Suočavanje s klimatskom krizom zahtijeva brzu razmjenu znanja preko geografskih i ekonomskih granica, kao i između različitih znanstvenih disciplina. Nastavno na to, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa nastoji potaknuti povezivanje i suradnju između klimatskog pokreta i međunarodne zajednice otvorene znanosti. Prilika je to za okupljanje, poduzimanje akcija i podizanje svijesti o tome kako otvorenost osigurava klimatsku pravdu.
Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.
Naš stručni tim za otvorenu znanost – Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije, i Jadranska Stojanovski, viša knjižničarka u Centru za znanstvene informacije i izvanredna profesorica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru – za OpenAIRE odgovorio je na pitanja o praksi i podršci otvorenoj znanosti u Hrvatskoj.
Obzor Europa novi je okvirni program Europske unije za istraživanja i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Jedna od glavnih razlika u odnosu na prethodni okvirni program Obzor 2020 je uključivanje otvorene znanosti u različite dijelove Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava i unutar toga realizacija procesa istraživanja i inovacija. Zakonske odredbe u ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava imaju za cilj ojačati prava i obveze korisnika kada je u pitanju otvoreni pristup te ispuniti zahtjeve otvorene znanosti za publikacije i istraživačke podatke.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Objavljen je javni poziv putem kojeg projekt NI4OS-Europe znanstvenicima otvara mogućnost korištenja servisa uključenih u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). Cilj poziva je promocija dostupnih usluga kako bi ih koristio što veći broj znanstvenika. Ujedno se potiče suradnja među znanstvenicima, a zahvaljujući povratnim informacijama bit će moguće procijeniti kvalitetu samih servisa.
Potaknuti novouvedenom obvezom predaje Plana upravljanja istraživačkim podacima za projekte financirane sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, Centar za znanstvene informacije IRB-a je srijedu, 23.2.2022. održao 149. po redu Kolokvij naslova ‘Strašan, strašniji, PUP’ s namjerom da objasni osnovne pojmove istraživačkih podataka i da pojasni Obrazac Plana upravljanja istraživačkim podacima, utvrđen od Hrvatske zaklade za znanost i Sveučilišnog računalnog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE).
Upravljanje i očuvanje istraživačkih podataka prema FAIR načelima dobiva na važnosti pa zauzima strateško mjesto i u institucionalnim programima rada sveučilišta. Visokoškolske ustanove diljem Europe i svijeta prepoznaju da je ispravno upravljanje istraživačkim podacima (engl. “research data management” – RDM) ključno kako bi održale korak s digitalnom tranzicijom znanstvene produkcije i diseminacije znanja, ali i potaknule bolje razumijevanje i prihvaćanje procesa otvorenog istraživanja, poznatijeg kao otvorena znanost. Europski projekt Fostering FAIR data practices in Europe (FAIRsFAIR), kojemu je cilj razviti i ponuditi praktična rješenja za podršku u provedbi i upotrebi FAIR načela tijekom cijelog životnog ciklusa istraživačkih podataka, nastoji tako podržati i visokoškolske ustanove u integraciji tih načela u njihove nastavne planove i programe.
Plan upravljanja istraživačkim podacima službeni je dokument istraživanja koji opisuje što će se sve raditi s prikupljenim podacima za vrijeme trajanja i po završetku istraživanja. Definira i opisuje vrstu podataka koje se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju te definira korištene formate. Osigurava usklađivanje podataka s legalnim i etičkim propisima, što je posebno važno ako se radi o osjetljivim podacima, te propisuje pravila za očuvanje i iskoristivost podataka nakon završetka projekta [1].
Zatvorena okolina znanstvenog izdavaštva 2013. godine potaknula je skupinu studenata na djelovanje – i nastao je OA.Works, tada poznat kao Open Access Button. U zadnjih osam godina stvorili su mnoge alate, InstantILL, OAButton i ShareYourPaper samo su neki od njih.