Otvorena znanost u projektnim prijedlozima za okvirni program Obzor Europa

1.2 Metodologija

1. Otvorena znanost

Koje prakse otvorene znanosti biste trebali uključiti u ovaj dio vašeg prijedloga (osim ako smatrate da nijedna od praksi nije prikladna za vaš projekt i imate obrazloženje za navedeno)?

• Opišite provedbu prakse otvorene znanosti obvezne za korisnike programa Obzor Europa. Budite što je moguće precizniji, pružite konkretne informacije o načinu provedbe otvorene znanosti, npr. navedite repozitorij u koji ćete pohraniti svoje recenzirane publikacije i podatke. Postoje zahtjevi pružanja otvorenog pristupa rezultatima istraživanja:
  • svi projekti moraju osigurati otvoren pristup recenziranim znanstvenim publikacijama pod uvjetima navedenim u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, kao i pristup istraživačkim podacima u skladu s načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno“;
  • plan rada/uvjeti poziva mogu nametnuti dodatne obveze, npr. vezano uz digitalni/fizički pristup rezultatima za provjeru znanstvenih publikacija ili u slučaju izvanrednih situacija.
• Upravljanje istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja također je obvezno, što biste trebali razriješiti u posebnom dijelu prijedloga posvećenom toj temi (vidi dolje).
• Uz to, razmotrite koje su još preporučene prakse otvorene znanosti prikladne i izvedive s obzirom na prirodu vašeg projekta i njegove ciljeve. To može podrazumijevati bilo koju neobaveznu praksu, kao što je uključivanje građana i/ili drugih relevantnih sudionika znanja, rano i otvoreno dijeljenje istraživanja i otvoreni recenzijski postupak. Navedite informacije o tome hoćete li se opredijeliti za rani i otvoreni pristup, na koji način i za koji dio vašeg očekivanog rezultata. Primjerice, možete navesti koji je oblik ranog i otvorenog pristupa prikladan za vaše područje i projekt, kao što su pretisci ili izvještaji o predregistraciji/registraciji te koje platforme planirate koristiti.
• Imajte na umu da aktivnosti vezane uz komunikaciju, diseminaciju i iskorištavanje ne ulaze u opseg ovog dijela Obrasca. Takve radnje trebale bi biti opisane u dijelu Utjecaj.

Niže pronađite primjer OpenAIRE prijedloga projekta koij slijedi najbolje aktualne prakse kako bi se osigurala uključenost otvorene znanosti u sve aspekte projekta, a uključuju:

• donošenje politika o ranom dijeljenju svih rezultata istraživanja, uzimajući u obzir prava intelektualnog vlasništva iz priručnika za projekte (Radni paket 1);
• otvoreni pristup recenziranim publikacijama: potrebno ih je pohraniti u repozitorij usklađen s OpenAIRE-ovim smjernicama, Zenodo, u vrijeme slanja rada (pretisak) i finalnu recenziranu verziju rukopisa prihvaćenog za objavljivanje (postprint) te razmotriti objavu rada na Open Research Europe platformi koja nudi otvoreni recenzijski postupak. Ukupni proračun od 10.000 eura dodjeljuje se partnerima za objavljivanje u časopisima otvorenog pristupa (ako se naplaćuje naknada za objavu rada, eng. Article Processing Charge – APC);
• usklađenost s OpenAIRE smjernicama prilikom objavljivanja rezultata kako bi se osiguralo da su svi rezultati istraživanja međusobno povezani i pružaju više opcija povezivanja publikacija, podataka, koda i algoritama;
• primjenu standarda i poznatih ontologija prilikom stvaranja rezultata istraživanja (Radni paket 2-3-4);
• Razvoj i ažuriranje plana za upravljanje istraživačkim podacima prema predlošku iz programa Obzor Europa, koristeći se OpenAIRE servisom;
• poticanje otvorene suradnje aktivnim uključivanjem korisnika u procese izrade i vrednovanja.

