Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će 30. listopada 2024. završnu konferenciju međunarodnog projekta Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs (CeOS_SE).
Senat Sveučilišta u Zagrebu na redovitoj sjednici održanoj 24. rujna 2024. usvojio je Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Pozivamo Vas da se od 10. do 13. rujna u Zadru pridružite PUBMET2024 ljetnoj školi i 11. PUBMET2024 konferenciji.
Teme su zanimljive i relevantne za urednike, izdavače, znanstvenike, knjižničare i sve zainteresirane za znanstvenu komunikaciju i otvorenu znanost.
Potreba zajednice za jednostavnijom i automatiziranom razmjenom znanstvenih informacija putem online alata i usluga za upravljanje istraživačkim podacima nikada nije bila veća. Platforme za izradu planova upravljanja podacima (engl. Data Management Plans, DMP) već godinama osluškuju potrebe zajednice, razvijajući usluge i alate koji podržavaju najbolje prakse u svim fazama životnog ciklusa istraživačkih podataka, potičući kulturne promjene i inovacije.
Uz podršku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer / Ovid, Središnja medicinska knjižnica i ove je godine uspješno organizirala konferenciju MICC – Medical Information Conference Croatia pod nazivom (Ne)moguća misija: učinkovito korištenje istraživačkih resursa. Konferencija je održana 4. lipnja 2024., a okupila je liječnike, informacijske stručnjake, studente i zainteresiranu javnost kako bi zajedno raspravljali o suvremenim izazovima u biomedicinskim znanostima i izdavaštvu. Ovogodišnja tema bila je posvećena problemima hiperprodukcije radova, selektivnog izvještavanja rezultata, nedostatka reproducibilnosti te upitne kvalitete sustavnih pregleda.
Dana 16. travnja 2024. objavljena je Barcelonska deklaracija o otvorenim istraživačkim informacijama (Barcelona Declaration on Open Research Information). Potpisnici Deklaracije obvezali su se da će preuzeti vodeću ulogu u transformaciji načina korištenja i stvaranja istraživačkih informacija. Deklaraciju je do sada potpisalo više od 60 sveučilišta i organizacija koje provode, financiraju ili vrednuju istraživanja, a podržalo ju je preko 20 organizacija koje pružaju podatke, usluge i infrastrukturu.
Zamislite knjižnicu pretrpanu knjigama. Treće izdanje Tolkienovog “Hobbita” nalazi se nekoliko polica dalje od prvog izdanja, svi primjerci “Zlatarevog zlata” imaju različitu klasifikacijsku shemu, a “Zločin i kazna” su se iz nekog razloga našli na odjelu s ljubićima. U sličnoj stvarnosti obitavaju i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Njihovi nazivi koriste se u različitim oblicima, metapodaci se razlikuju od izvora do izvora, a zbog različitih PID shema koje nisu međusobno mapirane, ni razni identifikatori nisu od pomoći. Sve to rezultira šumom u preciznoj i dosljednoj identifikaciji ustanova. Kako bi učinkovito riješio ovaj izazov, OpenAIRE je razvio mrežni informacijski servis OpenOrgs!
Tjedan otvorenog pristupa obilježava se od 23. do 29. listopada 2023. temom ‘Zajednica iznad komercijalizacije’. Cilj ovogodišnjeg Tjedna otvorenog pristupa je naglasiti važnost otvorenog pristupa za zajednicu, potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost te raspraviti pristupe otvorenom znanstvenom radu i kako oni mogu doprinijeti javnom interesu i znanstvenoj zajednici.
Prva PUBMET konferencija održana je 2014. godine pod nazivom “Pluralitet pristupa znanstvenom izdavaštvu i prosudbi”, no u posljednjem desetljeću proširila je svoj fokus izvan granica tradicionalnog izdavaštva, prepoznajući važnost otvorene znanosti i šireg spektra znanstvene komunikacije. Pod novim nazivom “Znanstvena komunikacija u kontekstu otvorene znanosti”, PUBMET je postao platforma za razmjenu ideja, istraživanje i poticanje suradnje, a kroz godine je ugostio iznimne govornike i stručnjake.
Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7 su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja.