Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.

Projekt PATTERN usmjeren je na jačanje prakse otvorene i odgovorne znanosti kroz razvoj i provedbu ciljanih edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Naglasak stavlja na razvoj praktičnih kompetencija te poticanje institucija na sustavno uvođenje praksi otvorene znanosti, čime doprinosi razvoju europskog istraživačkog prostora i jačanju suradnje unutar istraživačke zajednice.

Nastavljajući se na uspješno održanu prvu Zimsku školu, ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnevnom istraživačkom radu. Program je obuhvatio teme otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i FAIR načela, uz naglasak na teorijsko znanje i praktične aktivnosti koje su sudionicima omogućile primjenu naučenog u stvarnim istraživačkim situacijama.

Od teorije do prakse otvorenog pristupa

Svoje znanje o suvremenim praksama otvorene znanosti polaznicima su prenijeli voditelj dr. sc. Bojan Macan i knjižničarke Lorena Palameta, Martina Žugaj i Josipa Karadžole iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Vodeći polaznike kroz kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnih vježbi, predavači su sudionicama približili ključne principe otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i autorskih prava, ističući kako ih primijeniti u stvarnim istraživačkim scenarijima – od planiranja objavljivanja do odabira pouzdanih časopisa i licenciranja radova. U tom kontekstu dr. sc. Bojan Macan predstavio je zahtjeve financijera i njihov utjecaj na otvoreno objavljivanje, Lorena Palameta i Josipa Karadžole govorile su o autorskim pravima, strategijama zadržavanja prava i primjeni različitih licencija, dok je Martina Žugaj objasnila kako prepoznati pouzdane izdavače te izbjeći predatorske časopise i konferencije.

Škola je privukla polaznike prvenstveno s Instituta Ruđer Bošković, ali i istraživače s drugih institucija, doktorande te informacijske stručnjake, odnosno knjižničare s različitih sveučilišta. Takva interdisciplinarna raznolikost dodatno je obogatila diskusije i omogućila razmjenu iskustava, čime je teorijsko i praktično znanje odmah povezano s realnim istraživačkim praksama.

Polaznici su u sklopu praktičnog dijela radionice dobili primjer istraživačkog projekta s jasno definiranim uvjetima, koji se temelje na primjerima nacionalnih i europskih financijera, poput Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europske komisije, te su trebali identificirati odgovarajuće znanstvene časopise za objavu više svojih radova. Pritom su morali donositi odluke uzimajući u obzir raspoloživi budžet, modele otvorenog pristupa te zahtjeve financijera. Zadatak je bio osmišljen tako da odražava stvarne izazove u planiranju znanstvenog objavljivanja te pruži priliku za strateško donošenje odluka i primjenu teorijskih koncepata u simuliranim, ali realističnim okolnostima.

FAIR upravljanje istraživačkim podacima

U nastavku programa Zimske škole otvorene znanosti fokus je stavljen na FAIR upravljanje istraživačkim podacima – od osnovnih načela do konkretne primjene u istraživačkoj praksi. Polaznicima su predstavljene različite vrste istraživačkih podataka, razlozi za njihovu pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu u znanstvenoj zajednici te su dobili uvid u ciljeve i motivaciju za sustavno upravljanje istraživačkim podacima (Research Data Management, RDM). Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti istraživanja, povećanje vidljivosti rezultata te dugoročnu dostupnost i iskoristivost podataka.

Teorijski dio predavanja obuhvatio je dokumentaciju podataka, izradu kvalitetnih metapodataka, korištenje trajnih identifikatora i odabir odgovarajućih formata, kao i objavljivanje i dijeljenje podataka uz odabir licencija. Pojašnjeno je kakvi istraživački podaci postoje u različitim disciplinama te zašto je njihovo odgovorno dijeljenje važno za razvoj znanosti. Polaznicima su predstavljeni alati i kontrolna pitanja koja pomažu procijeniti u kojoj su mjeri njihovi podaci usklađeni s FAIR načelima i gdje postoji prostor za poboljšanje.

Drugi dan programa započeo je pregledom zahtjeva financijera vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima, nakon čega je fokus stavljen na izradu i sadržaj vlastitog Plana upravljanja podacima (PUP) prema predlošku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Polaznici su mogli koristiti primjere iz svojih aktualnih istraživačkih projekata ili simulirane podatke. Kroz radionicu su obradili sve ključne elemente PUP-a: planiranje vrsta podataka, organizaciju i verzioniranje datoteka, strukturu mapa, mjere osiguranja kvalitete te dugoročnu pohranu. Pritom su odgovarali na pitanja koja je potrebno postaviti već u fazi planiranja istraživanja – primjerice hoće li se generirati novi podaci ili koristiti postojeći skupovi podataka, koji će se formati odabrati, kolika će biti očekivana količina podataka te kako organizirati rad s podacima i provoditi odgovarajuće sigurnosne mjere. Pažnja je posvećena pohranjivanju PUP-ova u institucijske repozitorije, što plan čini vidljivijim i dostupnijim istraživačkoj zajednici. Sudionici su se pritom upoznali s alatima koji olakšavaju izradu strojno čitljivih i upravljivih PUP-ova, što predstavlja korak naprijed prema transparentnoj znanosti.

Znanje i vještine za otvorenu znanost

Druga Zimska škola otvorene znanosti na Institutu Ruđer Bošković pokazala je da teorija i praksa otvorene znanosti mogu ići ruku pod ruku. Tijekom četiri dana polaznici su kroz predavanja i praktične vježbe stekli znanje i konkretne vještine o otvorenom pristupu, autorskim pravima, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji, a pritom primijenili naučeno na vlastitim primjerima i simuliranim projektima.

Uz stjecanje praktičnih kompetencija škola je pružila prostor za razmjenu iskustava i raspravu o stvarnim izazovima u istraživačkoj praksi, što je omogućilo dublje razumijevanje izazova modernog objavljivanja i upravljanja podacima.

Održavanjem ovakvih događaja Institut Ruđer Bošković potvrđuje svoju ulogu u promicanju otvorene, transparentne i odgovorne znanosti te potiče suradnju unutar istraživačke zajednice i doprinosi vidljivosti hrvatskih istraživača.

Ako niste imali priliku sudjelovati u Zimskoj školi, dodatan uvod u temu otvorenog pristupa dostupan je kroz samostalni online tečaj “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova” na platformi OpenPlato. Tečaj obuhvaća temeljne pojmove, najčešće izazove i praktične aspekte objavljivanja u otvorenom pristupu te se može pohađati vlastitim tempom.

Projekt PATTERN, koji se provodi u okviru programa Obzor Europa (Horizon Europe), usmjeren je na poticanje otvorenog i odgovornog pristupa istraživanju i inovacijama te jačanje mreža istraživača kroz edukaciju i razmjenu znanja.

Institut Ruđer Bošković u projektu sudjeluje kroz razvoj i pilotiranje edukacijskih modula o otvorenoj znanosti, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji. Prva faza pilotiranja provedena je kroz Zimsku školu otvorene znanosti, dok se druga faza planira početkom 2026. godine.

Zašto sudjelovati?

Sudjelovanjem u webinarima projekta PATTERN sudionici će dobiti praktične savjete kako prepoznati vjerodostojne časopise, zaštititi svoje istraživanje od predatorskih praksi i pravilno upravljati autorskim pravima. Također, saznat će koje su obveze prema otvorenoj znanosti u okviru financiranja HRZZ-a i programa Obzor Europa te kako uspješno uskladiti svoje istraživačke projekte s novim pravilima.

