U Budimpešti se od 20. do 23. studenoga 2024. održavao 11. Svjetski forum znanosti (WSF2024) koji je okupio 1200 delegata iz 122 zemlje. S glavnom temom “Sučelje i dijalog znanosti i politike u vrijeme globalnih transformacija”, forum je ponudio platformu za raspravu o ključnim izazovima u širokoj primjeni znanstveno utemeljenih političkih mjera.
Senat Sveučilišta u Zagrebu na redovitoj sjednici održanoj 24. rujna 2024. usvojio je Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Dana 16. travnja 2024. objavljena je Barcelonska deklaracija o otvorenim istraživačkim informacijama (Barcelona Declaration on Open Research Information). Potpisnici Deklaracije obvezali su se da će preuzeti vodeću ulogu u transformaciji načina korištenja i stvaranja istraživačkih informacija.
Ministri znanosti i tehnologije zemalja članica G7 su od 12. do 14. svibnja 2023. u Sendaiju u Japanu održali sastanak čiji je jedan od rezultata njihova zajednička deklaracija u kojoj se dotiču važnosti otvorene znanosti, pitanja akademske slobode i inkluzivnosti, zaštite istraživačkog rada i znanstvenog integriteta te međunarodne suradnje. G7 podupire otvorenu znanost te ističe tri prioriteta: infrastrukturu otvorene znanosti, reformu vrednovanja znanstvenih istraživanja te istraživanja istraživačkog rada s ciljem razvoja politika otvorene znanosti temeljenih na rezultatima istraživanja.
Na Sveučilištu u Splitu održana je sjednica Senata 30. ožujka 2023. godine na kojoj su usvojeni plan upisa studenata za akademsku godinu 2023./2024. te prijedlog novog programa sveučilišnog specijalističkog studija Opća kirurgija Medicinskog fakulteta. Senat je također usvojio Akcijski plan Strategije ljudskih resursa za istraživače za razdoblje 2023. – 2025. i Politiku otvorene znanosti Sveučilišta u Splitu.
Američke ustanove za istraživanje trebaju omogućiti besplatan i javan pristup rezultatima državno financiranih istraživanja čim budu objavljeni. Ured za znanost i tehnologiju Bijele kuće izdao je ažurirane smjernice za omogućavanje pristupa bez odgode rezultatima istraživanja financiranih državnim sredstvima u novoobjavljenom memorandumu. Dokument predstavlja značajan pomak u odnosu na dosadašnje uvjete javnog pristupa znanstvenim rezultatima. Javne ustanove trebaju u potpunosti prilagoditi svoje politike novim smjernicama do kraja 2025. godine.
Vrijeme je za temeljitu promjenu sustava vrednovanja znanstveno-istraživačkog rada znanstvenika! Potvrdili su to ministri znanosti 27 zemalja članica Europske unije izražavajući zabrinutost trenutnim stanjem i neprikladnim metodama koje se koriste u prosudbi kvalitete istraživanja i samih znanstvenika. Smatraju da korištenje kvantitativnih metoda dovodi do negativne pristranosti u pogledu kvalitete, ponovljivosti i integriteta istraživanja, pri čemu se prevelika važnost pridaje objavljivanju u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja.
Plan upravljanja istraživačkim podacima službeni je dokument istraživanja koji opisuje što će se sve raditi s prikupljenim podacima za vrijeme trajanja i po završetku istraživanja. Definira i opisuje vrstu podataka koje se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju te definira korištene formate. Osigurava usklađivanje podataka s legalnim i etičkim propisima, što je posebno važno ako se radi o osjetljivim podacima, te propisuje pravila za očuvanje i iskoristivost podataka nakon završetka projekta [1].