Otvoreno obrazovanje
Otvoreno obrazovanje omogućuje svima da uče bilo gdje, u bilo koje doba s pomoću bilo kojeg uređaja i uz bilo čiju potporu.1 Cilj otvorenog obrazovanja je proširiti pristup i sudjelovanje svima uklanjanjem prepreka, učenje učiniti dostupnim, obilnim i prilagodljivim za sve. Ovakav način obrazovanja nudi više načina poučavanja i učenja, izgradnju i razmjenu znanja te osigurava razne pristupne pravce formalnom i neformalnom obrazovanju i njihovom povezivanju. Primjena tehnologije u obrazovanju je alat za unapređenje kvalitete procesa i podučavanja, koje je usmjereno ka potrebnim kompetencijama koje se stječu u obrazovanju u 21. stoljeću.
Otvoreno obrazovanje može se definirati kao krovni (skupni) pojam za politike i prakse ustanova i različitih inicijativa kojima se žele proširiti mogućnosti pristupa kvalitetnim obrazovnim programima i sadržajima i izvan okvira formalnog obrazovanja. Cilj otvorenog obrazovanja je omogućiti svakoj osobi da u bilo kojem trenutku svojeg života i profesionalnog razvoja može dobiti i iskoristiti obrazovnu mogućnost, što uključuje:
- pristup sadržaju
- infrastrukturnu podršku
- vrednovanje
- certificiranje.
Konkretni koraci koji se mogu poduzeti u kontekstu otvorenog obrazovanja su:
- na nacionalnoj i institucijskoj razini jasno definirati politike i strategije o otvorenom obrazovanju koje će se i sustavno provoditi
- razvijati kulturu otvorenosti, ne samo u obrazovanju nego i društvu
- sustavno planirati i osigurati resurse za nastanak kvalitetnih otvorenih obrazovnih sadržaja
- omogućiti nastavnicima stjecanje digitalnih kompetencija visoke razine i osigurati im kvalitetnu i dostupnu podršku u primjeni IKT-a
- vrednovati rad nastavnika u nastavi, kvalitetu i otvorenost u nastavi i koristiti se raspoloživim otvorenim obrazovnim sadržajima za unapređenje postojećih i nastanak novih obrazovnih programa
- urediti pitanja prava intelektualnog vlasništva unutar svih subjekata u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te uspostaviti mehanizme da se dogovorena pravila poštuju i učinkovito provode
- nastaviti razvoj i povećati dostupnost moderne informacijsko-komunikacijske infrastrukture na svim razinama.
Dva su preduvjeta za otvoreno obrazovanje: OTVORENI OBRAZOVNI SADRŽAJI i OTVORENE TEHNOLOGIJE.
Otvoreni obrazovni sadržaji (engl. Open Educational Resources – OER) mogu znatno pridonijeti osiguranju jednakih prava na obrazovanje i univerzalnoj dostupnosti obrazovanja, posebno jer se nalazimo u vremenu kada su obrazovni sustavi diljem svijeta suočeni sa sve većim izazovima, kao što su omasovljenje obrazovanja i sve manje financijsko ulaganje u obrazovanje. Obrazovni sustavi danas trebaju organizirano i promišljeno pružiti potporu razvoju i unapređenju kvalitete poučavanja i učenja, razvoju nastavnih materijala, povećanju komunikacije sa studentima, izradi učinkovitih načina vrednovanja te identifikaciji načina kako zadovoljiti potrebe sve veće raznolikosti današnjih učenika/studenata.
Otvoreni obrazovni sadržaji podrazumijevaju poduku, učenje i obrazovne materijale u bilo kojem mediju koji se nalaze u javnoj domeni ili su dostupni uz otvorenu licencu koja omogućuje besplatan pristup tim materijalima, njihovo korištenje, adaptaciju i redistribuciju, bez ograničenja ili uz limitirana ograničenja te da se takvo otvoreno licenciranje utvrđuje unutar postojećih prava s obzirom na intelektualno vlasništvo. Otvoreni sadržaji doprinose unapređenju kvalitete obrazovnog procesa i omogućavaju dostupnost obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Otvoreni obrazovni sadržaji uključuju bilješke s predavanja, slajdove, pojedine ili cijele module, materijale za učenje, zbirke, udžbenike, online tutorijale ili bilo koji drugi materijal pripremljen za potrebe podučavanja i učenja.
Otvoreni obrazovni sadržaji imaju veliki potencijal:
- učiniti obrazovne sadržaje aktualnijima i ažuriranijima
- poticati inovativnost u obrazovanju
- potaknuti studente i nastavnike na zajedničku izradu i korištenje obrazovnih sadržaja
- povećati učinak investiranja u obrazovanje
- smanjiti vladama i studentima troškove obrazovanja.
Otvorene obrazovne politike (engl. Open educational practices – OEP)
Tehnološki napredak i digitalna revolucija transformirali su obrazovanje s velikim mogućnostima za učinkovitost i jednakost u području obrazovanja. Ipak, postoji nedostatak vještina za potrebe poslova u 21. stoljeću (prvenstveno digitalnih), te se kreiraju mnoge politike na institucijskim, lokalnim, regionalnim, europskim i svjetskim razinama s ciljem povećanja broja visokoobrazovanih i stvaranja radnika koji raspolažu potrebnim vještinama.
U svijetu:
- Svjetski kongres o otvorenim obrazovnim sadržajima, 2012. s Pariška deklaracija o otvorenim obrazovnim sadržajima
- 2nd World Open Education Resources (OER) Congress 2017. s Ljubljana OER Action Plan
U Europi:
- UNESCO-ve Smjernice za OER u visokom obrazovanju, 2011.
- UNESCO-va Pariška deklaracija o otvorenim obrazovnim sadržajima, 2012.
- Europska komisija, Otvaranje inovativnom podučavanju i učenju pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa, 2013.
- Haška deklaracija o otkrivanju znanja u digitalnom dobu, 2015.
- UNESCO i ICDE, The Paris Message – Online, Open and Flexible Higher Education for the Future We Want, 2015.
- Europska unija, Opening up Education: A Support Framework for Higher Education Institutions, 2016.
U Hrvatskoj:
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, 2014:
- Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno društvo
- obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa
- osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima
- Europska komisija, Otvaranje inovativnom podučavanju i učenju pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa, 2013. ↩︎