Sudjelovanje na webinarima je besplatno, no prijava je obavezna putem poveznica navedenih u nastavku.

PROGRAM PATTERN WEBINARA 2025.

27. 10. 2025. u 11:00 — Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online)

U svijetu znanstvenog izdavaštva nije uvijek lako pronaći siguran put do pouzdanih časopisa i konferencija. Tijekom webinara naučit ćete kako prepoznati vjerodostojne izdavače, izbjeći predatorske prakse i sigurno objaviti svoje istraživanje u otvorenom pristupu. Uz praktične alate i savjete, otkrit ćete kako zaštititi svoj rad, vrijeme i reputaciju u svijetu otvorene znanosti.

3. 11. 2025. u 11:00 — Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online)

Webinar će se baviti temom autorskih prava i strategijama zadržavanja prava (Rights Retention Strategy) u različitim vrstama znanstvenih časopisa, uključujući časopise zlatnog i dijamantnog otvorenog pristupa, hibridne časopise, preprint servere, platformu Open Research Europe te časopise na pretplatu. Poseban naglasak bit će stavljen na bolje razumijevanje i pravilnu primjenu Creative Commons licencija.

10. 11. 2025. u 11:00 — dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online)

Financijeri znanstvenih istraživanja sve više naglašavaju važnost otvorene znanosti – a njezini zahtjevi često odlučuju hoće li vaš projekt dobiti potporu. Na ovom webinaru otkrit ćete što to konkretno znači za vas: koje obveze postavljaju Hrvatska zaklada za znanost i Europska komisija kroz program Obzor Europa, ali i kakve novosti donosi novi Hrvatski plan za otvorenu znanost. Razotkrit ćemo najčešće mitove i podijeliti praktične savjete koji će vam pomoći da bez stresa ispunite tražene uvjete – i pritom unaprijedite vlastiti istraživački rad. Pridružite nam se i saznajte kako otvorena znanost može biti vaša prednost, a ne prepreka!

Osim webinara, dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te se upisati u tečaj klikom na “Enroll now”.

Pridružite se seriji PATTERN webinara i otkrijte kako otvorena znanost može unaprijediti vaš rad te otvoriti nove mogućnosti suradnje.

Nadovezujući se na prethodnu temu o „Zajednici iznad komercijalizacije“, ovogodišnji Tjedan otvorenog pristupa podsjeća na važnost modela koji znanje vraćaju u ruke zajednice. Sve je više primjera uredničkih odbora koji preuzimaju vlasništvo nad svojim časopisima povlačenjem od komercijalnih izdavača, institucija koje napuštaju komercijalne baze podataka i metriku za evaluaciju svojih zaposlenika, te poticanja pravednijih sustava vrednovanja znanstvenog rada.

Istodobno, pred znanstvenu zajednicu stavljaju se novi izazovi, od komercijalizacije znanja do nekontrolirane uporabe podataka u razvoju umjetne inteligencije. No, pristupi temeljeni na zajedničkom upravljanju i otvorenosti, koje zagovaraju UNESCO-ova Preporuka o otvorenoj znanosti i Toluca–Cape Town deklaracija, pokazuju smjer prema pravednijem i održivijem sustavu dijeljenja znanja.

Tjedan otvorenog pristupa jedinstvena je prilika za povezivanje globalnih inicijativa koje promiču otvorenu znanost, a obilježavaju ga pojedinci, institucije i organizacije diljem svijeta. Iako se Tjedan otvorenog pristupa održava od 20. do 26. listopada, svi su pozvani organizirati rasprave i aktivnosti i izvan tog razdoblja te temu prilagoditi lokalnim potrebama. Službeni hashtag Tjedna otvorenog pristupa na društvenim mrežama je #OAweek.

Niže donosimo popis događanja koja organiziraju hrvatske ustanove. Popis registriranih događanja u cijelome svijetu možete pronaći na službenoj stanici Međunarodnog tjedna otvorenog pristupa putem ove poveznice.

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Instituta Ruđer Bošković

Online događanja:

• 20. 10. 2025. 10:00 164. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Zrinka Alilović i Helena Šarić (IRB): CroRIS kao podrška otvorenoj znanosti (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025. 10:00 165. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Iva Melinščak Zlodi (FFZG): Autorsko pravo u politikama i zahtjevima otvorene znanosti u hrvatskim znanstvenim ustanovama (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 10:00 166. Kolokvij Centra za znanstvene informacije – Ana Zečević (IRB): Portal Otvorena znanost u Hrvatskoj (online, obrazac za prijave)
• 27. 10. 2025. 11:00 – Martina Žugaj: Znanstveni safari: kako preživjeti među predatorskim časopisima (online, obrazac za prijave)
• 3. 11. 2025. 11:00 – Lorena Palameta: Tko se boji izdavača još? Kako zadržati prava i izbjeći zamke izdavača (online, obrazac za prijave)
• 10. 11. 2025. 11:00 – dr. sc. Bojan Macan: Zahtjevi financijera znanstvenih istraživanja vezani uz otvorenu znanost (online, obrazac za prijave)
• Dostupan je i samostalni online tečaj Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova, razvijen u sklopu projekta PATTERN. Namijenjen istraživačima i svima koji žele bolje razumjeti otvoreni pristup, tečaj kroz interaktivne module i učenje vlastitim tempom vodi polaznike kroz ključne koncepte i prakse otvorenog znanstvenog izdavaštva. Sudionici će steći praktična znanja i alate koji im pomažu da s više sigurnosti i razumijevanja objavljuju u otvorenom pristupu te doprinose otvorenoj i transparentnoj znanosti. Za pristup tečaju potrebno je izraditi korisnički račun na platformi OpenPlato te upisati tečaj klikom na Enroll now.

Događanja uživo:

• 23. 10. 2025. 10:00 Kratki edukacijski knjižnični seminar – Lorena Palameta i Josipa Karadžole (IRB): Kroz FULIR do otvorenog pristupa (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković, obrazac za prijave)
• 24. 10. 2025. 15:00 Kviz Otvorenica – kviz za svaku glavu (za javnost, obrazac za prijave)
• Escape Room Tko je vlasnik vašeg znanja? (samo za djelatnike Instituta Ruđer Bošković)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Edukacije su prvenstveno namijenjene knjižničarima iz svih vrsta knjižnica, no otvorene su i svima koji se žele pobliže upoznati s temom otvorene znanosti. Sve detalje pronađite na službenoj stranici NSK putem ove poveznice.

Online događanja:

• 20. 10. 2025.
  11:00 – Zašto govorimo o otvorenoj znanosti?
  11:30 – izv. prof. dr. sc. Drahomira Cupar (Sveučilište u Zadru, OPERAS-HR): VERA platforma: podrška građanskoj znanosti (online, obrazac za prijave)
  13:00 – Anja Majstorović i Ivana Matijević (NSK): Znanstveni rad u otvorenom pristupu: gdje, kako i zašto? (online, obrazac za prijave)
• 21. 10. 2025.
  13:00 – Sanja Jurković (NSK): Otvorena znanost u praksi: knjižničarska istraživanja i objava podataka (online, obrazac za prijave)
  14:00 – Renata Petrušić (NSK): Otvoreni pristup i autorsko pravo (online, obrazac za prijave)
• 22. 10. 2025. 13:00 – Dolores Mumelaš (NSK): Građanska znanost kroz prizmu Europske unije (online, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Sveučilišnog računskog centra SRCE

22. 10. 2025. 11:00 Razgovori u Srcu: Certificiranje u Hrčku – dijamantni časopisi (uživo, obrazac za prijave)

Program Tjedna otvorenog pristupa 2025. u organizaciji Udruge Penkala

Detalje i poveznicu za prijave na događanja pronađite na službenoj stranice Udruge Penkala putem ove poveznice.

