Skip to main content

Otvoreni pristup u Hrvatskoj

Otvoreni pristup u Hrvatskoj predstavlja ključnu komponentu znanstvene prakse koja omogućava slobodan pristup znanstvenim informacijama i podacima. Odnosi se na različite dokumente, ustanove i projekte koji zajedno čine infrastrukturu otvorenog pristupa. U ovom kontekstu, važni su strateški dokumenti poput Hrvatskog plana za otvorenu znanost, koji definiraju smjernice za implementaciju otvorenog pristupa u istraživačkom radu te nacionalne inicijative poput Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) koje okupljaju dionike iz različitih sektora kako bi se stvorili preduvjeti za implementaciju otvorene znanosti u hrvatskom istraživačkom prostoru. Ključne institucije uključuju Institut Ruđer Bošković, Sveučilišni računski centar (SRCE) i druge akademske ustanove koje aktivno sudjeluju u razvoju otvorene znanosti.

Ključni dokumenti

Neki od ključnih dokumenata koji oblikuju politiku otvorenog pristupa u Hrvatskoj su:

  • Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu (2012.): Ovaj dokument postavlja temelje za usvajanje praksi otvorenog pristupa znanstvenim informacijama. Naglašava važnost slobodnog pristupa rezultatima istraživanja financiranih javnim sredstvima, potičući institucije i istraživače da dijele svoje radove s većom zajednicom, čime se povećava transparentnost i dostupnost znanstvenih informacija.
  • Prijedlog Hrvatskog plana za otvorenu znanost (2023.): Ovaj plan definira strategije i ciljeve za implementaciju načela otvorene znanosti u hrvatskom istraživačkom prostoru. Uključuje razvoj politika koje će omogućiti bolju suradnju među institucijama, poticati dijeljenje podataka i rezultata te osigurati usklađenost s europskim standardima otvorene znanosti. Kroz ovaj plan Hrvatska nastoji stvoriti održivu infrastrukturu koja će podržati inovacije i unaprijediti kvalitetu istraživanja.

Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu iz 2012. godine temelji se na međunarodnim smjernicama poput Budimpeštanske inicijative o otvorenom pristupu (2002.), Berlinske deklaracije o pravu na pristup informacijama (2008.) i Izjave o otvorenom pristupu (IFLA, 2011.) koje naglašavaju važnost dostupnosti znanstvenih informacija svima.

Infrastruktura

CroRIS informacijski sustav znanosti RHCroRIS je centralizirani sustav razvijen za integraciju i standardizaciju znanstvenih podataka među hrvatskim ustanovama. CroRIS povezuje informacije o projektima, ustanovama, znanstvenicima, istraživanjima, opremi, uslugama, publikacijama, patentima i proizvodima što osigurava transparentnost i olakšava pristup podacima i resursima. Sustav omogućuje povezanost s europskim inicijativama za otvorenu znanost. Polja za unos informacija o uslugama prilagođena su zahtjevima Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) kako bi bila pretraživa u EOSC katalogu.
HRČAK Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisaPortal HRČAK je centralni portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu. Ova platforma omogućuje besplatan pristup brojnim publikacijama, a trenutno sadrži više od 550 časopisa i više od 305.000 cjelovitih tekstova. HRČAK igra ključnu ulogu u promicanju otvorenog pristupa, potičući autore da objavljuju svoje radove u skladu s načelima otvorene znanosti.
DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji)Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) predstavlja nacionalnu infrastrukturu za institucijske repozitorije. Ova platforma omogućuje akademskim institucijama da sigurno pohranjuju i dijele svoje digitalne objekte, uključujući znanstvene radove, podatke i druge istraživačke rezultate. DABAR podržava različite vrste sadržaja i osigurava usklađenost s načelima otvorene znanosti čime se povećava dostupnost informacija i resursa za istraživače, a trenutno sadrži 182 repozitorija.
Pohrana i upravljanje podacima Puh Puh je sustav kojim Srce korisnicima iz akademske i znanstvene zajednice omogućava pouzdano pohranjivanje i dijeljenje datoteka na spremišnim sustavima Srca. Omogućuje pohranu i/ili dijeljenje podataka tijekom istraživačkog projekta,
pohranu i/ili dijeljenje veće količine obrazovnih sadržaja/materijala vezano uz uporabu nekog od sustava za e-učenje Srca ili sustava za e-učenje na ustanovi iz sustava znanosti i visokog obrazovanja,
pohranu i/ili dijeljenje podataka vezanih uz proces obrazovanja ili istraživanja na ustanovi iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te pohranu i/ili dijeljenje podataka za interne potrebe Srca.

Institucijski repozitoriji predstavljaju temeljnu infrastrukturu za osiguranje otvorenog pristupa. Oni omogućuju pohranu i distribuciju znanstvenih radova, podataka i drugih istraživačkih rezultata. U Hrvatskoj ovi repozitoriji igraju ključnu ulogu u osiguravanju otvorenog pristupa, omogućujući istraživačima da lako dijele svoje radove i doprinose povećanju vidljivosti hrvatske znanosti.

