Skip to main content

Građanska znanost

Građanska znanost, u širem smislu, praksa je javne participacije i suradnje u znanstvenom istraživanju s ciljem povećanja znanstveno utemeljenog znanja. Glavno obilježje građanske znanosti jest da građani – neprofesionalni znanstvenici, najčešće u suradnji s profesionalnim znanstvenicima, sudjeluju u različitim znanstveno-istraživačkim akcijama u kojima dobrovoljno sudjeluju u prikupljanju podataka, njihovoj analizi i diseminaciji. Građanska znanost je jedna od brojnih praksi koje se podvode pod krovnim pojmom otvorene znanosti čija filozofija govori da, osim otvorenom pristupu rezultatima istraživanja: podacima, metodologijama, analizama, recenzijama i publikacijama; zainteresirani građani trebaju imati mogućnost uključivanja u sam proces znanstvenog istraživanja.

Engleska kovanica za građansku znanost – citizen science – prvi put se spominje u istoimenoj knjizi britanskog sociologa okoliša Alana Irwina objavljenoj 1995. godine. Autor kritički propituje ulogu znanosti u društvu, te odnosa znanosti, okoliša i građanstva te argumentira da održivi razvoj kao jedini mogući okvir društvenog napretka bez ugrožavanja životne sredine, biljnog i životinjskog svijeta, uključujući čovjeka, kao i kulturne baštine – nije moguć bez angažiranog građanstva. Znanje koje generira stanovništvo kroz vlastito iskustvo i opažanje promjena i opasnosti u svom okolišu, dragocjeni je izvor informacija znanstvenicima. Osim toga, svrha građanske znanosti jest dizanje znanstvene pismenosti kod najšireg stanovništva putem razvijanja kritičkog mišljenja, upoznavanje sa etikom znanstvenih istraživanja i rigoroznim procedurama analiza podataka, te jačanje svijest o npr. učinku klimatskih promjena na život na Zemlji ili umanjenje utjecaja zabluda koje uporno plasiraju grupe poput antivakcinalnih pokreta. Najveći izazov s kojim se suočava građanska znanost jest kvaliteta prikupljenih podataka.

Na upit o građanskoj znanosti (citizen science) portal Hrčak vraća 14 rezultata, dok pretraživač Google znalac oko 4.560.000 rezultata.

Najveće platforme i projekti građanske znanosti u svijetu:

Zooniverse je rezultat međunarodne kolaboracije znanstvenika, programera i edukatora britanskog saveza Citizen Science Alliance. Platforma trenutno broji 2.766.540 registriranih volontera na više od 80 aktivnih projekata. Jedan od najuspješnijih i najpoznatijih projekata građanske znanosti – Galaxy Zoo – se nalazi upravo na ovoj platformi.

eBird je mrežna baza podataka Ornitološkog instituta Sveučilišta u Cornellu (Cornell Lab of Ornithology) i Nacionalnog društva Audubon (National Audubon Society) koja je objavljena 2002. godine. Glavna namjena joj je praćenje brojnosti i rasprostranjenosti ptica pomoću njihovog promatranja i evidentiranja fotografiranjem i snimanjem zvukova, identifikacije i pohranjivanja prikupljenih podataka te korištenja podataka drugih suradnika i volontera.

iNaturalist je platforma koju su pokrenuli Kalifornijska akademija prirodnih znanosti (California Academy of Sciences) i National Geographic Society 2008. godine. iNaturalist pruža sudionicima besplatnu mobilnu aplikaciju za razmjenu fotografija životinja i biljaka koje građani znanstvenici pronađu u svojim gradovima i mjestima.

SciStarter je sustav za pretraživanje, sudjelovanje i praćenje preko 1.400 aktivnih projekata, događanja i alata. Pokrenula ga je Darlene Cavalier uz podršku američke državne zaklade za znanost National Science Foundation. SciStarter at Your Library je poseban program namijenjen američkim knjižnicama i njihovim korisnicima koji se žele uključiti u aktivnosti građanske znanosti.

Građanska znanost u Hrvatskoj

Inicijative i projekti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna je od 8 ustanova sudionica-partnerica na međunarodnom Erasmus + projektu Citizen-Enhanced Open Science in Southeastern Europe Higher Education Knowledge Hubs – CeOS_SE koji se provodio od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2024. godine. Cilj projekta bio je približiti javnosti građansku znanost te uključiti građane s područja jugoistočne Europe u stvaranje znanstvenih spoznaja. 

Udruga Plavi svijet iz Velog Lošinja bavi se istraživanjem i zaštitom morskog okoliša i organizama, te edukacijom javnosti o važnosti čuvanja i zaštite prirode. Udruga je izradila aplikaciju Marine Ranger pomoću koje svi zainteresirani građani mogu, ukoliko opaze kita, dupina, morske kornjače ili neobične događaje koji ugrožavaju stanje okoliša, prijaviti svoje opažanje.

eTurtle je aplikacija namijenjena prikupljanju informacija o opažanjima morskih kornjača u prirodi koju je izradio Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagreba u suradnji s partnerima na projektu LIFE Euroturtles. Cilj projekta je unaprjeđenje zaštite populacija glavate i zelene želve, vrsta morskih kornjača od osobitog značaja za Europsku uniju. Građani se mogu uključiti dojavom svojih opažanja fotografijom, ali isto tako pregledati promatranja drugih volontera. Dojavama se želi utvrditi prijetnje i područja kontakta ljudi s morskim kornjačama kako bi se izradile bolje mjere za sigurniju budućnost morskih kornjača u Jadranskom moru.

Znanstvenici amateri – ZNAM je udruga građana iz Karlovca koja je osnovana s ciljem popularizacije znanosti, posebno STEM područja. Članovi udruge su proteklih godina bili uključeni u aktivnostima bioblitz događaja Izazov urbane prirode (City Nature Challenge) u Karlovcu i Zagrebu na platformi iNaturalist.

GLOBE Program u Hrvatskoj je međunarodni program koji se bavi popularizacijom STEM područja, poglavito među djecom. Na svjetskoj razini u GLOBE program je uključeno preko 120 zemalja, s preko 33.000 škola, dok u Hrvatskoj u programu sudjeluje više od 200 osnovnih i srednjih škola. Osim GLOBE programa za škole, izrađena je i aplikacija GLOBE Observer koja omogućuje participaciju građana znanstvenika izvan sustava GLOBE škola.

Udruga BIOM iz Zagreba i Sinja koja organizira predavanja, promatranja ptica, vodi projekte inventarizacije i praćenja stanja flore i faune nacionalnih parkova Mljet, Sjeverni Velebit i Krka te parkova prirode Biokovo, Papuk, Lonjsko Polje, Žumberak – Samoborsko gorje, Medvednica i Učka. Ova udruga s više od 25 djelatnika, od 2018. godine punopravna je partnerica i predstavnica Hrvatske u svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznolikosti BirdLife International. 

Društvo istraživača mora 20000 milja sa sjedištima na Silbi i u Zadru je udruga istraživača s primarnim interesom biologije mora, praćenje stanja okoliša i prirode. U udruzi aktivno sudjeluje desetak članova od kojih su svi profesionalni ronioci i biolozi mora. Osnovni ciljevi Društva su poticanje i unapređenje edukativno-istraživačkih djelatnosti, vrednovanje, očuvanje i zaštita prirode te bioraznolikosti primjenom odrednica održivog razvoja. U suradnji s i uz koordinaciju britanske organizacije Operation Wallacea, organizirali su znanstveno-ekspedicijsko-volonterske kampove u Nacionalnom parku Mljet i na otoku Silbi.

Korisni izvori:

Objave na temu građanske znanosti: