Politika otvorene znanosti u Hrvatskoj
Nacionalna politika
Ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja i Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) glavne su organizacije odgovorne za usvajanje, pridržavanje i provedbu zakona i politika otvorene znanosti. Ministarstvo nadzire cjelokupni okvir i strateški smjer za otvorenu znanost, a HRZZ je 2021. godine uveo obvezu izrade Plana upravljanja istraživačkim podacima za projekte koje financira, što predstavlja značajan korak prema provedbi praksi otvorene znanosti. Iako ministarstvo podržava otvoreni pristup znanstvenim informacijama, još uvijek nije usvojilo službenu nacionalnu politiku otvorenog pristupa ili otvorene znanosti.
Prijedlog Hrvatskog plana za otvorenu znanost, koji je razvila inicijativa HR-OOZ, značajan je korak u uspostavi formalne nacionalne politike. Prijedlog naglašava principe odgovornosti, integriteta, transparentnosti i suradnje u istraživanju, podržavajući usklađivanje hrvatskih istraživačkih praksi s europskim standardima.
Potpisnici Sporazuma HR-OOZ Inicijative su: Hrvatska zaklada za znanost, Institut Ruđer Bošković, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar Srce.
Dijeljenje istraživačkih podataka u Hrvatskoj je u početnoj fazi, ali se istraživače potiče da dijele svoje istraživačke podatke, posebno kada to zahtijevaju financijeri (npr. EK kroz projekte H2020 i projekte HRZZ-a). Kao glavni nacionalni financijer znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnoloških programa i projekata u Hrvatskoj, HRZZ je uveo obvezu izrade Plana upravljanja istraživačkim podacima kao dio dokumentacije za prijavu projekata financiranih od strane HRZZ-a. To predstavlja značajan korak naprijed u provedbi načela otvorene znanosti u hrvatskim znanstvenim i istraživačkim infrastrukturnim praksama.
Unatoč inicijativama, integracija načela otvorene znanosti, uključujući otvoreni pristup publikacijama i istraživačkim podacima, još uvijek je ograničena na hrvatske strateške dokumente. Iako Hrvatska napreduje u razvoju otvorenih i odgovornih istraživačkih praksi na nacionalnoj razini, potrebno je još mnogo učiniti, osobito u pogledu institucijskih politika i usvajanja sveobuhvatne politike otvorene znanosti.
Institucijske politike
Ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja podržava otvorenu znanost i otvoreni pristup koji su uključeni u različite dokumente na nacionalnoj razini, no Hrvatska još nije službeno usvojila integriranu politiku otvorene znanosti na nacionalnoj razini. Međutim, visoka učilišta i znanstveno-istraživačke organizacije ostaju prilično neovisne u provedbi istraživačkih politika na institucijskoj razini.
Hrvatska ima raznolik sustav visokog obrazovanja s 10 javnih sveučilišta, 13 javnih veleučilišta, 4 privatna sveučilišta, 18 privatnih veleučilišta i 25 javnih znanstvenih instituta. Među deset javnih sveučilišta četiri djeluju kao samostalna sveučilišta, gdje pojedini fakulteti neovisno provode sveučilišne politike na razini fakulteta.
Rektorski zbor Republike Hrvatske 2015. godine usvojio je dokument Vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada i promicanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i istraživačkim podacima koji sugerira da akademske i istraživačke institucije trebaju imati politiku koja jasno promiče otvoreni pristup znanstvenim informacijama, kao i da u sustav vrednovanja za pojedince, prijedloge projekata i znanstvene organizacije budu uključene znanstvene publikacije i istraživački podaci u otvorenom pristupu. Stoga, više od nekoliko institucijskih politika propisuje otvoreni pristup za publikacije, uključujući upravljanje istraživačkim i drugim podacima. Neke institucije pružaju podršku za aktivnosti otvorenog pristupa i upravljanja istraživačkim podacima svojim istraživačima. Razina podrške varira i obično se sastoji od infrastrukture, obuke za korištenje infrastrukture i izrade planova upravljanja podacima (DMP-ova).
Popis institucija s usvojenim dokumentima koji podupiru otvorenu znanost (abecednim redom):
Institut Ruđer Bošković
Istarsko veleučilište
- Politika otvorene znanosti, 2025.
Libertas međunarodno sveučilište
- Politika otvorene znanosti, 2023.
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- Politika otvorene znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2024.
- Odluka o poticanju aktivnosti za postizanje ciljeva otvorene znanosti Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u požegi, 2024.
Sveučilište u Rijeci
- Deklaracija Sveučilišta u Rijeci „Europska otvorena znanost“, 2019.
- Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Rijeci, 2021.
- Odluka o obvezi pohrane i objave znanstvenih, stručnih i popularnih radova te istraživačkih podataka u institucijski repozitorij Sveučilišta i sastavnica Sveučilišta u Rijeci, 2022.
- Odluka i Upute za provedbu Politike otvorene znanosti, 2022.
- Odluka o navođenju pripadnosti (afilijacija) Sveučilištu u Rijeci, 2018.
Sveučilište u Slavonskom Brodu
- Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Slavonskom Brodu, 2023.
- Smjernice za provedbu Politike otvorene znanosti Sveučilišta u Slavonskom Brodu, 2023.
Sveučilište u Splitu
- Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu, 2023.
- Europski kodeks znanstvenoistraživačke čestitosti, ažurirano 2023.
- Akcijski plan za promicanje znanstvenoistraživačke čestitosti i provođenje znanstvenih aktivnosti u skladu s načelima Europskog kodeksa znanstvenoistraživačke čestitosti, 2022.
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zagrebu
- Politika otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2024.
- Prehrambeno-biotehnološki fakultet: Politika otvorene znanosti SUZG PBF-a, 2024.
- Sveučilišni računski centar (SRCE): Politika otvorenog pristupa, 2022.
Veleučilište u Bjelovaru
Politike financijera
Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) predstavlja središnje tijelo za financiranje kompetitivnih znanstvenih istraživanja. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja 2013. godine preuzela je financiranje nacionalnih znanstveno-istraživačkih projekta, a 2014. godine i financiranje razvoja karijera mladih istraživača. Zaklada podržava kvalitetne projekte i istraživače, omogućujući vrhunska istraživanja u hrvatskim znanstvenim ustanovama i natjecanje za međunarodno kompetitivne projekte. U razvoju karijera mladih istraživača fokus je na uključivanju doktoranada u istraživački rad, smanjenju trajanja doktorskog studija na 4 godine te praćenju njihovih postignuća. Time doktorandi postaju konkurentni u međunarodnom okruženju i dobivaju prilike za poslijedoktorska usavršavanja u izvrsnim istraživačkim grupama.
Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), kao glavni nacionalni financijer istraživačkih aktivnosti, djeluje prema Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 57/2022). U Pravilniku o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Hrvatske zaklade za znanost (na snazi od 16. srpnja 2024.) Zaklada navodi specifične zahtjeve vezane za otvorenu znanost:
- obveza korisnika sredstava je osigurati da se oprema kupljena sredstvima projekta uvede u Informacijski sustav znanosti RH (CroRIS)
- izrada, pohrana, ažuriranje i održavanje Plana upravljanja istraživačkim podacima
- upis rezultata projekta u CroRIS
- otvoreni pristup cjelovitim tekstovima publikacija koje su nastale kao rezultat projekta, kad god je to moguće
- pohranjivanje podataka nastalih istraživanjem u skladu s FAIR načelima u repozitorijima kad god je to moguće
- osigurati da elektroničke verzije publikacija nastalih ili razvijenih na temelju projekta budu jasno označene identifikacijskim brojem projekta te unesene u EPP sustav, CroRIS i druge repozitorije.
Ovi zahtjevi naglašavaju važnost otvorenog pristupa publikacijama, zahtijevajući od financiranih projekata da svoja istraživačka saznanja učine javno dostupnima i da se pridržavaju FAIR načela podataka. Dodatno, promoviraju prakse otvorene znanosti u ocjenjivanju prijedloga, osiguravajući transparentnost i suradnju tijekom cijelog istraživačkog procesa.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske krajem 2023. godine potpisalo je prvih 14 programskih ugovora s javnim znanstvenim institutima i javnim veleučilištima te ubrzo još 13 programskih ugovora. Programski ugovori tijekom četiri godine osiguravaju 100% javno financiranje znanstvenih ustanova, pružajući im samostalnost u upravljanju znanstvenom djelatnošću u skladu s nacionalnim strateškim ciljevima i na temelju rezultata. Programski ugovori dio su šire inicijative za financiranje znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj te izravno utječu na financijsku stabilnost i operativni kapacitet istraživačkih institucija u zemlji. Cilj ulaganja je poboljšati sustav financiranja znanstvenog rada sveučilišta i instituta kako bi se osigurala veća autonomija, unaprijedila kvaliteta te povećala usmjerenost istraživačkih rezultata na gospodarski i društveni razvoj.
U Uredbi o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj (NN 78/2023) navodi se da doprinos otvorenoj znanosti kao poseban cilj podržava ostvarenje strateškog cilja povećanja znanstvene izvrsnosti. Kao dio aktivnosti internacionalizacije rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa ističe se da ona podrazumijeva otvoreni pristup i objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranim u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima.
Unatoč tome što ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja općenito podržava otvorenu znanost i otvoreni pristup uključivanjem u različite dokumente na nacionalnoj razini, Hrvatska još nije službeno usvojila integriranu politiku otvorene znanosti na nacionalnoj razini. Međutim, zemlja se obvezala promovirati prakse otvorenog i odgovornog istraživanja i inovacija među istraživačima te je ostvarila određeni napredak.
Godine 2021. usvojena je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. (NN 13/2021) s ciljem jačanja konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva kroz ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, jačanje znanstvene izvrsnosti, poticanje otvorene znanosti te bolje povezivanje akademskog, istraživačkog i poslovnog sektora, a u skladu s industrijskom strategijom Europske unije. Ključni dio regulatornog okvira je Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022) koji uvodi načela poput otvorene znanosti, cjeloživotnog učenja i društvene odgovornosti te omogućuje reformu znanstvenog i akademskog sektora za prilagodbu suvremenim znanstvenim i obrazovnim potrebama. Zakon ističe da je jedan od temelja znanstvene djelatnosti otvorena znanost i javna dostupnost rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva.
Politike otvorenog pristupa u Hrvatskoj počele su se razvijati 2012. godine, potpisivanjem Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu, a ubrzo nakon toga uslijedila je podrška Rektorskog zbora Republike Hrvatske usvajanjem dokumenta Vrednovanje znanstveno-istraživačkog rada i promicanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i istraživačkim podacima 2015. godine. Nekoliko zakonskih akata podržava otvoreni pristup:
- Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/2022) nalaže visokim učilištima arhiviranje digitalnih verzija svih završnih, diplomskih, specijalističkih i doktorskih radova u nacionalnom repozitoriju odnosno repozitoriju visokog učilišta u roku od 30 dana od dana obrane. Međutim, ove odredbe ne naglašavaju objavu tih radova u otvorenom pristupu.
- Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) osigurava pravo na ponovnu upotrebu informacija u komercijalne i nekomercijalne svrhe, potičući javne vlasti da stvaraju i objavljuju informacije prikladne za ponovnu upotrebu na Portalu otvorenih podataka s odgovarajućim metapodacima.
“Vlada Republike Hrvatske podupire dostupnost istraživačkih podataka donošenjem politike otvorenog pristupa i akcijskih planova, kako bi se osiguralo da sve istraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja provode politiku otvorenog stavljanja na raspolaganje istraživačkih podataka financiranih javnim sredstvima, u skladu s načelom zadane otvorenosti i koji su pronalazivi, dostupni, interoperabilni i ponovno uporabljivi, uzimajući u obzir pitanja koja se odnose na privatnost, zaštitu osobnih podataka, povjerljivost, nacionalnu sigurnost, legitimne komercijalne interese poput poslovnih tajni te prava intelektualnog vlasništva trećih osoba u skladu s načelom »otvoreni koliko je to moguće, zatvoreni koliko je to potrebno«.”
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 69/2022)
Uz zakone, Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (2021.) naglašava jačanje istraživačkih kapaciteta i znanstvene infrastrukture u Hrvatskoj. Predviđa mjere za poticanje suradnje između privatnog i javnog sektora, unaprjeđenje STEM obrazovanja te razvoj digitalnih vještina. Cilj je povećati broj istraživača i studenata u STEM područjima, prilagoditi obrazovne programe potrebama tržišta rada i uspostaviti nacionalnu istraživačku infrastrukturu za jačanje znanstvene izvrsnosti i inovacija.
To je strateški planirano u Planu razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023.-2027. koji je usmjeren na unaprjeđenje postojećih istraživačkih procesa kroz ulaganja u područja zdravstvo, okoliš, energetiku, digitalizaciju i svemir. Plan predviđa uspostavu nacionalnog sustava za praćenje i vrednovanje istraživačkih infrastruktura, financijsku potporu, promicanje njihove uporabe od strane znanstvene zajednice, poticanje međunarodne suradnje, razvoj nacionalnog sustava za upravljanje i dijeljenje istraživačkih podataka i edukaciju istraživača u korištenju istraživačkih infrastruktura. Dokument naglašava važnost uspostavljanja politike otvorenog pristupa vođene FAIR načelima te nalaže javno financiranim istraživačkim infrastrukturnim projektima da razvijaju i redovito ažuriraju planove upravljanja podacima (DMP) kako bi se promovirao otvoreni pristup i ponovna upotreba istraživačkih podataka.
Drugi strateški dokumenti u hrvatskom istraživačkom i inovacijskom okruženju koji spominju otvorenost:
- Croatia 2030: Roadmap for a Better Future (2020.) ukazuje na značajne slabosti u sustavu znanosti i istraživanja u Hrvatskoj. Iako izravno ne spominje otvorenu znanost, ističe važnost razvoja nacionalnog sustava informacija o istraživanju (CroRIS) kako bi se podržala digitalizacija znanstvenih procesa, stvorilo bolje okruženje za umrežavanje među akademskim, javnim i poslovnim sektorima te međunarodnom zajednicom.
U Godišnjem izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine za 2021. godinu (2023.) navodi se da je u sklopu strateškog projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje pokrenut Croatian Research Information System – CroRIS, zamišljen kao središnji sustav za pružanje sveobuhvatnih, cjelovitih i pouzdanih informacija o znanosti u Hrvatskoj, povezivanje znanosti s gospodarstvom i promicanje otvorene znanosti. - U 2021. godini, Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) započela je svoje aktivnosti prvim sastankom Vijeća HR-OOZ inicijative, označivši prvi korak prema razvoju nacionalnog plana otvorene znanosti. Početkom 2023. godine, HR-OOZ je podnio Prijedlog Hrvatskog plana za otvorenu znanost Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, s ciljem poboljšanja razumijevanja otvorene znanosti, njezinih načela, prednosti i primjenjivosti. Plan se zalaže za otvoreni pristup publikacijama i istraživačkim podacima financiranim iz javnih sredstava, kao i za upravljanje istraživačkim podacima u skladu s FAIR i CARE načelima. Prijedlog također naglašava potrebu za educiranjem znanstvenika i nastavnika o temama vezanim uz otvorenu znanost.
Savjetodavno tijelo Ministarstva, odgovorno za razvoj znanosti, je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Stručno tijelo NVZVOTR-a je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) koja osigurava kvalitetu visokoškolskih institucija i znanstvenih organizacija u Hrvatskoj putem vanjskog vrednovanja, akreditacije i procesa praćenja. Ovi procesi vode se prema Standardima kvalitete za vrednovanje u postupku reakreditacije visokih učilišta i znanstvenih instituta koje je izradio Akreditacijski savjet AZVO-a 2023. godine. Navedeni standardi vrednuju visoka učilišta i znanstvene institute na temelju kriterija poput primjenjivanja načela otvorene znanosti u svojim aktivnostima, procesima i aktima. Od institucija se očekuje da imaju i provode politike otvorene znanosti na institucijskoj razini, osiguravaju otvoreni pristup znanstvenim i stručnim publikacijama, obrazovnim sadržajima te istraživačkim podacima svojih znanstvenika te da vrednuju primjenu načela otvorene znanosti.