Pojmovnik

AMNESIA je besplatan alat za anonimizaciju podataka razvijen u okviru OpenAIRE inicijative. Koristi se za uklanjanje identifikacijskih informacija iz osobnih podataka, omogućujući zaštitu privatnosti. Nakon učitavanja izvorne datoteke s osobnim podacima, alat transformira podatke u anonimizirani format, čime se osigurava da osobni i osjetljivi podaci više nisu prepoznatljivi. AMNESIA se često koristi u istraživačkim projektima za usklađivanje s GDPR-om i drugim regulativama o zaštiti podataka.

🔗 Saznaj više:

• OpenAIRE. “Amnesia: Data anonymization made easy.” Dostupno na: https://amnesia.openaire.eu.

Anonimizacija je proces uklanjanja ili izmjene osobnih podataka na način da identitet pojedinaca više nije moguće izravno ili neizravno utvrditi. Cilj anonimizacije je zaštititi privatnost i osigurati da se podaci mogu koristiti za istraživanje ili analizu bez kršenja pravila o zaštiti podataka. Da bi podaci bili stvarno anonimizirani, trebaju ispunjavati kriterije nepovratne nemogućnosti identifikacije.

🔗 Saznaj više:

European Commission. “Guidelines on the Protection of Personal Data in Research.” Dostupno na: https://ec.europa.eu.

Altmetrija je skup alternativnih metoda za mjerenje utjecaja znanstvenih radova, koji se oslanja na analizu online interakcija i aktivnosti umjesto tradicionalnih citata. Altmetrijski pokazatelji uključuju spominjanja na društvenim mrežama (npr. Twitter, Facebook), blogovima, vijestima, wikijima, preuzimanja i spremanja publikacija, kao i recenzije u online zajednicama. Prednost altmetrije je brzina, jer omogućuje rano prepoznavanje interesa i utjecaja znanstvenih radova, često prije nego što citati postanu vidljivi.

🔗 Saznaj više:

Priem, J., et al. “Altmetrics: A manifesto.” Dostupno na: http://altmetrics.org/manifesto/.

Author Addendum ili dodatak ugovoru o prijenosu autorskih prava je sporazum koji nadopunjuje ili se dodaje ugovoru o objavljivanju. Njime se definiraju ili mijenjaju ugovorni uvjeti, pri čemu se često fokusira na prijenos autorskih prava. Za autore znanstvenih radova dodatak standardnom ugovoru o objavljivanju može biti ključan za zaštitu njihovih važnih prava. Na primjer, autori na taj način mogu osigurati da njihovi članci i radovi budu objavljeni na osobnim web-stranicama, u digitalnim repozitorijima, korišteni u obrazovanju ili kao osnova za buduća istraživanja.

🔗 Saznaj više:

SPARC. “Author Rights and the SPARC Author Addendum.” Dostupno na: SPARC Author Rights.

Bibliometrija je znanstvena disciplina unutar informacijskih i knjižničnih znanosti koja primjenjuje statističke i kvantitativne metode za proučavanje obrazaca objavljivanja, distribucije i upotrebe pisanih radova. Fokusira se na analizu citata, autorstva, suradnje i utjecaja znanstvenih publikacija kako bi se procijenila znanstvena produktivnost, utjecaj pojedinih autora ili institucija, te dinamika razvoja različitih znanstvenih područja. Osim tradicionalnih metoda poput analize citata, suvremena bibliometrija uključuje nove pristupe, poput altmetrije, koja analizira interakcije na digitalnim platformama.

Referenca:
Pritchard, A. “Statistical Bibliography or Bibliometrics?” Journal of Documentation, 1969.
European Commission. “Indicators for Open Science.” Dostupno na: Open Science Indicators.

cOAlition S je međunarodni konzorcij usmjeren na provedbu otvorenog pristupa u okviru Plana S. Članovi konzorcija uključuju nacionalne organizacije za financiranje istraživanja, uz podršku Europske komisije i Europskog istraživačkog vijeća.

Referenca:
cOAlition S. “Making Full and Immediate Open Access a Reality.” Dostupno na: Plan S.

Creative Commons (CC) je skup standardiziranih licenci koje omogućuju vlasnicima autorskih prava jednostavno dodjeljivanje određenih prava korisnicima. Licence su široko prihvaćene, jednostavne za korištenje i čitljive strojevima.
CC BY licence uključuju šest različitih Creative Commons licenci koje dopuštaju korisnicima distribuciju, prilagodbu, remiksiranje i/ili nadogradnju autorovog djela, ovisno o specifičnoj licenci, pod uvjetom da se navede izvorni autor.