Online događanja:

• 22. 10. 2025. 12:00 – Isabel Barriuso Hortega i Pablo Hernandez (Research Agora): Research Agora: from full hard drives to full CVs, making every result count? (online)
• 23. 10. 2025. 12:00 – Dejana Carić (SRCE): Što znači biti data steward? (online)

Događanja uživo 28. 10. 2025. 15:00 – 17:00 na Institutu za fiziku uz prijenos uživo:

• dr. sc. Una Pale i Maja Hoić (Udruga Penkala) – Penkalino istraživanje o stavovima i praksama hrvatskih znanstvenika o otvorenoj znanosti
• izv. prof. dr. sc. Goran Delač (FER) – Znanost potpomognuta umjetnom inteligencijom: Nove prilike i opasnosti
• Marijana Glavica (FFZG) – Koga je briga za istraživačke podatke?
• izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić i  izv. prof. dr. sc. Tomislav Ivanjko (FFZG) – FEMLEAD: Fostering FEMale participation and LEADership in open science initiatives

Ovogodišnja PUBMET konferencija usmjerena je na ključne teme u ovom području, uključujući transparentnost i otvorene prakse u istraživanjima, evaluaciju kvalitete znanstvenih radova, recenzentski postupak, standarde u otvorenom izdavaštvu i upravljanju podacima, te ulogu institucija i politika u promicanju otvorene znanosti. Osim toga, konferencija razmatra utjecaj umjetne inteligencije i novih alata na znanstvenu komunikaciju. Ove teme od presudne su važnosti za daljnji razvoj otvorene znanosti i njezinog utjecaja na globalnu znanstvenu zajednicu.

Konferenciju organiziraju Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju – ZNAK, Institut Ruđer Bošković, Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klinička bolnica Dubrava.

Teme PUBMET2025 konferencije

Konferencija PUBMET 2025 fokusira se na ključne izazove i mogućnosti u području otvorene znanosti, a radovi će biti podijeljeni u dvije glavne kategorije koje obuhvaćaju različite aspekte kvalitete u znanstvenoj komunikaciji:

1. Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa

• otvorene prakse za poboljšanje kvalitete istraživanja (transparentnost u izvještavanju, preregistracije, preprinti, otvorena razmjena i upravljanje podacima itd.)
• transparentna, etička i kritička evaluacija znanstvenih rezultata (procjena kvalitete istraživanja, transparentna i rigorozna recenzija, pitanja istraživačkog integriteta itd.)
• najbolje prakse u uređivanju i objavljivanju časopisa, knjiga i skupova podataka u otvorenom pristupu
• standardi kvalitete za baze podataka, usluge i repozitorije u otvorenom pristupu
• uloge pružatelja usluga i repozitorija u podršci otvorenoj znanosti i kvaliteti istraživanja
• kvaliteta u definiranju, provedbi i praćenju politika otvorene znanosti, uključujući zadržavanje autorskih prava i politike otvorenih licencija
• uloga sveučilišta i knjižnica u podršci otvorenoj znanosti i kvalitetnom obrazovanju.

2. Ostale teme otvorene znanosti

• politike i strategije otvorene znanosti
• razvoj nove infrastrukture, usluga i repozitorija u otvorenom pristupu
• novi resursi i alati za autore, recenzente i urednike
• otvorena znanost i umjetna inteligencija
• održivost i poslovni modeli u izdavaštvu s otvorenim pristupom
• pravednost, raznolikost, inkluzija i osjećaj uključenosti
• višejezičnost u znanstvenoj komunikaciji
• inicijative građanske znanosti.

U kategoriji “Kvaliteta znanstvene komunikacije u kontekstu otvorenog pristupa” prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz kratka izlaganja ili posterska izlaganja. Teme u kategoriji “Ostale teme otvorene znanosti” bit će predstavljene kroz posterska izlaganja.

Poziv za dostavu sažetaka

Organizatori konferencije pozivaju znanstvenike, urednike, knjižničare i sve zainteresirane da do 1. travnja 2025. prijave svoje radove na temu kvalitete znanstvene komunikacije i otvorenog pristupa. Sažetak treba ukratko opisati glavnu ideju rada, njegovu znanstvenu ili praktičnu relevantnost te utjecaj na akademsku zajednicu ili društvo u cjelini.

Prihvaćeni radovi bit će predstavljeni kroz:

• kratka izlaganja (do 10 minuta)
• posterska izlaganja (tiskani poster dimenzija 70 cm × 100 cm uz izlaganje do 3 minute)

Svi oblici izlaganja trebaju biti održani na engleskom jeziku.

Prihvaćeni sažetci bit će objavljeni u PUBMET2025 Zborniku sažetaka. Svi sažetci, pripadajući posteri, prezentacije i snimke bit će dostupni na mrežnoj stranici konferencije. Posteri i prezentacije trebaju biti licencirani najmanje pod licencijom Creative Commons Attribution (CC BY 4.0). CC BY „najslobodnija” je licencija za korisnika jer je jedini uvjet korištenja djela označavanje izvornog autora.

Također, organizatori pozivaju autore da prijave cjelovite radove za objavu u međunarodnim časopisima u dijamantnom otvorenom pristupu European Science Editing ili Libellarium. Prije prijave, potrebno je provjeriti opseg i uvjete pojedinog časopisa. Svi radovi prolaze stručnu recenziju te će, u slučaju prihvaćanja, biti objavljeni pod licencijom CC BY 4.0.

Kako se prijaviti

Za prijavu sažetka potrebno je otvoriti besplatan račun na platformi EasyChair i koristiti službeni predložak za izradu sažetka. Prijave se podnose na engleskom jeziku. Sve prijave ocjenjivat će programski odbor i/ili recenzijski odbor. Uz sažetak autori mogu priložiti kratku biografiju i fotografiju, koje će biti objavljene na mrežnoj stranici konferencije.

Rok za prijavu sažetaka za kratka izlaganja: 1. travnja 2025. 15. travnja 2025. (obavijest o prihvaćanju: 1. svibnja 2025. 15. svibnja 2025.)

Rok za registraciju autora prihvaćenih radova: 1. srpnja 2025.

Rok za dostavu prezentacija i/ili postera: 1. rujna 2025.

Rok za predaju cjelovitih radova: 1. prosinca 2025.

Više informacija o konferenciji i uputama za prijavu dostupno je na službenoj stranici PUBMET2025 ili putem e-pošte pubmet@unizd.hr.

Ciljevi i značaj projekta PATTERN

Cilj projekta PATTERN promicanje je prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija (Open RRI) kroz razvoj i provedbu pilot-edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Ove obuke, jačanjem prenosivih vještina istraživača, osnažit će ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja za prihvaćanje transformativnog procesa kako bi unaprijedile izvrsnost provedenih znanstvenih istraživanja, povećale kapacitete unutar Europskog istraživačkog prostora za suočavanje s društvenim izazovima te poboljšale interakciju između znanosti i društva.

U sklopu PATTERN-a identificirano je osam ključnih prenosivih vještina, koje su osnova za isto toliko modula obuke:

1. Otvoreni pristup
2. FAIR upravljanje istraživačkim podacima
3. Građanska znanost
4. Istraživački integritet
5. Rodna ravnopravnost, nediskriminacija i uključivanje u istraživanje
6. Diseminacija i iskorištavanje rezultata
7. Znanstvena komunikacija (prema medijima i donositeljima politika)
8. Upravljanje i liderstvo

Projekt okuplja 19 organizacija i ustanova iz 13 europskih zemalja, među kojima je i Institut Ruđer Bošković. Na Institutu projekt provode Centar za znanstvene informacije i Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata IRB-a, koji aktivno rade na razvoju i provedbi edukacija za znanstvenike u području znanstvene komunikacije, otvorenog pristupa i FAIR upravljanja istraživačkim podacima. U sklopu prve Zimske škole otvorene znanosti Centar za znanstvene informacije posvetio se temi otvorenog pristupa i FAIR upravljanja podacima, a Odsjek za odnose s javnošću i promidžbu popularizacijskih projekata znanstvenoj komunikaciji putem društvenih mreža te komunikaciji znanstvenika s kreatorima politika.

Pripremna faza: Online tečaj o otvorenom pristupu

Na Zimskoj školi otvorene znanosti sudjelovali su znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, kao i polaznici iz drugih znanstvenih i obrazovnih ustanova. Prije početka same Zimske škole sudionici su imali priliku steći osnovna znanja putem online tečaja “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova”, koji se odvijao na platformi OpenPlato. Tečaj je obuhvaćao ključne koncepte otvorenog pristupa, raspravljao o najčešćim mitovima koji se uz njega vežu te pružio korisne alate za bolje razumijevanje teme. Na taj su način sudionici bili bolje pripremljeni za praćenje predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama tijekom Zimske škole.

Prvi dan: Otvoreni pristup i autorska prava

Prvi dan Zimske škole otvorene znanosti bio je posvećen otvorenom pristupu i autorskim pravima. Predavačice Martina Žugaj i Lorena Palameta iz Centra za znanstvene informacije polaznicima su pružile detaljan uvid u procjenu časopisa i izdavača, prepoznavanje predatorskih časopisa te odabir pouzdanih izdavača za objavu istraživanja. Sudionici su se upoznali s fenomenom lažnih časopisa (engl. hijacked journals) i predatorskih konferencija (engl. spamferences), a kroz kontrolne liste učili su kako pravilno odabrati znanstveni časopis, izdavača ili konferenciju. Također, predstavljena su načela transparentnosti i najboljih praksi znanstvenog izdavaštva (COPE) koja pomažu istraživačima u prepoznavanju pouzdanih časopisa i izdavača.

U drugom dijelu dana sudionici su se upoznali s autorskim pravima i strategijama zadržavanja prava (engl. Rights Retention Strategy) u različitim vrstama časopisa, uključujući časopise zlatnog i dijamantnog otvorenog pristupa, hibridne časopise, preprint servere, platformu Open Research Europe i časopise na pretplatu. Kroz predavanje i diskusiju polaznici škole saznali su više o Creative Commons licencijama, predlošcima za zadržavanje autorskih prava te o provjeri usklađenosti časopisa sa zahtjevima financijera i institucijskih politika otvorenog pristupa.

Drugi dan: Zahtjevi financijera i nacionalne politike otvorene znanosti

Tema drugog dana Zimske škole otvorene znanosti bila je otvorena znanost u kontekstu zahtjeva financijera. Dr. sc. Bojan Macan iz Centra za znanstvene informacije govorio je o politikama otvorene znanosti, otvorenoj znanosti u legislativi i drugim dokumentima na razini Republike Hrvatske te o infrastrukturi za otvorenu znanost u Hrvatskoj. Polaznike je upoznao s načinima implementacije otvorene znanosti i temama koje politike otvorene znanosti obično obuhvaćaju. Sudionici su kroz praktične vježbe u grupama razmatrali kako implementirati otvorenu znanost u politike ustanova iz sustava znanosti, financijera i nadležnih tijela. Imali su priliku razmijeniti ideje i razmotriti moguće prepreke za njihovo uvođenje.

Poseban naglasak tijekom edukacije stavljen je na zahtjeve Europske komisije u sklopu programa Obzor Europa, kao i na zahtjeve Hrvatske zaklade za znanost i Instituta Ruđer Bošković u vezi s otvorenom znanošću. Polaznici su dobili detaljan uvid u pravila vezana uz objavljivanje znanstvenih radova i istraživačkih podataka, čime su stekli bolje razumijevanje obveza prema financijerima i matičnim ustanovama. Predstavljen je i alat za odabir časopisa koji omogućuje provjeru usklađenosti politike časopisa s uvjetima financiranja i zahtjevima institucije, čime olakšava istraživačima donošenje odluka o objavljivanju. Također, polaznici su upoznati s inicijativom cOAlition S, a detaljno je objašnjen Plan S i njegovih deset načela, koja zagovaraju potpunu i trenutnu otvorenost znanstvenih publikacija financiranih iz javnih sredstava.

Treći, četvrti i peti dan: FAIR upravljanje istraživačkim podacima

Posljednja tri dana Zimske škole bila su posvećena FAIR upravljanju istraživačkim podacima. Predavanja i radionice vodila je Sanja Jurković iz Centra za znanstvene informacije, koja je polaznicima približila FAIR načela te važnost njihove primjene u istraživačkoj praksi.

Prvi dio edukacije obuhvaćao je temeljne koncepte FAIR upravljanja podacima – sudionici su saznali što su FAIR načela, zašto su važna te kako povećavaju vrijednost i utjecaj istraživačkih podataka. Objašnjena je povezanost FAIR načela s otvorenosti i upravljanjem podacima te su predstavljeni alati za procjenu i poboljšanje FAIR-ifikacije podataka. Kroz interaktivne diskusije sudionici su istraživali razloge za i protiv dijeljenja podataka.

U drugom dijelu programa o FAIR upravljanju podacima polaznici su se upoznali s planiranjem upravljanja istraživačkim podacima (engl. Research Data Management, RDM). Objašnjeno je što je Plan upravljanja istraživačkim podacima – popularno zvani PUP (engl. Data Management Plan, DMP), čemu služi i što treba sadržavati kvalitetno izrađen PUP. Dr. sc. Bojan Macan polaznicima edukacije FAIR upravljanje istraživačkim podacima predstavio je zahtjeve financijera vezane za istraživačke podatke s naglaskom na zahtjeve Europske komisije i Hrvatske zaklade za znanost.

Završni dio obuke bio je posvećen praktičnom upravljanju istraživačkim podacima, gdje su sudionici naučili više o dokumentaciji podataka, metapodacima, trajnim identifikatorima i formatima datoteka. Posebno su obrađene teme objavljivanja i dijeljenja podataka, od odabira repozitorija do licenciranja podataka. Sudionici su imali priliku raditi na vlastitim Planovima upravljanja podacima, koristeći predložak Hrvatske zaklade za znanost.

Korak prema otvorenijoj i odgovornijoj znanosti

Prva Zimska škola otvorene znanosti predstavlja važan korak u jačanju kapaciteta istraživača i institucija za suočavanje s izazovima u znanstvenom istraživanju, kao i u promoviranju otvorene i odgovorne znanosti koja doprinosi većoj povezanosti znanosti i društva. U budućnosti se očekuje nastavak ovakvih edukacija kako bi se otvorena znanost još više integrirala u hrvatski istraživački prostor.

