Skip to main content

Nacionalna knjižnica Švedske objavila je Nacionalne smjernice za otvorenu znanost s engleskim prijevodom

Nacionalna knjižnica Švedske objavila je Nacionalne smjernice za otvorenu znanost s engleskim prijevodom

Nacionalna knjižnica Švedske (Kungliga bibliotekat, KB) objavila je Nacionalne smjernice za otvorenu znanost, ključni okvir koji ima za cilj poboljšanje kvalitete i dostupnosti istraživanja u zemlji. Ove smjernice predstavljaju odgovor na sve veće međunarodne zahtjeve za transparentnošću i suradnjom u znanstvenim naporima, a usklađene su s UNESCO-ovim Preporukama o otvorenoj znanosti iz 2021. godine.

Smjernice su osmišljene kako bi podržale različite dionike, uključujući istraživače, institucije i financijere, u implementaciji načela otvorene znanosti. Poticanjem transparentnosti, ponovljivosti i povećanog pristupa znanstvenim informacijama, cilj je poboljšati interakciju između istraživačke zajednice i društva, postavljajući temelje za buduća istraživanja. Takav doprinosi rastu znanja, inovacija, konkurentnosti i učinkovitijoj upotrebi resursa.

Smjernice definiraju specifične zahtjeve za dionike, kao što su akademska sloboda, odgovorna istraživačka praksa, evaluacija doprinosa i poticaji, te praćenje napretka u njihovoj implementaciji. Pružaju okvir za promicanje i jačanje istraživanja kroz šest ključnih područja:

1. Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama:

  • Sve znanstvene publikacije koje proizlaze iz javnog financiranja trebaju biti objavljene s neodgodivim otvorenim pristupom.
  • Publikacije moraju biti licencirane otvoreno i usklađene s FAIR načelima (pronalažljivo, pristupačno, interoperabilno, ponovno upotrebljivo).
  • Troškovi povezani s otvorenim pristupom trebaju biti transparentni i s vremenom se smanjivati, ali ne trebaju ih snositi ni čitatelji ni autori.

2. Otvoreni pristup istraživačkim podacima:

  • Istraživački podaci proizvedeni unutar javno financiranih projekata moraju biti dostupni prema načelu “otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
  • Podaci trebaju biti usklađeni s FAIR načelima kako bi osigurali ponovnu upotrebu.
  • Infrastruktura za otvorene istraživačke podatke treba biti dostupna na svim razinama. Istraživačke institucije, kao i one koje održavaju istraživačke infrastrukture, trebaju svojim znanstvenicima pružiti potrebnu podršku, edukativne inicijative i pouzdana, interoperabilna tehnička rješenja za otvorenost istraživačkih podataka u skladu s FAIR načelima.
  • Troškovi upravljanja istraživačkim podacima trebaju biti jasno određeni.

3. Otvorene istraživačke metode:

  • Metode, protokoli i programski kodovi trebaju biti što je moguće otvoreniji.
  • Istraživači su potaknuti da dokumentiraju i otvoreno dijele svoje metodologije.
  • Metodologije trebaju biti otvoreno dostupne s odgovarajućim metapodacima u skladu s FAIR načelima.
  • Infrastruktura i institucije trebaju omogućiti podršku za otvaranje istraživačkih metodologija.
  • Ponovna upotreba istraživačkih metodologija se omogućava korištenjem otvorenih licencija.
  • Ova transparentnost poboljšava pouzdanost rezultata istraživanja i potiče suradnju.

4. Otvoreni obrazovni resursi:

  • Obrazovni materijali razvijeni javnim financiranjem također trebaju biti otvoreno dostupni, prema politikama i smjernicama za izradu i korištenje otvorenih obrazovnih resursa.
  • Obrazovnim resursima potrebno je dodijeliti odgovarajuće metapodatke i otvorene licencije kako bi se promicala njihova distribucija i ponovno korištenje, te omogućiti platformu na kojoj će biti dijeljeni.
  • To promiče pravedan pristup znanju.

5. Uključenost javnosti u znanosti:

  • Smjernice naglašavaju važnost uključivanja javnosti u znanstvenu raspravu.
  • Angažman zajednice povećava povjerenje u znanost i osigurava da istraživanje odgovara potrebama društva.
  • Financijeri trebaju razviti politiku i kriterije vrednovanja suradničkog stvaranja javnosti i znanosti.

6. Infrastrukture koje podržavaju otvorenu znanost:

  • Razvoj robusnih infrastruktura ključan je za olakšavanje otvorenog pristupa. Standardi i tehnička rješenja infrastrukture trebaju omogućiti povezivanje znanstvenih publikacija, istraživačkih podataka i metodologija.
  • Suradnja između različitih dionika od vitalnog je značaja za izgradnju tih infrastruktura.

U smjernicama je za svako područje određeno tko bi trebao biti odgovoran za provođenje i nadzor implementacije navedenih uputa te je za svaku vrstu dionika definirano područje odgovornosti, jer je jedino zajedničkim snagama moguće otvorenu znanost pretvoriti u uobičajenu istraživačku praksu.

Smjernice za nacionalnu otvorenu znanost djelomično su utvrđene u prijedlogu zakona o istraživačkoj politici iz 2020. godine u kojem su ciljevi bili neodgodivi otvoreni pristup znanstvenim publikacijama do 2021. godine i potpuni otvoreni pristup istraživačkim podacima do 2026. godine. Nacionalne smjernice za otvorenu znanost pružaju temeljni okvir za dostizanje navedenih ciljeva, dok je vremenski okvir za postizanje sveobuhvatnih ciljeva smjernica određen do 2030. godine. Ovaj dugoročni pristup povezan je s širim ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj.

Nacionalne smjernice za otvorenu znanost predstavljaju značajan korak naprijed u promicanju kulture otvorene znanosti u Švedskoj. Ove smjernice imaju za cilj stvoriti inkluzivniju znanstvenu zajednicu koja koristi transparentnost i suradnju kako bi doprinijela razvoju društva u cjelini. Za detaljnije informacije o smjernicama, možete pročitati članak na web stranici Nacionalne knjžnice Švedske ili preuzeti puni izvještaj ovdje.

Nacionalna knjižnica Švedske, Nacionalne smjernice, Nacionalne smjernice za otvorenu znanost, otvorena znanost, otvoreni pristup, Švedska