Referenca:
Creative Commons. “About the Licenses.” Dostupno na: Creative Commons Licenses.

Odgovorni autor (Corresponding Author) je osoba imenovana za primanje komunikacije nakon objave članka. Njegova institucijska pripadnost često određuje pravo na sudjelovanje u određenim sporazumima o otvorenom pristupu. Odgovorni autor koordinira komunikaciju između koautora i izdavača te osigurava točnost i transparentnost objavljenog rada.

Referenca:
Committee on Publication Ethics (COPE). “Responsibilities of the Corresponding Author.” Dostupno na: COPE Guidelines.

DEAL je projekt čiji je cilj transformirati pretplatničke časopise u časopise otvorenog pristupa. Projekt je iniciran od strane Saveza znanstvenih organizacija u Njemačkoj, pod vodstvom Njemačke rektorske konferencije. DEAL ima za cilj sklapanje nacionalnih licencnih sporazuma s komponentom otvorenog pristupa (“objavi i čitaj”) za cijeli portfelj elektroničkih časopisa najvećih znanstvenih izdavača.
Članovi sudjelujućih institucija mogu objavljivati radove otvorenog pristupa u pretplatničkim časopisima bez dodatnih troškova, a također imaju pristup cijelom portfelju časopisa. Do sada su sklopljeni sporazumi s izdavačima Wiley i Springer Nature.

Referenca:
Projekt DEAL. “Transforming Publishing.” Dostupno na: Projekt DEAL.

Kroz povijest Otvorene znanosti (Open Science), različite organizacije, institucije i pojedinci objavljivali su zajedničke deklaracije koje su postavile temelje za razvoj otvorenog pristupa, dijeljenje podataka i reformu sustava znanstvenih publikacija. Ove deklaracije predstavljaju ključne prekretnice u evoluciji koncepta otvorene znanosti.

Najvažnije deklaracije o otvorenoj znanosti

📌 Deklaracija iz Helsinkija (1964.)

Ključni dokument u medicinskoj etici koji naglašava potrebu za transparentnošću i etičkim standardima u biomedicinskim istraživanjima.
Osnova za kasnije inicijative otvorenog pristupa u zdravstvu.

📌 Deklaracija iz Havane o pravednom pristupu zdravstvenim informacijama (2001.)

Fokusirana na jednakost u pristupu medicinskim i znanstvenim informacijama u nerazvijenim i razvijenim zemljama.
📌 Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup (BOAI) – 2002.

Prva međunarodna inicijativa koja je definirala otvoreni pristup (Open Access) kao besplatan i neograničen pristup znanstvenim publikacijama.
Postavila temelje za kasnije pokrete poput Plan S.

📌 Bethesda izjava o otvorenom pristupu (2003.)

Naglasila potrebu za pristupom istraživanjima u biomedicini i ubrzala razvoj politika otvorenog pristupa u medicinskim znanostima.

📌 Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanju u znanostima i humanističkim znanostima (2003.)

Podržana od strane brojnih sveučilišta i istraživačkih organizacija, promovira široku dostupnost akademskih radova.

📌 Kronberška deklaracija o budućnosti stjecanja i dijeljenja znanja (2007.)

Fokusirana na digitalizaciju i otvoreni pristup znanju u digitalnoj eri.

📌 Pantonovi principi za otvorene podatke (2009.)

Definiraju standardne smjernice za dijeljenje i upotrebu otvorenih znanstvenih podataka.

📌 Manifest “Trošak znanja” (The Cost of Knowledge Manifesto) – 2012.

Kampanja protiv visokih cijena znanstvenih časopisa i zagovaranje alternativnih modela otvorenog pristupa.

📌 San Francisco sporazum o procjeni istraživanja (DORA) – 2013.

Kritizira pretjeranu oslonjenost na faktore utjecaja časopisa (Journal Impact Factor, JIF) pri procjeni istraživača.
Poziva na transparentnije i pravednije vrednovanje znanstvenih postignuća.

📌 Barcelonska deklaracija o otvorenim istraživačkim informacijama (2024.)

Najnoviji pokušaj usmjeravanja globalne znanstvene zajednice prema potpunoj transparentnosti istraživačkih podataka i informacija.

Pojam e-First odnosi se na objavu ispravljene verzije znanstvenog rada u formatu cijelog teksta (HTML) i oblikovanog PDF-a na mrežnoj stranici časopisa prije njegove službene objave u određenom broju časopisa. Ova verzija rada smatra se konačnom verzijom zapisa.

FAIR podaci predstavljaju podatke koji su pronalažljivi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) i ponovno upotrebljivi (Reusable). Ovi principi osiguravaju da su podaci lako otkrivljivi, dostupni uz jasno definirane uvjete, tehnički kompatibilni s drugim sustavima i prilagođeni ponovnoj uporabi. FAIR pristup olakšava razmjenu znanja i omogućuje bolju iskoristivost podataka, kako za ljude, tako i za strojeve.

Referenca:
Wilkinson, M. D., et al. “The FAIR Guiding Principles for scientific data management and stewardship.” Scientific Data, 2016. Dostupno na: https://www.go-fair.org.

Opća uredba o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation – GDPR) pravni je okvir Europske unije koji postavlja sedam osnovnih načela za zaštitu osobnih podataka. Cilj GDPR-a je omogućiti građanima veću kontrolu nad njihovim osobnim podacima i regulirati aktivnosti organizacija koje te podatke prikupljaju, pohranjuju i obrađuju. Uredba osigurava visoke standarde privatnosti i sigurnosti, dok organizacijama nameće obveze poput transparentnosti, ograničenja svrhe i odgovornosti.

Referenca:
Europska komisija. “EU General Data Protection Regulation (GDPR).” Dostupno na: https://ec.europa.eu/info/law/law-topic/data-protection_en.

Građanska znanost, poznata i kao znanost zajednice, odnosi se na uključivanje zainteresiranih građana u znanstvene projekte, bilo kao sudionika ili nositelja projekata. Sudjelovanje može biti povremeno ili zahtijevati intenzivniji angažman tijekom duljeg razdoblja. Akademsko obrazovanje nije preduvjet za sudjelovanje, iako mnogi građanski znanstvenici posjeduju takvu pozadinu. Ključno je zadržati znanstvene standarde, posebno transparentnost metodologije prikupljanja podataka i javnu raspravu rezultata. Građanski znanstvenici prate pojave, provode mjerenja ili analiziraju podatke, često kao dio većih mreža ili grupa volontera. Takvi projekti omogućuju znanstvenicima rješavanje zadataka koji bi inače bili preskupi ili vremenski zahtjevni koristeći standardne metode.

Referenca:
Ivanjko,Tomislav; Zlodi, Goran; Horvat, Zoran. Građanska znanost. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet – FF Press, 2024.

Hibridni časopis (Hybrid Journal) je model znanstvenog izdavaštva u kojem su neki članci dostupni u otvorenom pristupu (Open Access), dok su ostali dostupni samo putem pretplate. Autorima se nudi mogućnost objavljivanja svojih radova u otvorenom pristupu ako plate naknadu za obradu članka (APC – Article Processing Charge).

Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) je nacionalna inicijativa koja potiče razvoj otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj. Nastao je kao rezultat višegodišnje suradnje znanstvenih institucija, sveučilišta i drugih ključnih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Cilj HR-OOZ-a je omogućiti organizacijsko i tehnološko okruženje koje podržava prikupljanje, obradu, pohranu i dijeljenje istraživačkih podataka, čime se osigurava otvorenost, održivost i ponovna uporaba znanstvenih rezultata.

OpenAIRE (Open Access Infrastructure for Research in Europe) je europska infrastruktura koja podržava otvoreni pristup istraživačkim rezultatima, uključujući znanstvene radove, istraživačke podatke i projekte financirane javnim sredstvima. Cilj OpenAIRE-a je omogućiti slobodan i transparentan pristup znanstvenim informacijama te povezati istraživače, institucije i repozitorije unutar Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC – European Open Science Cloud).

Otvorene metrike (Open Metrics) odnose se na standardizirane metrike i formate za prikupljanje, prikaz i analizu podataka, omogućujući dosljednu i interoperabilnu upotrebu u različitim sustavima. Cilj otvorenih metrika je osigurati transparentnost, sljedivost i reproducibilnost u procjeni znanstvenih, tehničkih i društvenih rezultata.

Plan upravljanja podacima (DMP) formalni je dokument koji opisuje cijeli životni ciklus podataka prikupljenih, obrađenih ili generiranih tijekom i nakon provedbe istraživačkog projekta. DMP definira strategije za pohranu, organizaciju, obradu, dijeljenje i dugoročno očuvanje podataka, osiguravajući njihovu usklađenost s regulatornim zahtjevima i omogućujući njihovu ponovnu uporabu.

Referenca:
European Commission. “Guidelines on FAIR Data Management in Horizon 2020.” Dostupno na: https://ec.europa.eu/research/participants/data.

Preprint je verzija znanstvenog rukopisa koja još nije prošla formalni recenzijski postupak, ali je već podijeljena s istraživačkom zajednicom kako bi se dobile rane povratne informacije. Preprinti se često objavljuju prije ili istodobno s podnošenjem rada časopisu, a mogu se kasnije ažurirati ili poboljšati na temelju povratnih informacija.

Razlika između preprinta, postprinta i verzije zapisa

1️⃣ Preprint – verzija rada prije recenzije.
2️⃣ Postprint (Accepted Manuscript) – verzija rada nakon recenzije, ali prije izdavačkog formatiranja.
3️⃣ Version of Record (VoR) – konačna, službena verzija rada objavljena u časopisu.

Predregistracija istraživanja podrazumijeva unaprijed javno objavljivanje ključnih elemenata studije, uključujući istraživačke ciljeve, hipoteze, dizajn studije i analitičke strategije. Ovaj proces istraživači provode prije početka istraživanja, a sve informacije pohranjuju u javni registar, čime se osigurava transparentnost i vjerodostojnost znanstvenih rezultata.

🔗 Saznaj više:

• Predregistracija i registrirana izvješća

Postprint je verzija znanstvenog rukopisa koja je prošla recenzijski postupak (Peer Review), ali još uvijek nije prošla konačno izdavačko oblikovanje. Drugim riječima, postprint je prihvaćena verzija rukopisa (Accepted Manuscript), koja već sadrži sve znanstvene promjene i revizije koje su proizašle iz recenzentskog procesa, ali ne uključuje formatiranje, paginaciju i dizajn izdavača.

🔗 Saznaj više:

• Preprint, postprint and version of record: what do these terms mean?

Predatorsko izdavaštvo označava prijevarni poslovni model određenih otvoreno dostupnih izdavača (Open Access), koji se predstavljaju kao legitimni znanstveni časopisi, ali ne pružaju ključne uredničke i recenzentske usluge koje su standard u akademskom izdavaštvu. Ovi izdavači naplaćuju visoke naknade za objavu radova, ali ne provode odgovarajući recenzentski postupak (Peer Review), čime ugrožavaju kvalitetu i vjerodostojnost znanstvenih publikacija.

Kako prepoznati predatorski časopis?

❗ Brzo i nekvalitetno recenziranje – radovi se prihvaćaju u vrlo kratkom roku, bez detaljne recenzije.
❗ Agresivno regrutiranje autora – izdavači šalju masovne e-mailove s pozivima za objavu.
❗ Lažni ili nepostojeći urednički odbori – često uključuju imena poznatih znanstvenika bez njihovog pristanka.
❗ Nejasna ili lažna indeksacija – tvrde da su indeksirani u prestižnim bazama (Scopus, Web of Science), ali to nije istina.
❗ Visoke naknade bez usluga – naplaćuju troškove objavljivanja (Article Processing Charges – APCs), ali ne pružaju profesionalnu obradu rada.
❗ Sumnjive ISSN registracije i web stranice – često imaju loše dizajnirane stranice s gramatičkim pogreškama.

Plan S je međunarodna inicijativa za otvoreni pristup znanstvenim publikacijama, pokrenuta u rujnu 2018. godine, a primjenjuje se od 2021. Cilj je osigurati da svi znanstveni radovi financirani javnim sredstvima budu odmah i besplatno dostupni putem otvorenih repozitorija ili Open Access časopisa.

Plan S podržava cOAlition S, međunarodni konzorcij istraživačkih financijera i institucija koji zagovara potpuni i neposredni otvoreni pristup.

Ključni zahtjevi Plana S
✅ Odmah dostupan otvoreni pristup – istraživanja financirana javnim sredstvima ne smiju biti iza “paywalla”.
✅ Dopušteno samo objavljivanje u Open Access časopisima ili repozitorijima – hibridni časopisi nisu prihvatljivi osim ako imaju transformativni sporazum.
✅ Autori zadržavaju autorska prava – radovi moraju biti licencirani pod CC BY licencom ili ekvivalentom, čime se omogućava slobodno dijeljenje i korištenje.
✅ Podaci i metode moraju biti otvoreni – kako bi se povećala reproducibilnost istraživanja.
✅ Podrška za transformativne sporazume – prijelazni modeli koji omogućuju migraciju sa zatvorenog pristupa na potpuno otvoreni pristup.