Savjeti

EOSC nudi niz usluga i resursa koji pružaju podršku u vezi pohrane (npr. Zenodo prihvaća do 50GB; pronalaženje prijenosnog računala ili računalne pohrane ako je pohrana veća), repozitorija, izvora podataka i otvorenih infrastruktura, alata za upravljanje podacima (npr. Argos i Amnesia), kao i prilikom kreiranja korisničkih računa kako biste primali obavijesti o novim uslugama vezanim uz područje vašeg interesa.

2. Upravljanje istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja

Pravilno upravljanje istraživačkim podacima obvezni je dio svakog projekta iz programa Obzor Europa koji generira ili ponovo koristi istraživačke podatke i treba se provoditi od faze prijedloga projekta. U ovom kontekstu istraživački podaci predstavljaju vrlo širok pojam koji nije ograničen na numeričke/tablične podatke.

Upute

Upute u predlošku prijave za program Obzor Europa uključuju sljedeće:

„Podnositelji zahtjeva koji generiraju/prikupljaju podatke i/ili druge istraživačke rezultate (isključujući publikacije) za vrijeme trajanja projekta dužni su osigurati najviše jednu stranicu o tome kako će upravljati podacima/istraživačkim rezultatima u skladu s FAIR načelima (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost, ponovna upotreba).“

Cjeloviti plan upravljanja istraživačkim podacima uglavnom nije obvezan dio prijedloga, ali potrebno je navesti sljedeće elemente vezane uz projekt:

• vrste podataka/istraživačkih rezultata (npr. eksperimentalni, promatrački, slikovni, tekstualni, numerički) i njihova veličina; te ako je primjenjivo postojeći podaci i njihovo porijeklo;
• pronalažljivost podataka/istraživačkih rezultata: vrste trajnih i jedinstvenih identifikatora (npr. identifikatori digitalnih objekata, DOI) i pouzdanih repozitorija koji će se koristiti;
• dostupnost podataka/istraživačkih rezultata: razmatranja o pravima intelektualnog vlasništva i vremenskom okviru za objavu u otvorenom pristupu (potrebno je obrazloženje ako neće biti dostupno u otvorenom pristupu); uvjeti za pristup podacima s ograničenim pristupom u svrhu provjere;
• interoperabilnost podataka/istraživačkih rezultata: standardi, formati i rječnici za podatke i metapodatke;
• ponovna upotreba podataka/istraživačkih rezultata: licencije za dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka (npr. Creative Commons, Open Data Commons); dostupnost alata/softvera/modela za generiranje podataka i provjeru/tumačenje/ponovnu upotrebu;
• troškovi pohrane, skladištenja i očuvanja;
• osoba ili tim odgovoran za upravljanje podacima i osiguranje kvalitete.

Prilikom pokretanja implementacije projekta, možete koristiti alat za upravljanje podacima kao što je Argos, a više informacija o usklađivanju s obvezama upravljanja istraživačkim podacima za program Obzor Europa možete pronaći u vodiču Research Data management in Horizon Europe.

Ponovljivost istraživačkih podataka: trebali biste navesti aktivnosti planirane u projektu kojima je cilj povećanje ponovljivosti. Takve aktivnosti mogu biti navedene u drugim dijelovima prijedloga (primjerice transparentni istraživački dizajn, opširnost statističkih analiza itd.) ili u (ne)obveznim praksama otvorene znanosti koje će biti implementirane (npr. plan upravljanja istraživačkim podacima, rano dijeljenje kroz predregistraciju i pretiske, otvoreni pristup softveru, hodogram rada, alati, itd.).

Slijedi primjer opisa prakse upravljanja istraživačkim podacima iz jednog od projektnih prijedloga OpenAIRE-a:

• Razvoj i ažuriranje (M6, M18) plana upravljanja istraživačkim podacima prema predlošku programa Obzor Europa koristeći se OpenAIRE alatom Argos (argos.openaire.eu) (Work Package 1).
• Stvaranje skupova podataka: tekstualni, audio i video zapisi iz anketa, intervjua, studija slučaja i drugih oblika istraživanja. Podaci se prikupljaju u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, osjetljivi podaci neće se dijeliti, izravni identifikatori bit će uklonjeni ili će se tražiti pristanak na dijeljenje podataka s identifikatorima. OpenAIRE će provoditi kontrolu nad podacima i nadzirati njihovu sigurnost.
• Standardi i metapodaci: svi skupovi podataka bit će dokumentirani s dovoljnom količinom metapodataka, dijelit će se i šifrarnici, varijable će se opisati, a podaci će biti podijeljeni pod CC 0 licencijom.
• Trajni identifikatori za skupove podataka: kao repozitorij podataka koristit će se Zenodo koji zapisima dodjeljuje DOI identifikatore.
• Pohrana i očuvanje: izrađivat će se popis proizvedenih podataka na godišnjoj razini. Podaci s dugoročnom vrijednošću bit će identificirani i proslijeđeni u arhiv za dugoročne podatke (DANS).
• Dijeljenje podataka: svi članovi konzorcija pristaju dijeliti podatke u otvorenom repozitoriju. Podaci će se citirati iz publikacija i izvješća.

2.2 Mjere za povećanje utjecaja: diseminacija, upotreba i komunikacija

Iako je u dijelu Izvrsnost prikazana većina razloga za otvorenu znanost, praksa omogućavanja otvorenog pristupa rezultatima istraživanja te rana i otvorena razmjena rezultiraju širokom razmjenom znanja te su također relevantni u kontekstu Utjecaja. Ukoliko je primjenjivo, plan diseminacije i upotrebe se može odnositi na predviđene metode otvorenog pristupa i ranog dijeljenja opisane u dijelu Izvrsnost.   

Prije svega, potrebno je provjeriti jesu li predložene metode vezane uz rano dijeljenje/otvoreni pristup rezultatima istraživanja (publikacije, istraživački podaci, softver, modeli, protokoli, itd.) usklađene s planom diseminacije, upotrebe i komunikacije.  

• Na primjer, treba uzeti u obzir potencijalno komercijalno iskorištavanje i vlasništvo nad potencijalnim ishodima u pristupu otvorenoj znanosti. Objavljivanje rezultata istraživanja na mreži može ugroziti komercijalnu upotrebu rezultata ili može kršiti (određena) prava intelektualnog vlasništva koja štite rezultate ako niste (jedini) nositelj/i i nemate dopuštenje nositelja autorskih prava. Osiguravanje otvorenog pristupa (određenim) rezultatima istraživanja ponekad može biti nemoguće ili moguće tek nakon razdoblja embarga (npr. dobivanje patentne zaštite), a to može biti olakšano dogovorom o vlasništvu nad rezultatima između članova konzorcija.

3.1 Plan rada i izvori

Upute

U sklopu ovog dijela, u predlošcima prijava za Obzor Europa potrebno je napisati detaljan opis poslova koji bi trebao sadržavati popis radnih paketa (tablica 3.1a), opis svakog radnog paketa (tablica 3.1b) te popis isporučevina (tablica 3.1c). U odnosu na otvorenu znanost, upute uključuju odredbe o upravljanju podacima te navode:  

• „Savjetujemo da uključite zasebni popis poslova za upravljanje projektom, i posvetite pažnju u planu rada na upravljanje podacima, diseminaciju, upotrebu i komunikacijske aktivnosti, bilo s pojedinačnim zadacima ili određenim radnim paketom.“ 
• „Potrebno je ažurirati plan diseminacije i upotrebe rezultata uključujući komunikacijske aktivnosti, i plan upravljanja podacima (to se ne odnosi na teme u kojima plan nije potreban). Trebalo bi uključivati izvješće o aktivnostima diseminacije i upotrebe koje su poduzete kao i one koje se još planiraju.“

Što uključiti:

• Potrebno je uključiti cjeloviti plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP) kao isporučevinu s odgovarajućim radnim paketom ukoliko projekt stvara i/ili ponovno koristi istraživačke podatke. 
• Sudionici projekta financiranog iz programa Obzor Europa, u pravilu, moraju podnijeti prvu verziju PUP-a kao zasebnu isporučevinu do 6. mjeseca projekta (prema Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava).
• Također je potrebno redovito ažurirati PUP kako bi se predstavile značajnije promjene, te je ažuriranu verziju potrebno uvrstiti kao isporučevinu sredinom projekta (za projekte dulje od 12 mjeseci) te na kraju projekta.  To znači da je za dulje projekte dovoljno isporučiti tri plana upravljanja istraživačkim podacima.  
• Sudionicima se savjetuje da navedu plan upravljanja istraživačkim podacima kao javnu isporučevinu, osim ako postoji razlog da to ne učine (npr. legitimni interesi sudionika, uključujući komercijalnu upotrebu ili druga ograničenja poput privatnosti, zaštite podataka ili sigurnosnih obveza).  

Uz planiranje upravljanja istraživačkim podacima, treba uključiti i druge relevantne aktivnosti vezane uz upravljanje istraživačkim podacima u plan rada projekta. U vodiču How to identify and assess Research Data Management (RDM) costs moguće je je pronaći alate koji mogu pomoći pri podjeli upravljanja istraživačkim podacima u zasebne aktivnosti.  Utvrđivanje relevantnih aktivnosti vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima i povezanih troškova korisno je jer je takve troškove moguće uključiti pod program Obzor Europa i trebali bi biti u proračunu prijedloga.

Savjeti

Prilikom dizajniranja Ganttovog dijagrama treba uzeti u obzir i dio koji će se odnositi na prakse otvorene znanosti, kao što su: 

• Ako je dokument D1 plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP), u njega dodati dio o otvorenoj znanosti.
• U Argosu je nakon dovršetka plana za upravljanjem istraživačkim podacima moguće objaviti plan na Zenodo-u te pri svakom ažuriranju objaviti ažuriranu verziju u istom zapisu. 
• Objavljivanje članaka, skupova podataka, postera, prezentacija, videozapisa i softvera može biti svrstano u dijelove o otvorenoj znanosti ukoliko su objavljeni u repozitorijima s otvorenim pristupom koji mogu biti institucijski ili je moguće koristiti Zenodo ili ažuriranu verziju plana za upravljanje istraživačkim podacima u Argosu. To se može uskladiti u radnim paketima o diseminaciji i upotrebi.
• Razmislite o sudjelovanju na hackaton-ima, u aktivnostima rada mnoštva (eng. crowdsourcing) i, ako je potrebno, unaprijed registrirajte svoj projekt.

Nova izdavačke platforme, kao što je Open Research Europe (isključivo za sudionike u programu Obzor Europa), omogućuju objavljivanje istraživačkih bilješki, protokola i metoda, kao i softvera. Ovakvu platformu treba uzeti u obzir za objavljivanje recenziranih članaka koji prate standarde otvorene znanosti.

3.2 Kapacitet sudionika i konzorcija u cjelini

Upute

U ovom dijelu je potrebno navesti opis stručnosti i/ili iskustva u praksama otvorene znanosti koje konzorcij donosi projektu, u skladu s predloženim planovima. Naravno, prikaz stručnosti i iskustva u praksama otvorene znanosti nije potreban ukoliko je dokazano da otvorena znanost nije primjenjiva u projektu.  

Upute u predlošku prijave za program Obzor Europa uključuju sljedeće: 

• “Opišite konzorcij. Kako se uklapa u ciljeve projekta i povezuje potrebna područna i interdisciplinarna znanja. Prikažite kako to uključuje stručnost u društvenim i humanističkim znanostima, prakse otvorene znanosti, i ako je potrebno, rodne aspekte istraživanja i razvoja. Ako ih ima, u opis uključite povezane institucije i pridružene partnere.” 

Proračun

U proračunu je potrebno uzeti u obzir troškove povezane s upravljanjem hodogramom istraživanja u otvorenoj znanosti, što znači da je potrebno uzeti u obzir: