Revidirana Europska povelja o pristupu istraživačkim infrastrukturama
U studenom 2024. godine Europska komisija objavila je revidiranu verziju Europske povelje o pristupu istraživačkim infrastrukturama (European Charter for Access to Research Infrastructures), čime se dodatno osnažuje okvir za definiranje politika pristupa istraživačkim infrastrukturama i srodnim uslugama. Ovaj dokument, iako nije pravno obvezujući, preporučuje se istraživačkim infrastrukturama i organizacijama koje ih financiraju kao osnovu pri ažuriranju postojećih ili oblikovanju novih politika pristupa.
Povelja, prvi put objavljena 2015. godine, ključan je dio političke agende Europskog istraživačkog prostora (ERA) za razdoblje 2022.–2024. Revidirano izdanje naglašava važnost prilagodbe novim potrebama znanosti uz zadržavanje otvorenosti, kvalitete i suradnje kao ključnih načela u znanosti.
Što donosi revidirana povelja?
Revidirana Povelja donosi nekoliko ključnih smjernica za definiranje politika pristupa istraživačkim infrastrukturama:
- Poticanje otvorene znanosti i FAIR načela
Povelja snažno podržava otvorenu znanost i FAIR načela koja osiguravaju da su istraživački podaci i rezultati dostupni, interoperabilni i ponovo upotrebljivi, čime se potiče transparentnost i suradnja unutar znanstvene zajednice. - Prilagodba potrebama novih korisnika
Dokument prepoznaje potrebe industrije i sektora malih i srednjih poduzeća, otvarajući im pristup vrhunskim istraživačkim kapacitetima i stručnoj podršci. - Povećanje sigurnosti i strateške autonomije
U skladu s globalnim pristupom EU istraživanju i inovacijama, Povelja se bavi ekonomskom i istraživačkom sigurnošću te otvorenom strateškom autonomijom. Ovo omogućuje istraživačkim infrastrukturama da odgovore na nove izazove i prilike dok istovremeno osiguravaju najviše standarde sigurnosti i integriteta. - Otpornost na krize
Povelja naglašava važnost otpornosti infrastruktura u krizama poput pandemija, potičući razvoj strategija koje mogu ublažiti negativne učinke na pristup istraživačkim infrastrukturama, osoblju i korisnicima. - Ažuriranje postojećih politika
Istraživačke infrastrukture pozivaju se da koriste povelju kao osnovu za reviziju postojećih pravila pristupa ili oblikovanje novih. - Uključivanje financijera
Organizacije koje financiraju istraživačke infrastrukture potiču se na promicanje odredbi povelje, osobito u kontekstu otvorenog pristupa i širenja znanstvenih rezultata.
Važnost Povelje za otvorenu znanost
Ažuriranje povelje iz 2015. godine odražava sve veću potrebu za prilagodbom istraživačkih infrastruktura novim zahtjevima znanstvene zajednice, uključujući prakse otvorene znanosti. Otvoreni pristup i transparentnost nisu samo načela, već ključni pokretači znanstvene inovacije i suradnje na globalnoj razini.
Revidirana Povelja snažno podupire otvorenu znanost i zagovara transparentno dijeljenje znanja, rezultata i alata čim je to moguće. Također, ističe da istraživačke infrastrukture i korisnici trebaju imati politiku upravljanja istraživačkim podacima, a posebno naglašava usklađenost s FAIR načelima (Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) koja omogućuju široku dostupnost, upotrebljivost i reproducibilnost istraživačkih podataka i rezultata. Kada otvorenost nije prikladna, treba se voditi načelom „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”. Nadalje, Povelja ističe da istraživačke infrastrukture trebaju povezati postojeće resurse podataka u Europi, radeći na interoperabilnosti istraživačkih podataka i mogućim doprinosima Europskom oblaku za otvorenu znanost (EOSC).
U praksi, Povelja omogućava bolje definirane procese pristupa podacima i uslugama, istovremeno osiguravajući da istraživači imaju alate potrebne za učinkovito i održivo upravljanje istraživačkim resursima.
Cjeloviti tekst Europske povelje o pristupu istraživačkim infrastrukturama (2024.) možete pronaći ovdje.
FAIR, istraživačka infrastruktura, otvorena znanost, otvoreni podaci