Pojam repozitorij koristi se u različitim kontekstima, ali općenito označava infrastrukturu i uslugu za dugoročnu, učinkovitu i održivu pohranu digitalnih objekata kao što su dokumenti, podaci i izvorni kodovi. Repozitoriji omogućuju organizirano pohranjivanje, pristup i upravljanje digitalnim sadržajem te osiguravaju njegovu trajnu dostupnost.

🔗 Saznaj više:

• Što je digitalni repozitorij?

Reproducibilnost u znanosti odnosi se na mogućnost ponovnog dobivanja istih rezultata istraživanja ili eksperimenta kada ih treće strane provode istim metodama i pod istim uvjetima. To znači da, ako drugi istraživači koriste originalne podatke, kodove i metodologiju, trebali bi dobiti iste ili vrlo slične rezultate.

Razlika između reproducibilnosti i ponovljivosti
🔹 Reproducibilnost (Reproducibility) – kada neovisni istraživači dobiju iste rezultate koristeći iste metode i podatke.
🔹 Ponovljivost (Repeatability) – kada isti istraživači dobiju iste rezultate ponovljenim izvođenjem eksperimenta u istim uvjetima.

🔗 Saznaj više:

• Understanding Reproducibility and Replicability

Odgovorno istraživanje i inovacije (Responsible Research and Innovation, skraćeno RRI) koncept je koji se koristi u okvirnim programima Europske unije za istraživanje i inovacije. Cilj RRI pristupa je osigurati da znanstvena istraživanja i tehnološki razvoj budu etički usklađeni, društveno odgovorni i održivi. To znači da istraživači, industrija i donositelji odluka moraju uzeti u obzir potencijalne učinke svojih aktivnosti na okoliš i društvo.

🔗 Saznaj više:

• Responsible research and innovation (RRI), science and technology

Recenzijski postupak (Peer Review) označava stručnu procjenu znanstvenog rada, obrazovnog resursa ili istraživačkog projekta prije njegove objave. Ovaj proces provode neovisni stručnjaci iz istog znanstvenog područja, kako bi se osigurala kvaliteta, točnost i znanstvena vjerodostojnost rada.

Vrste recenzijskih postupaka
🔹 Jednostruko slijepa recenzija (Single-blind peer review) – identitet recenzenta nije poznat autorima, ali recenzenti znaju tko su autori.
🔹 Dvostruko slijepa recenzija (Double-blind peer review) – ni autori ni recenzenti ne znaju jedni za druge, čime se smanjuje pristranost.
🔹 Otvorena recenzija (Open peer review) – identiteti autora i recenzenata su poznati, a ponekad su i recenzentski komentari javno dostupni.
🔹 Post-publication peer review – recenzija se provodi nakon objave rada, uz mogućnost javnog komentiranja i evaluacije.

Samoarhiviranje je proces u kojem autori pohranjuju kopiju svog znanstvenog rada na osobnu web-stranicu, institucijski repozitorij ili neki drugi otvoreni repozitorij, čime omogućuju slobodan pristup istraživačkom sadržaju. Ovo je ključan mehanizam za povećanje dostupnosti znanstvenih radova bez potrebe za plaćanjem pristupa pretplatničkim časopisima.

Vrste samoarhiviranih verzija
🔹 Preprint – verzija rukopisa prije recenzijskog postupka (peer review).
🔹 Postprint (Accepted Manuscript) – recenzirana i prihvaćena verzija rada, ali bez izdavačevog formatiranja.
🔹 Version of Record (VoR) – službeno objavljena verzija rada (često podložna ograničenjima autorskih prava).

🔗 Saznaj više:

• open policy finder
• What is Self-Archiving?

APC (Article Processing Charges) je naknada za objavljivanje ili obradu članka koju plaća autor ili odgovarajuća institucija kako bi se pokrili troškovi objave i diseminacije članka. Nakon podmirenja APC-a, članak postaje dostupan potencijalnim čitateljima bez naknade. APC-ovi se mogu primijeniti na komercijalne publikacije i publikacije otvorenog pristupa.

Referenca:
European Commission. “Funding Open Access: Article Processing Charges.” Dostupno na: EC Funding Open Access.

BPC (Book Processing Charges) predstavljaju financijski model u kojem autori ili njihove institucije plaćaju naknade izdavačima kako bi knjiga bila objavljena u otvorenom pristupu. Ovaj model osigurava široku dostupnost znanstvenih monografija bez prepreka poput pretplata ili plaćanja po preuzimanju. Troškovi se često pokrivaju putem istraživačkih fondova, organizacija koje financiraju projekte ili institucionalnih potpora.

Referenca:
Publishing Open Access Books: Springer Open Access Books. Dostupno na: Springer Open Books.

Transformativni časopisi su pretplatnički ili hibridni znanstveni časopisi koji su se obvezali postupno prijeći na zlatni otvoreni pristup (Gold Open Access), u skladu s kriterijima Plan S inicijative. To znači da ovi časopisi trenutno naplaćuju pristup određenim sadržajima, ali imaju strategiju postupnog povećanja broja otvoreno dostupnih radova, s ciljem da u budućnosti postanu potpuno otvoreni.

🔗 Saznaj više:

• Plan S – Transformative Journals

Transformativni sporazum je ugovor između akademskih institucija, konzorcija ili knjižnica i izdavača, koji ima za cilj postupni prijelaz s pretplatničkog modela plaćanja na otvoreni pristup (Open Access). Ovim sporazumima se financijska sredstva, koja su se ranije koristila za pretplate na znanstvene časopise, preusmjeravaju na pokrivanje troškova otvorenog objavljivanja (Article Processing Charges – APCs), čime se omogućuje slobodan pristup znanstvenim radovima.

Vrste transformativnih sporazuma
🔹 Read & Publish – institucije plaćaju izdavaču za pristup postojećem sadržaju (Read) i omogućavaju svojim istraživačima da besplatno objavljuju radove u otvorenom pristupu (Publish).
🔹 Publish & Read – glavni fokus je na pokrivanju troškova objavljivanja u otvorenom pristupu, dok pristup pretplatničkom sadržaju postaje sekundaran ili postepeno nestaje.

🔗 Saznaj više:

• Transformative Agreements: A Primer

Trajni identifikator (Persistent Identifier, skraćeno PID) je jedinstveni kod koji služi za trajno prepoznavanje i praćenje digitalnih resursa, poput znanstvenih članaka, datasetova, knjiga, softverskih paketa ili istraživačkih projekata. PID osigurava da resurs ostane identificiran i dostupan, čak i ako se njegova lokacija na internetu promijeni.

Vrste trajnih identifikatora

📌 DOI (Digital Object Identifier) – najpoznatiji PID sustav, koristi se za znanstvene članke, datasetove i knjige.
🔹 Primjer: DOI: 10.1038/s41586-020-2649-2

📌 ORCID (Open Researcher and Contributor ID) – identifikator za znanstvenike i istraživače.
🔹 Primjer: ORCID: 0000-0002-1825-0097

📌 URN (Uniform Resource Name) – koristi se u knjižnicama i digitalnim arhivima.
🔹 Primjer: URN:NBN:hr:123456789

📌 Handle System – PID sustav sličan DOI-ju, koristi se za istraživačke podatke i repozitorije.
🔹 Primjer: Handle: 20.500.12345/6789

📌 PURL (Persistent Uniform Resource Locator) – osigurava trajne URL-ove za digitalne objekte.
🔹 Primjer: PURL: purl.org/dc/elements/1.1/

Verzija zapisa (eng. Version of Record, često skraćeno kao VoR) odnosi se na konačnu, službeno objavljenu verziju znanstvenog rada ili drugog akademskog teksta. To je verzija koja je prošla recenzijski proces, uređivačke dorade i konačno odobrenje izdavača.

Ova verzija se u potpunosti podudara s onom koja je objavljena u znanstvenom časopisu ili nekoj drugoj službenoj publikaciji, kako u sadržajnom tako i u vizualnom smislu (uključujući format, paginaciju i uređivački stil).

🔗 Saznaj više: The State of Version of Record

Zenodo je otvoreni znanstveni repozitorij koji omogućuje istraživačima pohranu i dijeljenje znanstvenih radova, izvješća, skupova podataka, istraživačkog softvera i drugih digitalnih artefakata povezanih s istraživanjima. Ova platforma, razvijena u sklopu OpenAIRE-a, pruža slobodan pristup istraživačkim materijalima i omogućuje dugoročnu pohranu podataka.

Jedna od ključnih prednosti Zenoda je mogućnost dodjeljivanja DOI-a (Digital Object Identifier) svakom objavljenom radu ili datasetu, čime se osigurava trajna poveznica i citiranje. Zenodo podržava otvorenu znanost i omogućuje istraživačima iz cijelog svijeta dijeljenje rezultata bez ograničenja pristupa.

🔗 Zenodo.org