Otvorena znanost u projektnim prijedlozima za okvirni program Obzor Europa

Otvorena znanost (OZ) pristup je temeljen na otvorenom suradničkom radu i sustavnoj razmjeni znanja i alata što je ranije i šire moguće. Otvorena znanost ima potencijal za povećanje kvalitete i učinkovitosti istraživanja i ubrzanja razmjene znanja i inovacija dijeljenjem rezultata, čineći ih ponovno upotrebljivima i poboljšavajući njihovu ponovljivost što uključuje sudjelovanje svih relevantnih subjekata znanja.

Istraživači mogu primjenjivati OZ u različitim fazama svog istraživanja: konceptualizacija, prikupljanje podataka, analiza, objavljivanje i pregled; stoga, otvorena znanost nije ograničena samo na objavljivanje u časopisima/platformama otvorenog pristupa. Korištenjem odgovarajuće licencije, istraživač(i) mogu dijeliti znanje u ranijoj fazi, zadržavajući intelektualno vlasništvo, ali i potičući inovacije i utjecaj na društvene izazove. Cilj ovog vodiča je pomoći istraživačima uključiti prakse otvorene znanosti u projektne prijedloge za okvirni program Obzor Europa.

Programski vodič za Obzor Europa i predložak Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s objašnjenjima i primjerima donose obvezne i preporučene prakse. U sljedećim dijelovima ukratko je opisano kako ispuniti ove zahtjeve u svakom dijelu projektne prijave:

Obrazac A: Obrazac za prijavu

Popis do pet (5) publikacija, široko korištenih skupova podataka, softvera, robe, usluga ili bilo kojeg drugog postignuća relevantnog za sadržaj poziva

Obrazac B: Prijedlog projekta – tehnički opis

  1. Izvrsnost – 1.2. Metodologija
  2. Otvorena znanost
  3. Upravljanje istraživačkim podacima i upravljanje ostalim rezultatima istraživanja
  1. Utjecaj
    • 2.2 Mjere za povećanje utjecaja Diseminacija, upotreba i komunikacija
  2. Kvaliteta i učinkovitost implementacije
    • 3.1 Plan rada i izvori i

3.2 Potencijal članova i konzorcija u cjelini

Standardni obrazac za prijavu sadrži dio u kojemu je potrebno navesti „do 5 publikacija, široko korištene skupove podataka, softver, robu, usluge ili bilo koja druga postignuća relevantna za sadržaj poziva.“

Publikacije

Očekuje se da će sve publikacije navedene u ovom dijelu prijedloga, posebice članci u časopisima, biti dostupni u otvorenom pristupu. Značaj publikacija neće se vrednovati na temelju faktora odjeka ili mjesta objavljivanja, već na temelju kvalitativne procjene svake publikacije.

Istraživački podaci

Očekuje se da će pridruženi skupovi podataka biti usklađeni s FAIR načelima (pronalažljivi, dostupni, interoperabilni, ponovno upotrebljivi) i načelu „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno“.

Za svaki skup podataka potrebno je navesti trajni identifikator (npr. DOI) koji vodi na odredišnu stranicu skupa podataka u pouzdanom repozitoriju gdje su pohranjeni navedeni podaci.

Savjeti za korištenje OpenAIRE usluga

Razmislite o pohranjivanju relevantnih skupova podataka iz svojih prethodnih projekata u Zenodo, provjerite postoje li neki podaci, softver ili drugi relevantni rezultati istraživanja koje možete pronaći na EXPLORE-u i razmislite o rezultatima istraživanja koje biste željeli proizvesti do kraja projekta izradom Plana upravljanja istraživačkim podacima na Argosu. Dobit ćete bolju predodžbu o tome što možete proizvesti, ponovno upotrijebiti, što učiniti dostupnim i koje podatke objaviti, ali uz dovoljno metapodataka kako bi bili u skladu s načelima otvorene znanosti. U slučaju nedoumica, možete kontaktirati NOAD (National Open Access Desk – hrvatski NOAD je Institut Ruđer Bošković) ili službu za podršku.

Što još uzeti u obzir pri raspodjeli proračuna?

Građanska znanost (eng. citizen science) i sudjelovanje u aktivnostima rada mnoštva (eng. crowdsourcing):

  • provjeriti s uredom za međunarodnu suradnju o aktivnostima diseminacije istraživanja, kao što su noći istraživača, pinta/litra znanosti i druge aktivnosti građanske znanosti;
  • provjeriti događanja financijera koji bi mogli biti povezani s diseminacijom (npr. Marie Skłodowska-Curie Actions – Science is Wonderful!);

sudjelovanje na međunarodnim konferencijama iz pojedinih znanstvenih područja kao što su utjecaj na politike i otvorena znanost (npr. EuroScience Open Forum i Open Science FAIR).

1.2 Metodologija

1. Otvorena znanost

Koje prakse otvorene znanosti biste trebali uključiti u ovaj dio vašeg prijedloga (osim ako smatrate da nijedna od praksi nije prikladna za vaš projekt i imate obrazloženje za navedeno)?

  • Opišite provedbu prakse otvorene znanosti obvezne za korisnike programa Obzor Europa. Budite što je moguće precizniji, pružite konkretne informacije o načinu provedbe otvorene znanosti, npr. navedite repozitorij u koji ćete pohraniti svoje recenzirane publikacije i podatke. Postoje zahtjevi pružanja otvorenog pristupa rezultatima istraživanja:
    • svi projekti moraju osigurati otvoren pristup recenziranim znanstvenim publikacijama pod uvjetima navedenim u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, kao i pristup istraživačkim podacima u skladu s načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno“;
    • plan rada/uvjeti poziva mogu nametnuti dodatne obveze, npr. vezano uz digitalni/fizički pristup rezultatima za provjeru znanstvenih publikacija ili u slučaju izvanrednih situacija.
  • Upravljanje istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja također je obvezno, što biste trebali razriješiti u posebnom dijelu prijedloga posvećenom toj temi (vidi dolje).
  • Uz to, razmotrite koje su još preporučene prakse otvorene znanosti prikladne i izvedive s obzirom na prirodu vašeg projekta i njegove ciljeve. To može podrazumijevati bilo koju neobaveznu praksu, kao što je uključivanje građana i/ili drugih relevantnih sudionika znanja, rano i otvoreno dijeljenje istraživanja i otvoreni recenzijski postupak. Navedite informacije o tome hoćete li se opredijeliti za rani i otvoreni pristup, na koji način i za koji dio vašeg očekivanog rezultata. Primjerice, možete navesti koji je oblik ranog i otvorenog pristupa prikladan za vaše područje i projekt, kao što su pretisci ili izvještaji o predregistraciji/registraciji te koje platforme planirate koristiti.
  • Imajte na umu da aktivnosti vezane uz komunikaciju, diseminaciju i iskorištavanje ne ulaze u opseg ovog dijela Obrasca. Takve radnje trebale bi biti opisane u dijelu Utjecaj.

Niže pronađite primjer OpenAIRE prijedloga projekta koij slijedi najbolje aktualne prakse kako bi se osigurala uključenost otvorene znanosti u sve aspekte projekta, a uključuju:

  • donošenje politika o ranom dijeljenju svih rezultata istraživanja, uzimajući u obzir prava intelektualnog vlasništva iz priručnika za projekte (Radni paket 1);
  • otvoreni pristup recenziranim publikacijama: potrebno ih je pohraniti u repozitorij usklađen s OpenAIRE-ovim smjernicama, Zenodo, u vrijeme slanja rada (pretisak) i finalnu recenziranu verziju rukopisa prihvaćenog za objavljivanje (postprint) te razmotriti objavu rada na Open Research Europe platformi koja nudi otvoreni recenzijski postupak. Ukupni proračun od 10.000 eura dodjeljuje se partnerima za objavljivanje u časopisima otvorenog pristupa (ako se naplaćuje naknada za objavu rada, eng. Article Processing Charge – APC);
  • usklađenost s OpenAIRE smjernicama prilikom objavljivanja rezultata kako bi se osiguralo da su svi rezultati istraživanja međusobno povezani i pružaju više opcija povezivanja publikacija, podataka, koda i algoritama;
  • primjenu standarda i poznatih ontologija prilikom stvaranja rezultata istraživanja (Radni paket 2-3-4);
  • Razvoj i ažuriranje plana za upravljanje istraživačkim podacima prema predlošku iz programa Obzor Europa, koristeći se OpenAIRE servisom;
  • poticanje otvorene suradnje aktivnim uključivanjem korisnika u procese izrade i vrednovanja.

Savjeti

EOSC nudi niz usluga i resursa koji pružaju podršku u vezi pohrane (npr. Zenodo prihvaća do 50GB; pronalaženje prijenosnog računala ili računalne pohrane ako je pohrana veća), repozitorija, izvora podataka i otvorenih infrastruktura, alata za upravljanje podacima (npr. Argos i Amnesia), kao i prilikom kreiranja korisničkih računa kako biste primali obavijesti o novim uslugama vezanim uz područje vašeg interesa.

2. Upravljanje istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja

Pravilno upravljanje istraživačkim podacima obvezni je dio svakog projekta iz programa Obzor Europa koji generira ili ponovo koristi istraživačke podatke i treba se provoditi od faze prijedloga projekta. U ovom kontekstu istraživački podaci predstavljaju vrlo širok pojam koji nije ograničen na numeričke/tablične podatke.

Upute

Upute u predlošku prijave za program Obzor Europa uključuju sljedeće:

„Podnositelji zahtjeva koji generiraju/prikupljaju podatke i/ili druge istraživačke rezultate (isključujući publikacije) za vrijeme trajanja projekta dužni su osigurati najviše jednu stranicu o tome kako će upravljati podacima/istraživačkim rezultatima u skladu s FAIR načelima (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost, ponovna upotreba).“

Cjeloviti plan upravljanja istraživačkim podacima uglavnom nije obvezan dio prijedloga, ali potrebno je navesti sljedeće elemente vezane uz projekt:

  • vrste podataka/istraživačkih rezultata (npr. eksperimentalni, promatrački, slikovni, tekstualni, numerički) i njihova veličina; te ako je primjenjivo postojeći podaci i njihovo porijeklo;
  • pronalažljivost podataka/istraživačkih rezultata: vrste trajnih i jedinstvenih identifikatora (npr. identifikatori digitalnih objekata, DOI) i pouzdanih repozitorija koji će se koristiti;
  • dostupnost podataka/istraživačkih rezultata: razmatranja o pravima intelektualnog vlasništva i vremenskom okviru za objavu u otvorenom pristupu (potrebno je obrazloženje ako neće biti dostupno u otvorenom pristupu); uvjeti za pristup podacima s ograničenim pristupom u svrhu provjere;
  • interoperabilnost podataka/istraživačkih rezultata: standardi, formati i rječnici za podatke i metapodatke;
  • ponovna upotreba podataka/istraživačkih rezultata: licencije za dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka (npr. Creative Commons, Open Data Commons); dostupnost alata/softvera/modela za generiranje podataka i provjeru/tumačenje/ponovnu upotrebu;
  • troškovi pohrane, skladištenja i očuvanja;
  • osoba ili tim odgovoran za upravljanje podacima i osiguranje kvalitete.

Prilikom pokretanja implementacije projekta, možete koristiti alat za upravljanje podacima kao što je Argos, a više informacija o usklađivanju s obvezama upravljanja istraživačkim podacima za program Obzor Europa možete pronaći u vodiču Research Data management in Horizon Europe.

Ponovljivost istraživačkih podataka: trebali biste navesti aktivnosti planirane u projektu kojima je cilj povećanje ponovljivosti. Takve aktivnosti mogu biti navedene u drugim dijelovima prijedloga (primjerice transparentni istraživački dizajn, opširnost statističkih analiza itd.) ili u (ne)obveznim praksama otvorene znanosti koje će biti implementirane (npr. plan upravljanja istraživačkim podacima, rano dijeljenje kroz predregistraciju i pretiske, otvoreni pristup softveru, hodogram rada, alati, itd.).

Slijedi primjer opisa prakse upravljanja istraživačkim podacima iz jednog od projektnih prijedloga OpenAIRE-a:

  • Razvoj i ažuriranje (M6, M18) plana upravljanja istraživačkim podacima prema predlošku programa Obzor Europa koristeći se OpenAIRE alatom Argos (argos.openaire.eu) (Work Package 1).
  • Stvaranje skupova podataka: tekstualni, audio i video zapisi iz anketa, intervjua, studija slučaja i drugih oblika istraživanja. Podaci se prikupljaju u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, osjetljivi podaci neće se dijeliti, izravni identifikatori bit će uklonjeni ili će se tražiti pristanak na dijeljenje podataka s identifikatorima. OpenAIRE će provoditi kontrolu nad podacima i nadzirati njihovu sigurnost.
  • Standardi i metapodaci: svi skupovi podataka bit će dokumentirani s dovoljnom količinom metapodataka, dijelit će se i šifrarnici, varijable će se opisati, a podaci će biti podijeljeni pod CC 0 licencijom.
  • Trajni identifikatori za skupove podataka: kao repozitorij podataka koristit će se Zenodo koji zapisima dodjeljuje DOI identifikatore.
  • Pohrana i očuvanje: izrađivat će se popis proizvedenih podataka na godišnjoj razini. Podaci s dugoročnom vrijednošću bit će identificirani i proslijeđeni u arhiv za dugoročne podatke (DANS).
  • Dijeljenje podataka: svi članovi konzorcija pristaju dijeliti podatke u otvorenom repozitoriju. Podaci će se citirati iz publikacija i izvješća.

2.2 Mjere za povećanje utjecaja: diseminacija, upotreba i komunikacija

Iako je u dijelu Izvrsnost prikazana većina razloga za otvorenu znanost, praksa omogućavanja otvorenog pristupa rezultatima istraživanja te rana i otvorena razmjena rezultiraju širokom razmjenom znanja te su također relevantni u kontekstu Utjecaja. Ukoliko je primjenjivo, plan diseminacije i upotrebe se može odnositi na predviđene metode otvorenog pristupa i ranog dijeljenja opisane u dijelu Izvrsnost.   

Prije svega, potrebno je provjeriti jesu li predložene metode vezane uz rano dijeljenje/otvoreni pristup rezultatima istraživanja (publikacije, istraživački podaci, softver, modeli, protokoli, itd.) usklađene s planom diseminacije, upotrebe i komunikacije.  

  • Na primjer, treba uzeti u obzir potencijalno komercijalno iskorištavanje i vlasništvo nad potencijalnim ishodima u pristupu otvorenoj znanosti. Objavljivanje rezultata istraživanja na mreži može ugroziti komercijalnu upotrebu rezultata ili može kršiti (određena) prava intelektualnog vlasništva koja štite rezultate ako niste (jedini) nositelj/i i nemate dopuštenje nositelja autorskih prava. Osiguravanje otvorenog pristupa (određenim) rezultatima istraživanja ponekad može biti nemoguće ili moguće tek nakon razdoblja embarga (npr. dobivanje patentne zaštite), a to može biti olakšano dogovorom o vlasništvu nad rezultatima između članova konzorcija.

3.1 Plan rada i izvori

Upute

U sklopu ovog dijela, u predlošcima prijava za Obzor Europa potrebno je napisati detaljan opis poslova koji bi trebao sadržavati popis radnih paketa (tablica 3.1a), opis svakog radnog paketa (tablica 3.1b) te popis isporučevina (tablica 3.1c). U odnosu na otvorenu znanost, upute uključuju odredbe o upravljanju podacima te navode:  

  • „Savjetujemo da uključite zasebni popis poslova za upravljanje projektom, i posvetite pažnju u planu rada na upravljanje podacima, diseminaciju, upotrebu i komunikacijske aktivnosti, bilo s pojedinačnim zadacima ili određenim radnim paketom.“ 
  • „Potrebno je ažurirati plan diseminacije i upotrebe rezultata uključujući komunikacijske aktivnosti, i plan upravljanja podacima (to se ne odnosi na teme u kojima plan nije potreban). Trebalo bi uključivati izvješće o aktivnostima diseminacije i upotrebe koje su poduzete kao i one koje se još planiraju.“

Što uključiti:

  • Potrebno je uključiti cjeloviti plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP) kao isporučevinu s odgovarajućim radnim paketom ukoliko projekt stvara i/ili ponovno koristi istraživačke podatke. 
  • Sudionici projekta financiranog iz programa Obzor Europa, u pravilu, moraju podnijeti prvu verziju PUP-a kao zasebnu isporučevinu do 6. mjeseca projekta (prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava).
  • Također je potrebno redovito ažurirati PUP kako bi se predstavile značajnije promjene, te je ažuriranu verziju potrebno uvrstiti kao isporučevinu sredinom projekta (za projekte dulje od 12 mjeseci) te na kraju projekta.  To znači da je za dulje projekte dovoljno isporučiti tri plana upravljanja istraživačkim podacima.  
  • Sudionicima se savjetuje da navedu plan upravljanja istraživačkim podacima kao javnu isporučevinu, osim ako postoji razlog da to ne učine (npr. legitimni interesi sudionika, uključujući komercijalnu upotrebu ili druga ograničenja poput privatnosti, zaštite podataka ili sigurnosnih obveza).  

Uz planiranje upravljanja istraživačkim podacima, treba uključiti i druge relevantne aktivnosti vezane uz upravljanje istraživačkim podacima u plan rada projekta. U vodiču How to identify and assess Research Data Management (RDM) costs moguće je je pronaći alate koji mogu pomoći pri podjeli upravljanja istraživačkim podacima u zasebne aktivnosti.  Utvrđivanje relevantnih aktivnosti vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima i povezanih troškova korisno je jer je takve troškove moguće uključiti pod program Obzor Europa i trebali bi biti u proračunu prijedloga.

Savjeti

Prilikom dizajniranja Ganttovog dijagrama treba uzeti u obzir i dio koji će se odnositi na prakse otvorene znanosti, kao što su: 

  • Ako je dokument D1 plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP), u njega dodati dio o otvorenoj znanosti.
  • U Argosu je nakon dovršetka plana za upravljanjem istraživačkim podacima moguće objaviti plan na Zenodo-u te pri svakom ažuriranju objaviti ažuriranu verziju u istom zapisu. 
  • Objavljivanje članaka, skupova podataka, postera, prezentacija, videozapisa i softvera može biti svrstano u dijelove o otvorenoj znanosti ukoliko su objavljeni u repozitorijima s otvorenim pristupom koji mogu biti institucijski ili je moguće koristiti Zenodo ili ažuriranu verziju plana za upravljanje istraživačkim podacima u Argosu. To se može uskladiti u radnim paketima o diseminaciji i upotrebi.
  • Razmislite o sudjelovanju na hackaton-ima, u aktivnostima rada mnoštva (eng. crowdsourcing) i, ako je potrebno, unaprijed registrirajte svoj projekt.

Nova izdavačke platforme, kao što je Open Research Europe (isključivo za sudionike u programu Horizon), omogućuju objavljivanje istraživačkih bilješki, protokola i metoda, kao i softvera. Ovakvu platformu treba uzeti u obzir za objavljivanje recenziranih članaka koji prate standarde otvorene znanosti.

3.2 Kapacitet sudionika i konzorcija u cjelini

Upute

U ovom dijelu je potrebno navesti opis stručnosti i/ili iskustva u praksama otvorene znanosti koje konzorcij donosi projektu, u skladu s predloženim planovima. Naravno, prikaz stručnosti i iskustva u praksama otvorene znanosti nije potreban ukoliko je dokazano da otvorena znanost nije primjenjiva u projektu.  

Upute u predlošku prijave za program Obzor Europa uključuju sljedeće: 

  • “Opišite konzorcij. Kako se uklapa u ciljeve projekta i povezuje potrebna područna i interdisciplinarna znanja. Prikažite kako to uključuje stručnost u društvenim i humanističkim znanostima, prakse otvorene znanosti, i ako je potrebno, rodne aspekte istraživanja i razvoja. Ako ih ima, u opis uključite povezane institucije i pridružene partnere.” 

Proračun

U proračunu je potrebno uzeti u obzir troškove povezane s upravljanjem hodogramom istraživanja u otvorenoj znanosti, što znači da je potrebno uzeti u obzir:

ŠtoTroškovi objavljivanja u otvorenom pristupuPrikupljanje podataka u otvorenoj znanosti
OpisNeki časopisi naplaćuju troškove objave člankaŽivotni ciklus upravljanja podacima opisan je u vodiču
Tko vam može pomoći u određivanju troškova• Provjerite s uredom za dodjelu bespovratnih sredstava na ustanovi zaposlenja o financijskoj potpori za troškove.
• Zatražite pomoć od knjižničara.
OpenAPC daje uvid u troškove objave članka plaćene od strane znanstveno-istraživačke ustanove
NOADs 
OpenAIRE vodič za objavljivanje
Kako vas OpenAIRE može podržatiZatražite pomoć od stručnjaka za upravljanje istraživačkim podacima i knjižničara te ih uključite ih u svoj rad s upravljanjem podacima.• treninzi i OpenPlato platforma
Zenodo, repozitorij
Argos, alat za upravljanje podacima vodi vas kroz plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP) te omogućuje ažuriranje baza podataka i njihovo objavljivanje
Amnesia, alat za automatsku anonimizaciju osjetljivih podatakaPravna pomoć o licencijama koju možete zatražiti od NOAD-a

Sljedeći dodatni materijali vam mogu pomoći sa zahtjevima otvorene znanosti u projektima programa Obzor Europa:

OpenAIRE također ima alat za upravljanje istraživačkim podacima:

  • Argos je OpenAIRE usluga koja olakšava upravljanje, provjeru, nadzor i održavanje planova za upravljanje istraživačkim podacima [alat]

Poveznice i više informacija 

Korišteni su sljedeći izvori koji sadrže više detalja o tome kako uskladiti projektne prijedloge za Obzor Europa s načelima otvorene znanosti:

European Commission, EU Grants. AGA-Annotated Model Grant Agreement

© Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković. Pravila privatnosti