakšavanje otvorenog pristupa. Standardi i tehnička rješenja infrastrukture trebaju omogućiti povezivanje znanstvenih publikacija, istraživačkih podataka i metodologija.
• Suradnja između različitih dionika od vitalnog je značaja za izgradnju tih infrastruktura.

U smjernicama je za svako područje određeno tko bi trebao biti odgovoran za provođenje i nadzor implementacije navedenih uputa te je za svaku vrstu dionika definirano područje odgovornosti, jer je jedino zajedničkim snagama moguće otvorenu znanost pretvoriti u uobičajenu istraživačku praksu.

Smjernice za nacionalnu otvorenu znanost djelomično su utvrđene u prijedlogu zakona o istraživačkoj politici iz 2020. godine u kojem su ciljevi bili neodgodivi otvoreni pristup znanstvenim publikacijama do 2021. godine i potpuni otvoreni pristup istraživačkim podacima do 2026. godine. Nacionalne smjernice za otvorenu znanost pružaju temeljni okvir za dostizanje navedenih ciljeva, dok je vremenski okvir za postizanje sveobuhvatnih ciljeva smjernica određen do 2030. godine. Ovaj dugoročni pristup povezan je s širim ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj.

Nacionalne smjernice za otvorenu znanost predstavljaju značajan korak naprijed u promicanju kulture otvorene znanosti u Švedskoj. Ove smjernice imaju za cilj stvoriti inkluzivniju znanstvenu zajednicu koja koristi transparentnost i suradnju kako bi doprinijela razvoju društva u cjelini. Za detaljnije informacije o smjernicama, možete pročitati članak na web stranici Nacionalne knjžnice Švedske ili preuzeti puni izvještaj ovdje.

Platforme za izradu planova upravljanja podacima (engl. Data Management Plans, DMP) već godinama osluškuju potrebe zajednice, razvijajući usluge i alate koji podržavaju najbolje prakse u svim fazama životnog ciklusa istraživačkih podataka, potičući kulturne promjene i inovacije.

Početkom 2024. godine predstavnici DMP alata ARGOS, DAMAP i DSW, predsjednici radnih i interesnih skupina inicijative Research Data Alliance (RDA) i suradnici potpisali su i objavili Salzburški manifest o strojno čitljivim planovima upravljanja podacima (engl. machine accessible DMP, maDMP). Dokument je rezultat kolektivne predanosti jačanju suradničke zajednice utemeljene na reciprocitetu – davanju, primanju i razmjeni znanja i iskustva. Manifest poziva međunarodnu znanstvenu zajednicu da prepozna potrebe zajednice i zajedničkim radom pretvori statične PDF planove upravljanja podacima u “žive”, strojno čitljive dokumente. Dionici su pozvani pridružiti se diskusijama i doprinijeti razvoju zajedničkih resursa radi izgradnje budućnosti u kojoj upravljanje podacima nije samo zahtjev, već pokretač otkrića i suradnji. Cilj je transformirati upravljanje podacima pretvaranjem tekstualnih DMP-ova u format koji strojevi mogu čitati i obrađivati. Usvajanje maDMP-ova omogućuje dionicima dinamičan alat koji pojednostavljuje procese upravljanja podacima i otvara mogućnosti za naprednu automatizaciju i provjeru u stvarnom vremenu.

Voditelji ARGOS-a, DAMAP-a i DSW-a, vodeći autorstvo manifesta, uspješno su integrirali ključne značajke projekta OSTrails, koje odražavaju prioritete i smjernice Europskog oblaka otvorene znanosti (EOSC). Projekt OSTrails ima za cilj utemeljiti implementaciju FAIR načela i strojne izvedivosti unutar Europskog oblaka otvorene znanosti kroz unapređenje i povezivanje procesa i alata za planiranje, te praćenje i vrednovanje znanstvenog istraživanja. U fazi planiranja, radi se na unapređenju učinkovitosti DMP-eva i njihovoj transformaciji u strojno obradive resurse koji odgovaraju raznolikim potrebama nacionalnih i tematskih zajednica u području upravljanja istraživačkim podacima (engl. Reseach Data Management, RDM).

Cjeloviti tekst Salzburškog manifesta možete pronaći u Zenodo repozitoriju: https://zenodo.org/records/10658522

Deklaraciju je do sada potpisalo više od 60 sveučilišta i organizacija koje provode, financiraju ili vrednuju istraživanja, a podržalo ju je preko 20 organizacija koje pružaju podatke, usluge i infrastrukturu.