Kao najveći hrvatski znanstveni istraživački centar, Institut Ruđer Bošković (IRB) igra važnu ulogu u promociji otvorenog pristupa. IRB djeluje kao Nacionalni ured za podršku otvorenom pristupu programa OpenAIRE, pružajući podršku i edukacijske resurse istraživačima. Centar za znanstvene informacije na IRB-u organizira edukacije na institucijskoj i nacionalnoj razini, uključujući radionice i webinare koji se fokusiraju na otvoreni pristup i upravljanje istraživačkim podacima. IRB održava dva digitalna repozitorija, FULIR za objavljivanje znanstvenih radova i FULIR Data za pohranu istraživačkih podataka. Ovi repozitoriji omogućuju istraživačima da lako pohranjuju i dijele svoje radove, pridonoseći transparentnosti i dostupnosti znanstvenih informacija.

Inicijative i projekti

Jedna od najvažnijih inicijativa je Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) koja je rezultat višegodišnjeg rada brojnih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Pokrenuta u srpnju 2021. godine, HR-OOZ ima za cilj stvoriti uvjete za izgradnju Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost, nacionalno organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče otvorenu znanost, osiguravajući potrebne resurse i infrastrukturu za istraživače. Inicijativa okuplja ključne dionike u stvaranju potrebnih preduvjeta za implementaciju, ostvarivanje i promociju otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj. Promiče kulturu otvorenosti i suradnje unutar istraživačke zajednice, olakšavajući veću transparentnost, ponovljivost i društveni utjecaj istraživačkih rezultata.

Ciljevi HR-OOZ-a su:

  • izraditi prijedlog nacionalnog plana za otvorenu znanost
  • uskladiti hrvatske istraživačke prakse s europskim standardima
  • poboljšati suradnju, transparentnost i inovacije u znanosti
  • doprinijeti i uključiti hrvatske usluge, resurse i istraživačke podatke u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC)
  • razviti predložak za institucijske politike otvorene znanosti

Ostvarenje ovih ciljeva omogućit će koordinirani razvoj e-infrastrukture u Hrvatskoj, potaknuti otvorenu znanost i olakšati pristup resursima i uslugama.

Potpisnici Sporazuma HR-OOZ inicijative

Hrvatska zaklada za znanost, Institut Ruđer Bošković, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni računski centar Srce (Sveučilište u Zagrebu)

HR-OOZ

U travnju 2023. Vijeće Inicijative HR-OOZ usvojilo je Prijedlog Hrvatskog plana za otvorenu znanost. Plan nudi standardizirani okvir za prakse otvorene znanosti i obrazovanje istraživača, zajedno s konkretnim ciljevima, planovima i zadacima koji mogu poslužiti kao snažna osnova za daljnji napredak. Provedbom Plana za otvorenu znanost Hrvatska može dodatno učvrstiti svoju predanost poticanju inovacija i izvrsnosti u istraživanju, istovremeno osiguravajući jednak pristup znanstvenom znanju i resursima. Službeni Plan otvorene znanosti još uvijek nije usvojen od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Istraživačke institucije u Hrvatskoj imaju autonomiju, ali u provedbi otvorene znanosti uvelike ovise o nacionalnim politikama i propisima, koji su još uvijek nedovoljno razvijeni. Tek nekolicina institucija, poput Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišnog računskog centra Srce, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Fizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, ima obveze vezane uz otvoreni pristup, uglavnom ograničene na znanstvene publikacije. Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Slavonskom Brodu i Sveučilište u Zagrebu donijeli su formalne politike otvorene znanosti, što predstavlja važan korak prema širem institucionalnom prihvaćanju načela otvorene znanosti.

Hrvatska je aktivno uključena u europske projekte kao što su OpenAIRE i DARIAH koji promiču otvoreni pristup u znanosti. Ove suradnje omogućuju razmjenu resursa, alata i najboljih praksi te jačaju poziciju Hrvatske unutar europske zajednice otvorene znanosti.

U studenome 2023. pokrenuta je Inicijativa za otvorenu znanstvenu knjigu. Inicijalni potpisnici su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Rijeci, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Ciljevi Inicijative za otvorenu znanstvenu knjigu su:

  • Stvoriti okvir za razmjenu iskustava i dobrih stručnih, organizacijskih i tehnoloških praksi.
  • Razviti jedinstvenu infrastrukturu za otvoreni pristup i trajnu pohranu znanstvenih knjiga u Hrvatskoj, koja će biti otvorena, neprofitna, interoperabilna i utemeljena na postojećim uspješnim rješenjima.
  • Osigurati financijske mehanizme i potpore koji će stabilizirati izdavaštvo knjiga na malom tržištu, uz osiguravanje otvorenog pristupa.
  • Osigurati stručnu, organizacijsku i tehnološku podršku za elektroničko izdavaštvo svim dionicima u javnom i privatnom sektoru.

Inicijativu možete podržati ovdje.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenuta je platforma FF Open Press koja omogućuje objavljivanje monografija, zbornika radova i udžbenika kao materijala s otvorenim pristupom. Ova inicijativa doprinosi dostupnosti akademskih resursa u društvenim znanostima i humanističkim disciplinama.

Korisni izvori: