Vrednovanje otvorene znanosti u novim nacionalnim kriterijima

Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj 21. travnja 2026. objavilo je dugoočekivane Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije (NN 42/2026). Donosimo pregled odredbi koje izravno potiču otvorenu znanost i transparentnije vrednovanje znanstvenog rada.

Novi kriteriji vezani uz otvorenu znanost predstavljaju izravnu operacionalizaciju i primjenu ciljeva zapisanih u Hrvatskom planu za otvorenu znanost koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih usvojilo u svibnju 2025. godine. Njihovo donošenje označava prekretnicu u vrednovanju rada hrvatskih znanstvenika i nastavnika. Usklađivanjem s europskim inicijativama poput onih udruženja CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment), novi dokument stavlja snažan naglasak na praksu otvorene znanosti, prepoznajući je kao temelj moderne i društveno odgovorne znanstvene djelatnosti.

Otvoreni pristup publikacijama

Jedan od ključnih elemenata novih kriterija je snažnije poticanje objavljivanja u otvorenom pristupu. Dokument navodi da je potrebno najmanje 50 % radova relevantnih za izbor na radno mjesto učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, uz primjenu odgovarajuće Creative Commons licencije. Kada to nije moguće, očekuje se da se digitalna verzija cjelovitog teksta (objavljenog članka ili konačnog recenziranog rukopisa), pohrani u institucijski ili drugi javno dostupni repozitorij. Time se osigurava da rezultati istraživanja financirani javnim sredstvima budu dostupni cijeloj znanstvenoj zajednici i javnosti, čime se povećava citiranost i vidljivost hrvatskih autora.

FAIR podaci i otvoreni istraživački procesi

Novost je i sustavno prepoznavanje upravljanja istraživačkim podacima. Kriteriji potiču primjenu FAIR načela (pronalažljivost, dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotrebljivost). Znanstvenici koji svoje skupove podataka čine otvorenima i dostupnima za daljnju provjeru ili istraživanja, sada za to mogu dobiti konkretna priznanja u procesu napredovanja. Ovime se izravno potiče transparentnost i smanjuje dupliciranje istraživačkih napora.

Otvoreni obrazovni resursi

Novi Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji donose formalno priznavanje otvorenih obrazovnih resursa. Oni postaju važan element za napredovanje na znanstvenim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima. Od pristupnika se očekuje da na mrežnoj stranici ili na sučelju za e-učenje visokog učilišta postave barem jedan e-kolegij s otvorenim online sadržajem. Da bi se e-kolegij priznao kao relevantan doprinos, on mora zadovoljiti visoke pedagoške i tehničke standarde:

• Službeno odobrenje: Kolegij mora proći recenziju nadležnog stručnog tijela visokog učilišta.
• Pristupačnost: Sadržaj nudi fleksibilne načine usvajanja ishoda učenja.
• Multimedijalnost: Uključuje korištenje snimljenih predavanja, literature i zadataka.
• Interaktivnost: Osigurava povratne informacije i potiče diskusiju između nastavnika i polaznika.

Osim u strogo nastavnom kontekstu, otvoreni obrazovni resursi postaju mjerilo društvene misije i prepoznatljivosti znanstvenika i umjetnika. Jednako se valorizira i izrada otvorenih resursa u kulturnim institucijama, čime se znanstveni i umjetnički rad izravno povezuje s muzejima, galerijama i knjižnicama, čineći znanje općim dobrom.

Otvoreni obrazovni resursi demokratiziraju znanje i omogućuju svim studentima pristup vrhunskim materijalima bez financijskih prepreka. Kroz njihovu primjenu hrvatska znanost i sveučilišta dobivaju veću međunarodnu vidljivost te lakše ostvaruju globalne suradnje. Dijeljenje gotovih materijala ujedno štedi vrijeme nastavnicima i potiče ih na stvaranje kvalitetnijeg, stalno ažuriranog sadržaja. Na taj način cijeli sustav visokog obrazovanja postaje transparentniji, učinkovitiji i društveno korisniji.

Širi utjecaj na društvo i građanska znanost

Otvorena znanost u novim kriterijima nije ograničena samo na publikacije i podatke. Dokument unutar kriterija sudjelovanja u programima popularizacije znanosti prepoznaje i aktivnosti poput građanske znanosti. Uključivanje javnosti u istraživački proces te otvorena komunikacija znanstvenih rezultata prema društvu postaju ravnopravni elementi koji doprinose ukupnoj izvrsnosti kandidata.

Što to znači za hrvatske znanstvenike?

Uvođenjem kriterija povezanih s otvorenom znanošću smanjuje se isključiva usmjerenost na kvantitetu objava i faktor odjeka časopisa, te se pažnja usmjerava na dostupnost, dijeljenje i ponovnu uporabu znanstvenih rezultata. Ovaj dokument, iako u cjelini ostavlja prostor za daljnja unaprjeđenja, otvara novo poglavlje za našu znanstvenu zajednicu, ugrađujući načela otvorene znanosti izravno u sustav profesionalnog razvoja i napredovanja istraživača.

Cijeli dokument novih kriterija možete pročitati u Narodnim novinama na ovoj poveznici.