Skip to main content

Otvoreni pristup

Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje.1 Najčešće se ostvaruje pohranjivanjem radova u institucijske repozitorije (zeleni OA) ili objavljivanjem u časopisima koji su u otvorenom pristupu (zlatni OA).

Prema Preporukama Europske unije, pristup znanstvenim informacijama koji je brz i cjelovit pomaže:

  • ubrzati inovacije (brži na tržištu = brži rast)
  • potiče suradnju i izbjegava dupliranje napora (veća učinkovitost)
  • nadograditi se na dosadašnje rezultate istraživanja (poboljšana kvaliteta rezultata)
  • uključiti građane i društvo (poboljšana transparentnost znanstvenog procesa).

Formalni začetak o ideji za slobodnim pristupom znanstvenim informacijama na međunarodnoj razini ostvaren je 2002. godine Budimpeštanskom inicijativom za otvoreni pristup (Budapest Open Access Initiative) u okviru kojeg je dogovorena definicija otvorenog pristupa, ciljevi i strategije ostvarivanja ciljeva otvorenosti.2 Uslijedile su Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenom znanju (2003.), Budimpeštanska deklaracija o pravu na pristup informacijama (2008.) i IFLA-ina Izjava o otvorenom pristupu (2011.).3,4,5

Prednosti radova dostupnih u otvorenom pristupu:

  • Povećana vidljivost
  • Povećana citiranost (i do 400%!)
  • Povećana kvaliteta i borba protiv prijevare
  • Unaprijeđena komunikacija i suradnja u znanosti, gospodarstvu i društvu
  • Ubrzavanje istraživačkog procesa i znanstveni napredak
  • Velike uštede
  • Transparentnost.

Preporuka Europske komisije o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju: Otvorenim pristupom pridonosi se poboljšanju kvalitete, smanjuje potreba za nepotrebnim umnožavanjem istraživanja, ubrzava znanstveni napredak, pomaže u borbi protiv znanstvene prijevare i općenito se može pogodovati gospodarskom rastu i inovacijama. Osim otvorenog pristupa, standardna znanstvena praksa postaje i izrada plana za upravljanje podacima.6

Više o otvorenom pristupu:

  1. Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu (2012.) ↩︎
  2. Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup (2002.) ↩︎
  3. Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenom znanju (2003.), hrv. ↩︎
  4. Budimpeštanska deklaracija o pravu na pristup informacijama (2008.) ↩︎
  5. IFLA-ina Izjava o otvorenom pristupu (2011.) Vidi i: 10 years of the IFLA open access statement: a call to action, (2022.) ↩︎
  6. Preporuka Komisije (EU) o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju (2018.) ↩︎