Na temelju prikupljenih znanja i iskustava projekt PATTERN razvit će preporuke za unapređenje politika otvorene znanosti, a one će biti upućene europskim i nacionalnim tijelima te relevantnim akterima u visokom obrazovanju i znanstvenim ustanovama.

Što slušati, čitati i gledati u Tjednu otvorenog pristupa?

Online događanja u Tjednu otvorenog pristupa

saznaj više

saznaj više

saznaj više

saznaj više

saznaj više

saznaj više

saznaj više

saznaj više

Podcasti

Webinari i snimke predavanja

Podne manje kvarat: utorkom o otvorenoj znanosti

Ostali izvori

“,”margin”:”default”}}]}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”image”,”props”:{“id”:”OAWeek_3″,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/62-za-OZ-1.png”,”image_svg_color”:”emphasis”,”margin”:”default”}},{“type”:”headline”,”props”:{“content”:”

Online doga\u0111anja u Tjednu otvorenog pristupa<\/h1>“,”title_element”:”h1″}},{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”,”divider_style”:”vertical”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-5,4-5″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

KROZ CIJELI TJEDAN
21.-25.10.<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”4-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

U sklopu Me\u0111unarodnog tjedna otvorenog pristupa odr\u017eavaju se brojni doga\u0111aji, webinari i online predavanja diljem svijeta<\/strong>. Sve informacije o nadolaze\u0107im doga\u0111anjima dostupne su na slu\u017ebenoj stranici OA Weeka.<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“button_size”:”small”,”grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/www.openaccessweek.org\/events”}}]}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-5,4-5″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

PONEDJELJAK
21.10.<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”4-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

15:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

156. kolokvij Centra za znanstvene informacije IRB-a
Prakse registracije i pobolj\u0161anje kvalitete znanstvenih istra\u017eivanja
<\/strong>Antica \u010culina, IRB<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/www.lib.irb.hr\/edukacija\/159-preregistracija”}}]}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-5,4-5″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

SRIJEDA
23.10.<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”4-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

10:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Udruga Penkala
Kako navigirati me\u0111u open access \u010dasopisima i odabrati pravi? <\/b>
Sandra Cuculi\u0107 i Ivana Doroti\u0107 Mali\u010d, Centar za otvorenu znanost Svkri<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/docs.google.com\/forms\/d\/e\/1FAIpQLScBm7-74dqy3UiILEj__lML0NwgAdVr8EuBMcOZC7W3VKjeXg\/viewform”}}]},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

11:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

SRCE
Refining Croatian journals for a Diamond Open Access future
<\/b>Hanna Varachkina, Sveu\u010dili\u0161te u G\u00f6ttingenu<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/www.srce.unizg.hr\/oaw-2024-webinar-refining-croatian-journals-diamond-open-access-future\/24-10-2024″}}]},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

15:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

EIFL
What\u2019s fair in copyright? Fair use, fair dealing and fair practice
<\/b>Jonathan Band, PLLC<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/www.eifl.net\/events\/webinar-whats-fair-copyright-fair-use-fair-dealing-and-fair-practice”}}]}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-5,4-5″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

\u010cETVRTAK
24.10.<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”4-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

12:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Udruga Penkala
Za\u0161to pri\u010dati o problemu ponovljivosti u znanosti? <\/strong>
Ivan Buljan,\u00a0FFST, UniST, CroRIN<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/docs.google.com\/forms\/d\/e\/1FAIpQLScBm7-74dqy3UiILEj__lML0NwgAdVr8EuBMcOZC7W3VKjeXg\/viewform”}}]}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-5,4-5″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

PETAK
25.10.<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”4-5″},”children”:[{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

12:00h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Udruga Penkala
Gra\u0111anska znanost \u2013 sudjelovanje javnosti u znanstvenim istra\u017eivanjima
<\/strong>Dolores Mumela\u0161, NSK<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“button_size”:”small”,”grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/forms.gle\/MaWWtm1aWjr3g66FA”}}]},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

14:30h<\/h4>“,”dropcap”:false,”margin”:”default”}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

157. kolokvij Centra za znanstvene informacije IRB-a
Otvorena znanost u praksi: Zahtjevi Hrvatske zaklade za znanost i Obzor Europa projekata<\/strong>
Dejana Cari\u0107, HRZZ i Bojan Macan, IRB<\/p>“,”margin”:”default”}},{“type”:”button”,”props”:{“grid_column_gap”:”small”,”grid_row_gap”:”small”,”margin”:”default”},”children”:[{“type”:”button_item”,”props”:{“button_style”:”text”,”content”:”saznaj vi\u0161e”,”icon_align”:”left”,”link”:”https:\/\/www.lib.irb.hr\/edukacija\/160-obveze”}}]}]}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”headline”,”props”:{“content”:”

Podcasti<\/h1>“,”title_element”:”h1″}},{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”,”divider_style”:”vertical”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Open Science Talk pokriva razli\u010dite aspekte otvorene znanosti, kao \u0161to su otvoreni podaci, otvoreni kod, reproduktivnost istra\u017eivanja i politika otvorenog pristupa.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/18.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/septentrio.uit.no\/index.php\/OSTalk\/issue\/archive”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”University of Troms\u00f8″,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Open Science Talk”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Pokrenuli su ga studenti i istra\u017eiva\u010di koji raspravljaju o pitanjima reproducibilnosti, otvorenom pristupu i transparentnim istra\u017eiva\u010dkim praksama.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/19.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/soundcloud.com\/reproducibilitea”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”University of Oxford”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”ReproducibiliTea”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Istra\u017euje kako otvorena znanost mijenja na\u010din na koji provodimo i komuniciramo znanstvena istra\u017eivanja, s posebnim fokusom na projekte i primjere iz prakse.<\/p>\n

<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/20.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/orionopenscience.podbean.com\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”ORION Open Science | Horizon 2020 “,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”The ORION Open Science Podcast”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Podcast pokriva teme iz znanosti, reproducibilnosti, statistike i otvorene znanosti.<\/p>\n

<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/21.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/everythinghertz.com\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”Methodology, scientific life, and bad language.”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Everything Hertz”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Bavi se temama otvorene znanosti, umjetne inteligencije i podataka. Nije isklju\u010divo posve\u0107en otvorenoj znanosti, ali \u010desto se doti\u010de va\u017enih pitanja vezanih uz otvoreni pristup i otvorene podatke.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/22.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/www.turing.ac.uk\/news\/turing-podcast”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”The Alan Turing Institute”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”The Turing Podcast”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

Istra\u017euje teme vezane uz otvorenu znanost, uklju\u010duju\u0107i otvoreni pristup, otvorene podatke i alate, te pru\u017ea perspektive stru\u010dnjaka iz cijele Europe.<\/p>\n

<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/23.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/www.openaire.eu\/podcasts”,”link_style”:”default”,”link_text”:”slu\u0161aj”,”margin”:”default”,”meta”:”OpenAIRE AMKE”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Open-ON-AIRE”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”headline”,”props”:{“content”:”

Webinari i snimke predavanja<\/h1>“,”title_element”:”h1″}},{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”,”divider_style”:”vertical”}},{“type”:”fragment”,”props”:{“margin”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=p4A82wAyQ1A&ab_channel=Sveu%C4%8Dili%C5%A1teuZagrebuSveu%C4%8Dili%C5%A1nira%C4%8Dunskicentar%28Srce%29″,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Srce | Panel<\/strong>
Kako kvalitetno organizirati i upravljati istra\u017eiva\u010dkim podacima\u00a0\u00a0<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=JmsTDyGE9ns&ab_channel=Sveu%C4%8Dili%C5%A1teuZagrebuSveu%C4%8Dili%C5%A1nira%C4%8Dunskicentar%28Srce%29″,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Srce | Panel<\/b>
Mogu li otvoreni obrazovni sadr\u017eaji unaprijediti kvalitetu nastave?<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=HJUoC5Zk6Vs&ab_channel=Sveu%C4%8Dili%C5%A1naKnji%C5%BEnicaRijeka”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OS Caf\u00e9 | SvKRi<\/b>
Umjetna inteligencija u otvorenoj znanosti \u2013 novi izazovi pred istra\u017eiva\u010dima<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-2,1-2″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=D5coKL6rztM&ab_channel=Sveu%C4%8Dili%C5%A1naKnji%C5%BEnicaRijeka”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OS Caf\u00e9 | SvKRi
<\/strong>Otvorena znanost u projektima Hrvatske zaklade za znanost\u00a0<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=0RyWNLNufcU&t=3155s&ab_channel=CROSSDA”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

CROSSDA | Panel
<\/b>Uloga \u010dasopisa u poticanju pristupa istra\u017eiva\u010dkim podacima<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=3Mz9IsP8rFw&ab_channel=CROSSDA”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

CROSSDA | Panel
<\/strong>Kako organizirati podatke u istra\u017eiva\u010dkom projektu?<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=MORICAHrE3U&ab_channel=CentarzaznanstveneinformacijeIRB-a”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

151. Kolokvij CZI-ja | Antica \u010culina<\/strong>
Kako iskoristiti otvorenu znanost u svom istra\u017eivanju<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=_fdMw6d_XrE&ab_channel=CentarzaznanstveneinformacijeIRB-a”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

155. Kolokvij CZI-ja | Jelka Petrak & Lea \u0160kori\u0107
<\/strong>Objavljivanje u otvorenom pristupu: \u0161to se krije ispod haube?<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-2,1-2″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ybJ5ypkSXco&ab_channel=CentarzaznanstveneinformacijeIRB-a”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

154. Kolokvij CZI-ja | OAWeek2023
<\/b>Zajednica iznad komercijalizacije<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BlbaGfsJs08&ab_channel=CentarzaznanstveneinformacijeIRB-a”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OA caf\u00e9 2021 | Iva Melin\u0161\u010dak Zlodi
<\/b>Plati da bi objavila\/o?<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=ZTmY7bk9mKo&ab_channel=CentarzaznanstveneinformacijeIRB-a”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OA caf\u00e9 2021 | Alen Vodopijevec
<\/b>Otvoreni pristup rezultatima znanstvenih istra\u017eivanja<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=fTARYbYDByo&ab_channel=UdrugaPenkala”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OAweek 2023 | Matej Gjurkovi\u0107
<\/strong>Generativna umjetna inteligencija u d\u017eepu znanstvenika<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=h_ydvarD4R4&ab_channel=UdrugaPenkala”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OAWeek 2023 | Una Pale
<\/b>Vidljivost istra\u017eivanja i istra\u017eiva\u010da<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-2,1-2″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=_EdqhsHMrgY&ab_channel=UdrugaPenkala”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OAweek 2023 | Maja Hoi\u0107
<\/strong>Pretra\u017eivanje znanstvenih baza podataka<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-2″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=jYgGC37gnd4&ab_channel=UdrugaPenkala”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”600″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

OAWeek 2023 | Inga Patar\u010di\u0107
<\/b>Benefiti otvorene znanosti i kamo idemo dalje?<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=BYQfORrTPKY&ab_channel=UdrugaPenkala”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”400″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Ivana Doroti\u0107 Mali\u010d<\/strong>
Otvorena znanost: Centar za otvorenu znanost Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=H9Q00Rfg_uc&ab_channel=ZNAKhr”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”400″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Udruga Znak<\/strong>
Open peer review or how to enhance trust in peer review<\/p>“,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”video”,”props”:{“margin”:”default”,”video”:”https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=RQ-jFVqoZDQ&ab_channel=Tre%C4%87ielement”,”video_controls”:true,”video_lazyload”:false,”video_width”:”400″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

Tre\u0107i element<\/strong>
Znanstveni pirati i otvorena znanost<\/p>“,”margin”:”default”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”}}]}]},{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”image”,”props”:{“image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/Dodajte-naslov-3.jpg”,”image_svg_color”:”emphasis”,”margin”:”default”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”2-3″},”children”:[{“type”:”headline”,”props”:{“content”:”Podne manje kvarat: utorkom o otvorenoj znanosti”,”link”:”https:\/\/youtube.com\/playlist?list=PLJat10hYo1vYHJerDBeAedXe2EKWJ9VpS&si=qvwNxGFRscmkK0qO”,”link_target”:true,”title_element”:”h3″}},{“type”:”text”,”props”:{“column_breakpoint”:”m”,”content”:”

\n
• Jadranka Stojanovski i Bojan Macan: Kako otvorenost pridonosi znanosti?<\/a><\/li>\n
• Iva Melin\u0161\u010dak Zoldi i Bojan Macan: Smijem li i za\u0161to je dobro pohraniti svoj rad u repozitorij?<\/a><\/li>\n
• Lea \u0160kori\u0107 i Jadranka Stojanovski: Mitovi i zablude o znanstvenoj publicistici<\/a><\/li>\n
• Ivana Hebrang Grgi\u0107 i Jadranka Stojanovski: Otvoreni recenzijski postupak. Koristi i izazovi<\/a><\/li>\n
• Ana Maru\u0161i\u0107 i Vedran Katavi\u0107: Znanstvena \u010destitost u kontekstu otvorenosti<\/a><\/li>\n
• Bojan Macan i Jelka Petrak: Pozicija Hrvatske unutar EU kada govorimo o otvorenoj znanosti<\/a><\/li>\n
• Iva Grabari\u0107 Andonovski i Jadranka Stojanovski: Ure\u0111iva\u010dke prakse \u010dasopisa i trendovi razvoja<\/a><\/li>\n
• Bojan Macan i Alen Vodopijevec: CROSBI i koja je njegova uloga u procesima prosudbi?<\/a><\/li>\n
• OpenAIRE, NI4OS Europe, DARIAH, CESSDA, OPERAS-P, TRIPLE: \u0161to ove kratice zna\u010de za mene?<\/a><\/li>\n
• Predrag Pale: Kako \”mjeriti\” kvalitetu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada?<\/a><\/li>\n<\/ul>“,”margin”:”default”}}]}],”props”:{“layout”:”1-3,2-3″}}]}]}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”},”children”:[{“type”:”headline”,”props”:{“content”:”
  

  Ostali izvori<\/h1>“,”title_element”:”h1″}},{“type”:”divider”,”props”:{“divider_element”:”hr”,”divider_style”:”vertical”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Centar za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim informacijama (COZ) djeluje unutar Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Rijeka radi potpore provo\u0111enja Politike otvorene znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/2.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/otvorenaznanostuniri.svkri.hr\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Centar za otvorenu znanost”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  MANTRA je besplatan online te\u010daj namijenjen istra\u017eiva\u010dima koji upravljaju digitalnim podacima u sklopu svojih istra\u017eiva\u010dkih projekata. Te\u010daj nudi uvod u upravljanje istra\u017eiva\u010dkim podacima, uklju\u010duju\u0107i prakse za organizaciju, pohranu, za\u0161titu i dijeljenje podataka.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/3.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/mantra.ed.ac.uk\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Research Data Management Training”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”MANTRA “,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Scholarly Kitchen je blog koji objavljuje \u010dlanke o aktualnim temama vezanim za znanstveno izdava\u0161tvo, otvoreni pristup, upravljanje podacima, autorska prava, te inovacije u akademskoj komunikaciji.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/odsjek-za-razvoj-i-odrzavanje-croris-a-1.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/scholarlykitchen.sspnet.org\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”The Scholarly Kitchen What\u2019s Hot and Cooking In Scholarly Publishing”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Scholarly Kitchen”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  How well do you know your rights as an author?<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/7.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/coalitions.typeform.com\/rightsretention?typeform-source=www.coalition-s.org”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Coalition S”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”The Author\u2019s Rights Quiz”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Vodi\u010d za knji\u017enice i znanstveniki koji poma\u017ee razumjeti kako zadr\u017eati prava na svoje radove prilikom objavljivanja. Nudi smjernice o pravima koja omogu\u0107uju slobodniju distribuciju istra\u017eiva\u010dkih radova, osiguravaju\u0107i njihovu vidljivost i dostupnost.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/5.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/www.eifl.net\/system\/files\/resources\/202408\/rrspr-2024.pdf”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”An EIFL Guide for Libraries”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Rights Retention and Secondary Publishing Rights”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Me\u0111unarodna inicijativa koja promi\u010de otvoreni pristup znanstvenim publikacijama. Glavni cilj Coalition S je implementacija Plana S, koji zahtijeva da rezultati istra\u017eivanja financiranih javnim sredstvima budu objavljeni u otvorenom pristupu odmah nakon objave.\u00a0<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/6.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/www.coalition-s.org\/”,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Plan S”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Coalition S”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]}]},{“type”:”row”,”props”:{“layout”:”1-3,1-3,1-3″},”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Online te\u010daj \”Upravljanje istra\u017eiva\u010dkim podacima\” namijenjen je studentima i nastavnicima svih smjerova na svim fakultetima, knji\u017eni\u010darima te istra\u017eiva\u010dima koji \u017eele saznati vi\u0161e o upravljanju istra\u017eiva\u010dkim podacima i \u017eivotnom ciklusu podataka.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/4.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/lms3.srce.hr\/moodle\/course\/view.php?id=192″,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Te\u010dajevi Srca”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Upravljanje istra\u017eiva\u010dkim podacima”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Online te\u010daj \u201eDokumentacija i anonimizacija istra\u017eiva\u010dkih podataka\u201c namijenjen je istra\u017eiva\u010dima, profesorima te studentima svih smjerova na svim fakultetima koji \u017eele saznati vi\u0161e o izradi Plana upravljanja istra\u017eiva\u010dkim podacima (PUP) Hrvatske zaklade za znanost, dokumentiranju i opisivanju te anonimizaciji istra\u017eiva\u010dkih podataka, kao i knji\u017eni\u010darima koji pru\u017eaju podr\u0161ku svojim korisnicima.\u00a0<\/p>\n

  <\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/4.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/lms3.srce.hr\/moodle\/enrol\/index.php?id=199″,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Te\u010dajevi Srca”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Dokumentacija i anonimizacija istra\u017eiva\u010dkih podataka”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]},{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”,”width_medium”:”1-3″},”children”:[{“type”:”panel”,”props”:{“content”:”

  Te\u010daj se bavi temom otvorene znanosti, rezultata znanstvenih istra\u017eivanja s naglaskom na laboratorijske bilje\u017enice i tijek rada (engl. workflows) i njihovom pravovremenom objavom te licenciranjem rezultata istra\u017eivanja. Tijekom te\u010daja polaznici \u0107e se upoznati s prednostima prakticiranja otvorene znanosti te \u0107e saznat vi\u0161e o rezultatima znanstvenih istra\u017eivanja, kako i gdje ih objaviti te koju licenciju primijeniti ovisno o kojem rezultatu je rije\u010d.<\/p>“,”content_column_breakpoint”:”m”,”icon_width”:80,”image”:”wp-content\/uploads\/2024\/10\/4.png”,”image_align”:”top”,”image_grid_breakpoint”:”m”,”image_grid_width”:”1-2″,”image_svg_color”:”emphasis”,”link”:”https:\/\/lms3.srce.hr\/moodle\/course\/view.php?id=224″,”link_style”:”default”,”link_text”:”saznaj vi\u0161e”,”margin”:”default”,”meta”:”Te\u010dajevi Srca”,”meta_align”:”below-title”,”meta_element”:”div”,”meta_style”:”text-meta”,”title”:”Otvorena znanost i licenciranje rezultata znanstvenih istra\u017eivanja”,”title_align”:”top”,”title_element”:”h3″,”title_grid_breakpoint”:”m”,”title_grid_width”:”1-2″,”title_hover_style”:”reset”}}]}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”}}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”}}]}]},{“type”:”section”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”style”:”default”,”title_breakpoint”:”xl”,”title_position”:”top-left”,”title_rotation”:”left”,”vertical_align”:”middle”,”width”:”default”},”children”:[{“type”:”row”,”children”:[{“type”:”column”,”props”:{“image_position”:”center-center”,”position_sticky_breakpoint”:”m”}}]}]}],”version”:”4.4.4″} –>

  ]]> https://www.otvorena-znanost.hr/nacionalna-knjiznica-svedske-razvila-je-nacionalne-smjernice-za-otvorenu-znanost-te-ih-objavila-s-engleskim-prijevodom/ Fri, 18 Oct 2024 09:57:00 +0000 https://www.otvorena-znanost.hr/?p=6278 Nacionalna knjižnica Švedske (Kungliga bibliotekat, KB) objavila je Nacionalne smjernice za otvorenu znanost, ključni okvir koji ima za cilj poboljšanje kvalitete i dostupnosti istraživanja u zemlji. Ove smjernice predstavljaju odgovor na sve veće međunarodne zahtjeve za transparentnošću i suradnjom u znanstvenim naporima, a usklađene su s UNESCO-ovim Preporukama o otvorenoj znanosti iz 2021. godine.

  Smjernice su osmišljene kako bi podržale različite dionike, uključujući istraživače, institucije i financijere, u implementaciji načela otvorene znanosti. Poticanjem transparentnosti, ponovljivosti i povećanog pristupa znanstvenim informacijama, cilj je poboljšati interakciju između istraživačke zajednice i društva, postavljajući temelje za buduća istraživanja. Takav doprinosi rastu znanja, inovacija, konkurentnosti i učinkovitijoj upotrebi resursa.

  Smjernice definiraju specifične zahtjeve za dionike, kao što su akademska sloboda, odgovorna istraživačka praksa, evaluacija doprinosa i poticaji, te praćenje napretka u njihovoj implementaciji. Pružaju okvir za promicanje i jačanje istraživanja kroz šest ključnih područja:

  1. Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama:

  • Sve znanstvene publikacije koje proizlaze iz javnog financiranja trebaju biti objavljene s neodgodivim otvorenim pristupom.
  • Publikacije moraju biti licencirane otvoreno i usklađene s FAIR načelima (pronalažljivo, pristupačno, interoperabilno, ponovno upotrebljivo).
  • Troškovi povezani s otvorenim pristupom trebaju biti transparentni i s vremenom se smanjivati, ali ne trebaju ih snositi ni čitatelji ni autori.

  2. Otvoreni pristup istraživačkim podacima:

  • Istraživački podaci proizvedeni unutar javno financiranih projekata moraju biti dostupni prema načelu “otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”.
  • Podaci trebaju biti usklađeni s FAIR načelima kako bi osigurali ponovnu upotrebu.
  • Infrastruktura za otvorene istraživačke podatke treba biti dostupna na svim razinama. Istraživačke institucije, kao i one koje održavaju istraživačke infrastrukture, trebaju svojim znanstvenicima pružiti potrebnu podršku, edukativne inicijative i pouzdana, interoperabilna tehnička rješenja za otvorenost istraživačkih podataka u skladu s FAIR načelima.
  • Troškovi upravljanja istraživačkim podacima trebaju biti jasno određeni.

  3. Otvorene istraživačke metode:

  • Metode, protokoli i programski kodovi trebaju biti što je moguće otvoreniji.
  • Istraživači su potaknuti da dokumentiraju i otvoreno dijele svoje metodologije.
  • Metodologije trebaju biti otvoreno dostupne s odgovarajućim metapodacima u skladu s FAIR načelima.
  • Infrastruktura i institucije trebaju omogućiti podršku za otvaranje istraživačkih metodologija.
  • Ponovna upotreba istraživačkih metodologija se omogućava korištenjem otvorenih licencija.
  • Ova transparentnost poboljšava pouzdanost rezultata istraživanja i potiče suradnju.

  4. Otvoreni obrazovni resursi:

  • Obrazovni materijali razvijeni javnim financiranjem također trebaju biti otvoreno dostupni, prema politikama i smjernicama za izradu i korištenje otvorenih obrazovnih resursa.
  • Obrazovnim resursima potrebno je dodijeliti odgovarajuće metapodatke i otvorene licencije kako bi se promicala njihova distribucija i ponovno korištenje, te omogućiti platformu na kojoj će biti dijeljeni.
  • To promiče pravedan pristup znanju.

  5. Uključenost javnosti u znanosti:

  • Smjernice naglašavaju važnost uključivanja javnosti u znanstvenu raspravu.
  • Angažman zajednice povećava povjerenje u znanost i osigurava da istraživanje odgovara potrebama društva.
  • Financijeri trebaju razviti politiku i kriterije vrednovanja suradničkog stvaranja javnosti i znanosti.

  6. Infrastrukture koje podržavaju otvorenu znanost:

  • Razvoj robusnih infrastruktura ključan je za olakšavanje otvorenog pristupa. Standardi i tehnička rješenja infrastrukture trebaju omogućiti povezivanje znanstvenih publikacija, istraživačkih podataka i metodologija.
  • Suradnja između različitih dionika od vitalnog je značaja za izgradnju tih infrastruktura.

  

  U smjernicama je za svako područje određeno tko bi trebao biti odgovoran za provođenje i nadzor implementacije navedenih uputa te je za svaku vrstu dionika definirano područje odgovornosti, jer je jedino zajedničkim snagama moguće otvorenu znanost pretvoriti u uobičajenu istraživačku praksu.

  Smjernice za nacionalnu otvorenu znanost djelomično su utvrđene u prijedlogu zakona o istraživačkoj politici iz 2020. godine u kojem su ciljevi bili neodgodivi otvoreni pristup znanstvenim publikacijama do 2021. godine i potpuni otvoreni pristup istraživačkim podacima do 2026. godine. Nacionalne smjernice za otvorenu znanost pružaju temeljni okvir za dostizanje navedenih ciljeva, dok je vremenski okvir za postizanje sveobuhvatnih ciljeva smjernica određen do 2030. godine. Ovaj dugoročni pristup povezan je s širim ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj.

  Nacionalne smjernice za otvorenu znanost predstavljaju značajan korak naprijed u promicanju kulture otvorene znanosti u Švedskoj. Ove smjernice imaju za cilj stvoriti inkluzivniju znanstvenu zajednicu koja koristi transparentnost i suradnju kako bi doprinijela razvoju društva u cjelini. Za detaljnije informacije o smjernicama, možete pročitati članak na web stranici Nacionalne knjžnice Švedske ili preuzeti puni izvještaj ovdje.

  share tweet share pin post share

  ]]> https://www.otvorena-znanost.hr/tjedan-otvorenog-pristupa-2023/ Wed, 18 Oct 2023 13:04:00 +0000 https://www.otvorena-znanost.hr/?p=5466 Tjedan otvorenog pristupa obilježava se od 23. do 29. listopada 2023. temom ‘Zajednica iznad komercijalizacije’. Cilj ovogodišnjeg Tjedna otvorenog pristupa je naglasiti važnost otvorenog pristupa za zajednicu, potaknuti i podržati razvoj infrastrukture za otvorenu znanost te raspraviti pristupe otvorenom znanstvenom radu i kako oni mogu doprinijeti javnom interesu i znanstvenoj zajednici.

  Centar za znanstvene informacije je, kao i svake godine, osmislio par zanimljivih događanja tijekom tjedna kako bismo svi zajedno mogli dostojno ‘proslaviti’ i raspravili ovu temu.
  
  24. listopad 2023. u 14:30
  Pozivamo vas na LIB kviz – knjižničarsku verziju PUB kviza na kojem ćemo u veselom ozračju istražiti koliko znamo o svijetu otvorene znanosti i znanstvene komunikacije. Okupite ekipu od 2-4 osobe i prijavite svoj tim na poveznici do 23. listopada. Broj timova je ograničen, stoga osigurajte svoje mjesto na našem prvom LIB kvizu! Jeste li spremni za izazov?
  
  26. listopad 2023. u 14:30
  Pridružite nam se na 154. kolokviju Centra za znanstvene informacije, panel diskusiji „Zajednica iznad komercijalizacije“.
  Panel diskusija tražit će odgovore na teme poput kontrole nad znanjem, može li komercijalizacija znanja djelovati u javnom interesu, koje postojeće infrastrukture pod kontrolom zajednice mogu bolje odgovarati interesima zajednice i javnosti (npr. preprint poslužitelji, repozitoriji i platforme za otvoreno objavljivanje) te kako unaprijediti trenutno stanje.
  Sve informacije o panel diskusiji pronađite OVDJE.

  ]]> https://www.otvorena-znanost.hr/tjedan-otvorenog-pristupa-2022-otvorenost-za-klimatsku-pravdu-snimka-predavanja/ Wed, 23 Nov 2022 09:19:11 +0000 https://www.otvorena-znanost.hr/?p=1372 Glavni događaj naslova “Ne pričaj mi priču o klimatskoj pravdi” održao se u četvrtak, 27. listopada 2022. od 13 do 15 sati, u dvorani 3. krila na Institutu Ruđer Bošković.

  U formi panel diskusije i gostujući predavači osvrnuli su se na 3 teme:

  1. Na koji način otvoreni pristup pomaže razvoju i širenju klimatske pismenosti?
  2. Može li se bez uključenja politike i morala svakog pojedinca očekivati promjena?
  3. Knjižnice kao most između znanosti i javnosti i njihova uloga u olakšavanju razmjene znanja.

  Uz moderatoricu Sanju Jurković iz CZI-ja, u diskusiji sudjelovali su:

  • Neda Adamović, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar
  • Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković/McGill University/Znanstvenici za klimu
  • Jelena Godrijan, Institut Ruđer Bošković
  • Melinda Grubišić Reiter, Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić” Šibenik
  • Tihana Lončarić, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar
  • Tomislav Medak
  • Jelena Puđak, Institut Ivo Pilar/Znanstvenici za klimu

  Ako niste bili u mogućnosti doći na predavanje možete pogledati snimku na sljedećem LINKU.

  ]]>