Održan simpozij „Research Quality Improvement” posvećen otvorenoj i odgovornoj znanosti

U Parku prirode Žumberak u Posjetiteljskom centru Sošice 18. i 19. rujna 2025. godine održan je simpozij „Research Quality Improvement”. Dvodnevni program okupio je znanstvenike, financijere, knjižničare, urednike časopisa i druge dionike znanstveno-istraživačkog sustava. Simpozij su organizirali znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom Unapređenje istraživanja u ekologiji pomoću otvorene znanosti i meta-znanosti (IP-2022-10-2872) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

Centralna tema ovog događaja bila je unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja te inkluzivnosti u znanstvenom okruženju. Jedno od ključnih pitanja glasilo je: kako sustavno mijenjati i poboljšavati istraživački ekosustav kako bi odgovorio na izazove transparentnosti, relevantnosti i inkluzivnosti?

U uvodnom plenarnom predavanju, dr. sc. Tracey L. Weissgerber predstavila je program TREASURE koji nagrađuje doktorande za primjenu reproducibilnih, ponovljivih i otvorenih istraživačkih praksi. Tri kratka izlaganja u sekciji o sintezi dokaza i istraživačkom otpadu održali su prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. sc. Alfredo Sánchez-Tójar i dr. sc. Danijela Žanko. Sekcija o znanstvenom izdavaštvu obuhvatila je izlaganja dr. sc. Jadranke Stojanovski te Ive Grabarić Andonovski u kojima je naglašena važnost dijamantnog modela otvorenog pristupa, kao i važnost primjene DEI načela i ciljeva održivog razvoja (SDG) u znanstvenom izdavaštvu.

U sekciji o znanstvenoj recenziji i vrednovanju istraživanja, Luka Ursić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu izložio je istraživanje o manipulacijama slika u znanstvenim radovima. Dr. sc. Jadranka Stojanovski predstavila je inicijativu CoARA za reformu sustava znanstvenog vrednovanja, dok je dr. sc. Serge P.J.M. Horbach analizirao promjene u uredničkim recenzijama. Dr. sc. Antica Čulina s Instituta Ruđer Bošković održala je predavanje o okviru za poboljšanje kvalitete i utjecaja istraživanja u različitim disciplinama. Dio programa posvećen obrazovanju sadržavao je predavanja prof. Ivane Bosnić, prof. Ljerke Ostojić i dr. sc. Matta Graingera o važnosti otvorene znanosti u visokoškolskom obrazovanju s posebnim naglaskom na istraživače na početku karijere (ECR).

U drugom plenarnom predavanju izv. prof. dr. sc. Goran Delač upoznao je publiku s mogućnostima i izazovima umjetne inteligencije u znanstvenim metodama. Održana su i kratka izlaganja dr. sc. Ivana Fliša, koji je dao filozofski pogled na “istraživački otpad” te dr. sc. Ivice Vilibića o aktualnim izazovima u sustavu publish or perish. Održana je radionica o izradi reproducibilnih znanstvenih rukopisa koju je vodila Shreya Dimri, doktorandica sa Sveučilišta Bielefeld, te radionica o automatiziranoj procjeni transparentnosti znanstvene literature koju je vodila Marija Purgar, asistentica s Instituta Ruđer Bošković.

Završni panel pod nazivom Unapređenje kvalitete i utjecaja istraživanja u Hrvatskoj okupio je predstavnike hrvatskih institucija: Darija Lečića (Hrvatska zaklada za znanost), Ljerku Ostojić (Sveučilište u Rijeci), Liviju Puljak (Hrvatsko katoličko sveučilište), Ivu Grabarić Andonovski (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Luku Ursića (Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu), Ivu Melinščak Zlodi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Gorana Delača (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu). Raspravljalo se o izazovima i vizijama budućnosti hrvatskog istraživačkog sustava, s naglaskom na integraciju otvorene znanosti, pravednijeg vrednovanja i podizanja kvalitete istraživanja.

Simpozij je pružio pregled tema za daljnji razvoj otvorenih istraživačkih praksi i zajedničkog djelovanja svih dionika znanstvene zajednice.