Otvoreni pristup
Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje. Najčešće se ostvaruje pohranjivanjem radova u institucijske repozitorije (zeleni OA) ili objavljivanjem u časopisima koji su u otvorenom pristupu (zlatni OA).
Prema Preporukama Europske unije, pristup znanstvenim informacijama koji je brz i cjelovit pomaže:
- ubrzati inovacije (brži na tržištu = brži rast)
- potiče suradnju i izbjegava dupliranje napora (veća učinkovitost)
- nadograditi se na dosadašnje rezultate istraživanja (poboljšana kvaliteta rezultata)
- uključiti građane i društvo (poboljšana transparentnost znanstvenog procesa)
Formalni začetak o ideji za slobodnim pristupom znanstvenim informacijama na međunarodnoj razini ostvaren je 2002. godine Budimpeštanskom inicijativom za otvoreni pristup (Budapest Open Access Initiative, 2002) u okviru kojeg je dogovorena definicija otvorenog pristupa, ciljevi i strategije ostvarivanja ciljeva otvorenosti.
Prednosti radova dostupnih u otvorenom pristupu:
- Povećana vidljivost
- Povećana citiranost (i do 400%!)
- Povećana kvaliteta i borba protiv prijevare
- Unaprijeđena komunikacija i suradnja u znanosti, gospodarstvu i društvu
- Ubrzavanje istraživačkog procesa i znanstveni napredak
- Velike uštede
- Transparentnost
Preporuka Europske komisije o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju, 2018: Otvorenim pristupom pridonosi se poboljšanju kvalitete, smanjuje potreba za nepotrebnim umnožavanjem istraživanja, ubrzava znanstveni napredak, pomaže u borbi protiv znanstvene prijevare i općenito se može pogodovati gospodarskom rastu i inovacijama. Osim otvorenog pristupa, standardna znanstvena praksa postaje i izrada plana za upravljanje podacima.