OpenAIRE predstavio novu strategiju: pet prioriteta za otvorenu znanost

Europski istraživački prostor ulazi u razdoblje značajnih transformacija uzrokovanih ubrzanim razvojem umjetne inteligencije, rastućim geopolitičkim neizvjesnostima, novim regulatornim okvirima te sve većom ovisnošću znanstvenog rada o digitalnim infrastrukturama. U takvom okruženju otvorena znanost više se ne promatra samo kao ideal ili skup preporučenih praksi, već kao važan temelj za očuvanje vjerodostojnosti, transparentnosti i društveno odgovornog istraživanja.  

U tom kontekstu OpenAIRE predstavlja Strategiju za razdoblje 2026. – 2028., kojom oblikuje daljnji razvoj europske infrastrukture za otvorenu znanost te postavlja prioritete kojima namjerava odgovoriti na nove potrebe istraživačke zajednice. Strategija polazi od stava da otvorena znanost mora biti podržana pouzdanim, interoperabilnim i održivim infrastrukturama. Takve infrastrukture omogućuju sigurno upravljanje znanstvenim informacijama i jačaju europsku istraživačku neovisnost. OpenAIRE svoju ulogu vidi kao nositelja javne istraživačke infrastrukture koja povezuje publikacije, istraživačke podatke, istraživače, ustanove i financijere u zajednički prostor znanja te omogućuje njihovo međusobno povezivanje i korištenje znanstvenih informacija u javnom interesu.

Kako bi ostvario tu viziju, OpenAIRE je za razdoblje 2026.-2028. definirao pet strateških prioriteta koji obuhvaćaju ključna područja razvoja europskog sustava otvorene znanosti:

1. izgradnja pouzdanih otvorenih infrastruktura za znanstvenu komunikaciju
2. promicanje odgovorne primjene umjetne inteligencije u istraživanju
3. razvoj transparentnih sustava za praćenje otvorene znanosti
4. jačanje kapaciteta i vještina zajednice otvorene znanosti
5. osiguravanje pravne jasnoće za odgovornu otvorenu znanost.

Zajednički cilj ovih prioriteta jest razvoj otvorenog, povezanog i održivog istraživačkog ekosustava u kojemu infrastrukture, podaci, usluge i politike djeluju usklađeno. Kroz ovih pet strateških područja OpenAIRE nastoji odgovoriti na tehnološke, društvene i regulatorne promjene koje oblikuju suvremenu znanost, ali i dodatno učvrstiti viziju znanja kao javnog dobra utemeljenog na otvorenosti, suradnji i povjerenju.

1) Izgradnja pouzdanih otvorenih infrastruktura za znanstvenu komunikaciju

OpenAIRE polazi od stava da otvorena znanost ne može dugoročno ovisiti o fragmentiranim i komercijalnim sustavima za upravljanje istraživačkim rezultatima. Kao prioritet postavlja se razvoj otvorenih, interoperabilnih i održivih digitalnih sustava (repozitorija, baza podataka, platforma za diseminaciju-  i praćenje istraživanja) za sigurno upravljanje znanstvenim informacijama te njihova integracija u nacionalne i europske istraživačke sustave. Takvi sustavi podupiru suvremene istraživačke procese, uključujući podatkovno intenzivna istraživanja, otvorenu razmjenu rezultata te primjenu umjetne inteligencije u znanosti.

Poseban naglasak stavlja se na pouzdanost, kvalitetu i profesionalizaciju usluga te na razvoj održivih modela financiranja koji neće ovisiti isključivo o projektnim sredstvima. Otvorene infrastrukture pritom se ne promatraju kao jeftinija alternativa komercijalnim rješenjima, već kao dugoročna ulaganja u neovisnost, inovativnost i otpornost europskog istraživačkog sustava. OpenAIRE pritom vidi svoju ulogu kao središnjeg europskog posrednika koji povezuje i usklađuje različite izvore podataka kroz OpenAIRE Graph i osigurava interoperabilnost između različitih istraživačkih sustava i zemalja.

2) Promicanje odgovorne primjene umjetne inteligencije u istraživanju

Strategija prepoznaje umjetnu inteligenciju kao jednog od ključnih pokretača promjena u istraživačkom sustavu. Razvoj velikih jezičnih modela i naprednih AI sustava postupno mijenja način na koji se istraživanja provode, analiziraju i vrednuju, pri čemu umjetna inteligencija sve češće djeluje kao svojevrsni suistraživač. OpenAIRE prepoznaje da AI tehnologije mogu značajno ubrzati znanstvena otkrića, obradu podataka i pronalaženje informacija, ali istovremeno upozorava na rizike netransparentnih (black-box) sustava, moguće pristranosti u podacima i potencijalno narušavanje  povjerenja u znanstvene rezultate.

Zbog toga zagovara razvoj AI sustava koji se temelje na otvorenim, FAIR i provjerljivim znanstvenim podacima. Posebna pozornost posvećuje se podrijetlu podataka, uvjetima njihove uporabe i mogućnosti praćenja načina na koji se koriste za treniranje AI modela. Uz to, naglašava se potreba za prilagodbom postojećih istraživačkih infrastruktura za AI okruženje, uključujući unaprjeđenje metapodataka, standarda i digitalnih usluga koje omogućuju odgovornu uporabu umjetne inteligencije. Istodobno OpenAIRE nastoji osnažiti istraživačku zajednicu kroz razvoj novih znanja i vještina te potaknuti razvoj otvorenih i etičkih AI rješenja koja doprinose kvaliteti i vjerodostojnosti znanstvenog rada.

3) Razvoj transparentnih sustava za praćenje otvorene znanosti

Kako otvorena znanost postaje sastavni dio istraživačkih politika, tako raste potreba za pouzdanim i usporedivim pokazateljima koji mogu pratiti njezin razvoj i učinke. Istodobno postoji paradoks: interes za sustavno praćenje je velik, ali postojeći sustavi slabo su usklađeni. Različite nacionalne i međunarodne inicijative koriste vlastite metodologije i pokazatelje, što dovodi do nepovezanih rezultata i otežava usporedbu na europskoj razini. Fokus je na lako mjerljivim pokazateljima, poput broja publikacija, dok se složeniji aspekti otvorene znanosti – kao što su kvaliteta suradnje, društveni učinak i kulturne promjene – često zanemaruju. Sustavno praćenje se tako često zadržava na razini izvještanja, umjesto da postane alat za strateško upravljanje. Zbog toga slika stvarnog utjecaja ostaje nepotpuna.

U tom kontekstu OpenAIRE razvija pristup koji povezuje različite izvore podataka i metodologije u koherentniji i usporediv okvir. Kroz OpenAIRE Graph i uslugu MONITOR osigurava se pristup pouzdanim i interoperabilnim podacima, uz mogućnost izrade prilagodljivih analitičkih prikaza. Poseban naglasak stavlja se na tumačenje podataka, pri čemu se kvantitativni pokazatelji nadopunjuju kvalitativnim uvidima i primjerima učinka kako bi se dobila potpunija slika razvoja otvorene znanosti i podržalo informirano odlučivanje.

4) Jačanje kapaciteta i vještina zajednice otvorene znanosti

OpenAIRE naglašava da uspjeh otvorene znanosti ne ovisi samo o tehnologiji, nego i o ljudima koji je provode. Današnje istraživačko okruženje zahtijeva kontinuirani razvoj novih kompetencija, no postojeće edukacijske aktivnosti u području otvorene znanosti, iako mnogobrojne, često su nepovezane, fragmentirane i kratkoročne te ovise o projektnom financiranju. Zato OpenAIRE zagovara uspostavu koordiniranog europskog sustava za unapređenje vještina u području otvorene znanosti. Strategija predviđa razvoj modularnih i fleksibilnih obrazovnih programa, mentorski vođenog učenja, kao i jačanje nacionalnih mreža stručnjaka. Dugoročna održivost oslanja se na infrastrukturu koja omogućuje kontinuirani pristup i razmjenu obrazovnih sadržaja, uključujući modele Training-as-a-Service i trajne repozitorije materijala. Paralelno se promiče priznavanje stečenih kompetencija kroz mikrokvalifikacije i njihova integracija u profesionalni razvoj istraživača, kako bi se otvorena znanost sustavno ugradila u istraživačku praksu.

5) Osiguravanje pravne jasnoće za odgovornu otvorenu znanost

Posljednji prioritet odnosi se na pravne izazove povezane s intelektualnim vlasništvom, zaštitom podataka, licenciranjem i ponovnom uporabom istraživačkih rezultata. Problemi poput neujednačene implementacije i sve veće složenosti europskih regulativa te rastućih izazova vezanih uz AI treniranje na znanstvenim korpusima stvaraju pravnu nesigurnost u istraživačkom sustavu te otvaraju pitanja prava pristupa, vlasništva nad podacima i uvjeta njihove ponovne uporabe. Takva fragmentirana pravna praksa za posljedicu ostavlja sporiji razvoj otvorene znanosti, ograničenja u prekograničnim suradnjama i otežanu uspostavu interoperabilnih istraživačkih infrastruktura.

U tom kontekstu OpenAIRE pravnu jasnoću ne promatra kao dodatni administrativni sloj, nego kao temeljni preduvjet otvorene znanosti. OpenAIRE se pozicionira kao posrednik i koordinator koji složene pravne okvire pretvara u praktične alate i smjernice za istraživače i institucije. Na tehničkoj razini to znači ugradnju pravnih pravila izravno u digitalne istraživačke usluge, uključujući automatizirano upravljanje licencama i pravima te praćenje podrijetla i korištenja podataka u digitalnom okruženju. Na razini politika razvijaju se jednostavni vodiči i modeli pravila koji pomažu institucijama da se snađu u složenim regulativama i pravilima o ponovnoj uporabi znanstvenih rezultata. Kroz mrežu nacionalnih kontaktnih točaka OpenAIRE dodatno jača kapacitete institucija i pomaže istraživačkoj zajednici da sigurnije upravlja pravima, podacima i otvorenim pristupom.

Od vizije do djelovanja

OpenAIRE svoju strategiju 2026. – 2028. operacionalizira kroz tri međusobno povezana stupa: infrastrukturu i usluge, razvoj vještina te politike i upravljanje. Ovi stupovi odražavaju razumijevanje da održiv i pouzdan sustav otvorene znanosti zahtijeva istodobni razvoj tehnoloških rješenja, ljudskih kapaciteta i regulatornih okvira.

1) Infrastruktura i usluge

Temeljna infrastruktura OpenAIRE-a usmjerena je na osiguravanje interoperabilnog i stabilnog europskog istraživačkog ekosustava utemeljenog na otvorenim standardima i pouzdanim podacima. Ključnu ulogu ima OpenAIRE Graph kao integrirana znanstvena mreža koja povezuje istraživačke rezultate, dionike i projekte te omogućuje razvoj analitike i istraživačkih uvida. Na toj osnovi razvijaju se usluge za upravljanje istraživačkim informacijama, alati za praćenje istraživačke aktivnosti i podršku institucijama i financijerima. U fokusu su i tehnička pouzdanost, kvaliteta podataka i standardizacija usluga, čime se omogućuje dugoročna stabilnost sustava.

2) Vještine i obuka

Razvoj kompetencija u otvorenoj znanosti sve se više usmjerava prema koordiniranom europskom sustavu učenja, u kojem se znanje ne razvija izolirano, već kroz zajedničku infrastrukturu i mreže stručnjaka. NOAD mreža ima ključnu ulogu u prijenosu znanja i povezivanju nacionalnih zajednica, dok OpenPlato osigurava dugoročnu dostupnost i sustavno upravljanje obrazovnim sadržajima.

Obrazovni programi obuhvaćaju različite skupine unutar istraživačkog sustava i pokrivaju ključna područja poput otvorene znanosti, upravljanja istraživačkim podacima, evaluacije znanstvenog rada te sve izraženije uloge umjetne inteligencije u istraživanju. Na taj se način kompetencije usklađuju s promjenama u praksi i organizaciji suvremene znanosti. Umjesto pojedinačnih i vremenski ograničenih edukacija, razvija se pristup kontinuiranog učenja, što institucijama omogućuje postupno i održivo jačanje kapaciteta.

3) Politike i upravljanje

U području politika OpenAIRE djeluje kao povezujući element između istraživačke zajednice, institucija i donositelja odluka, s ciljem jačanja usklađenosti i dosljedne primjene načela otvorene znanosti. Mreža NOAD-a pritom omogućuje razmjenu iskustava i podršku razvoju politika utemeljenih na dokazima. Uloga infrastrukture pritom nadilazi tehničku razinu jer obuhvaća i interpretaciju podataka kroz analitičke i izvještajne alate, što doprinosi boljem razumijevanju dinamike istraživačkog sustava i informiranijem odlučivanju na različitim razinama. S obzirom na sve složeniji pravni okvir, razvijaju se i kapaciteti za podršku u područjima upravljanja podacima, intelektualnog vlasništva i primjene umjetne inteligencije. Cilj je kompleksne regulative prevesti u jasne i primjenjive smjernice koje se mogu dosljedno koristiti u praksi.