Pod istraživačkim informacijama podrazumijevamo informacije (ponekad nazvane metapodacima) koje se odnose na provođenje i komuniciranje istraživanja:
1) bibliografske metapodatke kao što su naslovi, sažeci, reference, podaci o autorima, podaci o afilijaciji i podaci o mjestu objavljivanja;
2) metapodatke o istraživačkom softveru, istraživačkim podacima, uzorcima i opremi;
3) informacije o financiranju i projektima;
4) informacije o organizacijama i suradnicima na istraživanju.

Istraživačke informacije nalaze se u sustavima poput bibliografskih baza podataka, softvera za arhiviranje, podatkovnih repozitorija i informacijskih sustava o znanstvenoj djelatnosti.
Otvorene istraživačke informacije, baš kao i otvoreni istraživački podaci, trebale bi biti usklađene s FAIR načelima (Findable, Accessible, Interoperable i Reusable), tj. trebaju biti pretražive, dostupne, interoperabilne i s mogućnošću ponovnog korištenja.

Deklaraciju je pripremila grupa sastavljena od preko 25 stručnjaka za istraživačke informacije koji ujedno predstavljaju istraživačke organizacije i sveučilišta koja provode, financiraju ili vrednuju istraživanja, kao i organizacije koje razvijaju ili održavaju infrastrukture za istraživanja. Grupa se sastala u Barceloni u studenom 2023. na radionici koju je organizirala SIRIS Foundation. Pripremu Deklaracije koordinirali su Bianca Kramer (Sesame Open Science), Cameron Neylon (Curtin Open Knowledge Initiative, Curtin University) i Ludo Waltman (Centre for Science and Technology Studies, Leiden University).

Potpisnici Deklaracije obvezali su se na sljedeće:
1. Otvorenost istraživačkih informacija uvesti u praksu.
Otvorenost će postati norma za istraživačke informacije koje koriste, primjerice, za vrednovanje istraživača i institucija, za podršku strateškom donošenju odluka te za pronalaženje relevantnih rezultata istraživanja. Otvorenost će postati norma i za istraživačke informacije koje stvaraju, na primjer, informacije o aktivnostima organizacija i njihovim rezultatima objavljivat će vodeći se načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
2. Koristiti usluge i sustave koji podržavaju i omogućuju otvorene istraživačke informacije.
Od izdavača i platformi za objavljivanje zahtijevat će da se istraživačke informacije generirane u procesima objavljivanja (npr. metapodaci istraživačkih članaka i drugih rezultata) budu dostupne putem otvorenih znanstvenih infrastruktura koristeći standardizirane protokole i identifikatore ako isti postoje. Za sustave i platforme za interno upravljanje istraživačkim informacijama (npr. informacijski sustavi o znanstvenoj djelatnosti) zahtijevat će da se sve relevantne istraživačke informacije mogu izvesti i učiniti otvorenima koristeći pritom standardizirane protokole i identifikatore ako postoje.
3. Podupirati održivost infrastrukture za otvorene istraživačke informacije.
Potpisnici Deklaracije preuzimaju odgovornost za podršku infrastrukturama za otvorene istraživačke informacije, primjerice, sudjelovanjem u izgradnji i upravljanju zajednicom te pružanjem pravednih i jednakih doprinosa financijskoj stabilnosti i razvoju tih infrastruktura. Očekuju da će podržane infrastrukture implementirati dobre prakse za upravljanje zajednicom i održivost (npr. načela otvorene znanstvene infrastrukture).
4. Poticati zajedničko djelovanje s ciljem bržeg prijelaza na otvorenost istraživačkih informacija.
Dijeljenjem iskustva i koordiniranjem akcija potpisnici će poticati sustavnu tranziciju od zatvorenih prema otvorenim istraživačkim informacijama. Kako bi to olakšali, podržavaju osnivanje Koalicije za otvorene istraživačke informacije (Coalition for Open Research Information) te jačanje suradnje s drugim srodnim inicijativama i organizacijama.

Cjeloviti tekst Deklaracije možete pročitati i preuzeti ovdje, a popis svih potpisnika pogledajte ovdje.

Organizacije koje žele potpisati Deklaraciju mogu se obratiti na adresu: contact@barcelona-declaration.org.

Radionica je okupila 20 sudionika na lokacijama u Zagrebu i Beogradu te preko 50 sudionika online.

Prvog dana radionice polaznici su imali priliku čuti više o otvorenoj znanosti, Europskom oblaku za otvorenu znanost (European Open Science Cloud, EOSC), FAIR načelima, NI4OS-Europe katalogu usluga i dostupnim alatima. Nadalje, prezentirane su teme vezane uz razvoj softvera za otvorenu znanost, Git kao sustav za upravljanje kodom te kolaborativno razvijanje softvera, licencije za softvere otvorenog koda i znanstvene rezultate.

Drugi dan radionice polaznici su se na praktičan način upoznali s osnovama rada u Gitu, prezentiran je primjer projekta izrađen u programu R te način integracije projekta u Jupiter Notebook. Tijekom radionice povela se rasprava vezano uz odabir odgovarajuće licencije za softvere otvorenog koda te je prezentirana uspostava EOSC usluga kao i uporaba alata RePol koji se može koristiti za izradu politika privatnosti i uvjeta korištenja za usluge i servise. 

Tijekom radionice predstavljeni su postojeći izazovi vezani uz napredak otvorene znanosti i korištenje slobodnog i otvorenog softvera (free and open-source software, FOSS) u znanosti te su polaznici upoznati s dostupnim NI4OS-Europe uslugama i prednostima FOSS-a.

Radionica je pokušala pružiti odgovore na pitanja vezana uz unaprjeđenja kvalitete i poboljšanja podataka o uslugama i resursima, kako razviti i poboljšati FOSS istraživački softver ili uslugu i povećati njihov doseg, kako potaknuti korištenje softvera otvorenog koda u znanosti, kako odabrati FOSS licencije: procjena, poboljšanja i preporuke te kako unaprijediti istraživanja i istraživačke podatke.

Više o projektu NI4OS-Europe.

autorica: Kristina Posavec

Tema radionice su otvoreni istraživački podaci i softver otvorenog koda. Radionica je hibridnog tipa (on-line i on-site) u organizaciji Računarskog centra Sveučilišta u Beogradu (RCUB), Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE) te Instituta Ruđer Bošković (IRB) i održava se istovremeno  na više lokacija. u Srbiji i Hrvatskoj

Sudionici će na radionici steći uvid u trenutne izazove vezane uz napredak otvorene znanosti, korištenje softvera slobodnog i otvorenog koda (FOSS) u znanosti  na primjeru istraživačkih servisa i alata NI4OS- Europe zajednice, te njihove primjene u praksi. Radionica je prilika za razmjenu ideja, stjecanja novih spoznaja o ponuđenim temama i njihovu promociju.

Više o događaju: https://ni4os.eu/hands-on-workshop-touching-on-data-and-open-source-software-for-open-science/

Prijave: https://events.ni4os.eu/event/85/

Teme radionice:

• Kvaliteta i poboljšanje podataka o uslugama i resursima za istraživače
• Kako razviti i poboljšati istraživački softver ili uslugu  te povećati njihovu vidljivost
• Kako stimulirati korištenje softvera otvorenog koda u znanosti
• Izbor licence za software otvorenog koda
•  Poboljšanje kvalitete istraživanja i istraživačkih podataka

Cilj radionice je upoznati sudionike s konceptima koji su pokriveni temom, dostupnim NI4OS-Europe uslugama, prednostima korištenja softvera slobodnog i otvorenog koda (FOSS) i njegovoj primjeni.  Razina istraživačkiog iskustva i iskustva u korištenju softvera otvorenog koda nije presudna za sudjelovanje. Nadamo se da će svi sudionici imati priliku naučiti nešto novo o otvorenim istraživačkim podacima, upravljanju istraživanjem što će rezultirati novim idejama i kreiranjem inicijalnog prototipa u okviru zadane teme.

Jedna od glavnih razlika u odnosu na prethodni okvirni program Obzor 2020 je uključivanje otvorene znanosti u različite dijelove Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava i unutar toga realizacija procesa istraživanja i inovacija. Zakonske odredbe u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava imaju za cilj ojačati prava i obveze korisnika kada je u pitanju otvoreni pristup te ispuniti zahtjeve otvorene znanosti za publikacije i istraživačke podatke.

OpenAIRE je pripremio nekoliko vodiča namijenjenih istraživačima koji se žele prijaviti na natječaje za financiranje programa Obzor Europa. Ciljevi ovih vodiča su nadopuna već dostupnih vodiča Europske komisije i pružanje pomoći u pisanju prijedloga.

Prijevode pronađite na sljedećim poveznicama: