Na Institutu Ruđer Bošković održana druga Zimska škola otvorene znanosti

Zima je vani pokazala zube, no unutar Instituta Ruđer Bošković temperaturu je dizala druga Zimska škola otvorene znanosti, koju je organizirao Centar za znanstvene informacije. Održana je 4. – 5. i 10. – 11. veljače 2026. u sklopu projekta PATTERN (Piloting open and responsible Activities and Trainings Towards the Enhancement of Researchers Networks) financiranog putem programa Obzor Europa.

Projekt PATTERN usmjeren je na jačanje prakse otvorene i odgovorne znanosti kroz razvoj i provedbu ciljanih edukacija za istraživače u svim fazama karijere. Naglasak stavlja na razvoj praktičnih kompetencija te poticanje institucija na sustavno uvođenje praksi otvorene znanosti, čime doprinosi razvoju europskog istraživačkog prostora i jačanju suradnje unutar istraživačke zajednice.

Nastavljajući se na uspješno održanu prvu Zimsku školu, ovogodišnje izdanje dodatno je naglasilo razvoj praktičnih znanja i vještina potrebnih za primjenu načela otvorene znanosti u svakodnevnom istraživačkom radu. Program je obuhvatio teme otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i FAIR načela, uz naglasak na teorijsko znanje i praktične aktivnosti koje su sudionicima omogućile primjenu naučenog u stvarnim istraživačkim situacijama.

Od teorije do prakse otvorenog pristupa

Svoje znanje o suvremenim praksama otvorene znanosti polaznicima su prenijeli voditelj dr. sc. Bojan Macan i knjižničarke Lorena Palameta, Martina Žugaj i Josipa Karadžole iz Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković. Vodeći polaznike kroz kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnih vježbi, predavači su sudionicama približili ključne principe otvorenog pristupa, upravljanja istraživačkim podacima i autorskih prava, ističući kako ih primijeniti u stvarnim istraživačkim scenarijima – od planiranja objavljivanja do odabira pouzdanih časopisa i licenciranja radova. U tom kontekstu dr. sc. Bojan Macan predstavio je zahtjeve financijera i njihov utjecaj na otvoreno objavljivanje, Lorena Palameta i Josipa Karadžole govorile su o autorskim pravima, strategijama zadržavanja prava i primjeni različitih licencija, dok je Martina Žugaj objasnila kako prepoznati pouzdane izdavače te izbjeći predatorske časopise i konferencije.

Škola je privukla polaznike prvenstveno s Instituta Ruđer Bošković, ali i istraživače s drugih institucija, doktorande te informacijske stručnjake, odnosno knjižničare s različitih sveučilišta. Takva interdisciplinarna raznolikost dodatno je obogatila diskusije i omogućila razmjenu iskustava, čime je teorijsko i praktično znanje odmah povezano s realnim istraživačkim praksama.

Polaznici su u sklopu praktičnog dijela radionice dobili primjer istraživačkog projekta s jasno definiranim uvjetima, koji se temelje na primjerima nacionalnih i europskih financijera, poput Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) i Europske komisije, te su trebali identificirati odgovarajuće znanstvene časopise za objavu više svojih radova. Pritom su morali donositi odluke uzimajući u obzir raspoloživi budžet, modele otvorenog pristupa te zahtjeve financijera. Zadatak je bio osmišljen tako da odražava stvarne izazove u planiranju znanstvenog objavljivanja te pruži priliku za strateško donošenje odluka i primjenu teorijskih koncepata u simuliranim, ali realističnim okolnostima.

FAIR upravljanje istraživačkim podacima

U nastavku programa Zimske škole otvorene znanosti fokus je stavljen na FAIR upravljanje istraživačkim podacima – od osnovnih načela do konkretne primjene u istraživačkoj praksi. Polaznicima su predstavljene različite vrste istraživačkih podataka, razlozi za njihovu pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu u znanstvenoj zajednici te su dobili uvid u ciljeve i motivaciju za sustavno upravljanje istraživačkim podacima (Research Data Management, RDM). Poseban naglasak stavljen je na važnost transparentnosti istraživanja, povećanje vidljivosti rezultata te dugoročnu dostupnost i iskoristivost podataka.

Teorijski dio predavanja obuhvatio je dokumentaciju podataka, izradu kvalitetnih metapodataka, korištenje trajnih identifikatora i odabir odgovarajućih formata, kao i objavljivanje i dijeljenje podataka uz odabir licencija. Pojašnjeno je kakvi istraživački podaci postoje u različitim disciplinama te zašto je njihovo odgovorno dijeljenje važno za razvoj znanosti. Polaznicima su predstavljeni alati i kontrolna pitanja koja pomažu procijeniti u kojoj su mjeri njihovi podaci usklađeni s FAIR načelima i gdje postoji prostor za poboljšanje.

Drugi dan programa započeo je pregledom zahtjeva financijera vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima, nakon čega je fokus stavljen na izradu i sadržaj vlastitog Plana upravljanja podacima (PUP) prema predlošku Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ). Polaznici su mogli koristiti primjere iz svojih aktualnih istraživačkih projekata ili simulirane podatke. Kroz radionicu su obradili sve ključne elemente PUP-a: planiranje vrsta podataka, organizaciju i verzioniranje datoteka, strukturu mapa, mjere osiguranja kvalitete te dugoročnu pohranu. Pritom su odgovarali na pitanja koja je potrebno postaviti već u fazi planiranja istraživanja – primjerice hoće li se generirati novi podaci ili koristiti postojeći skupovi podataka, koji će se formati odabrati, kolika će biti očekivana količina podataka te kako organizirati rad s podacima i provoditi odgovarajuće sigurnosne mjere. Pažnja je posvećena pohranjivanju PUP-ova u institucijske repozitorije, što plan čini vidljivijim i dostupnijim istraživačkoj zajednici. Sudionici su se pritom upoznali s alatima koji olakšavaju izradu strojno čitljivih i upravljivih PUP-ova, što predstavlja korak naprijed prema transparentnoj znanosti.

Znanje i vještine za otvorenu znanost

Druga Zimska škola otvorene znanosti na Institutu Ruđer Bošković pokazala je da teorija i praksa otvorene znanosti mogu ići ruku pod ruku. Tijekom četiri dana polaznici su kroz predavanja i praktične vježbe stekli znanje i konkretne vještine o otvorenom pristupu, autorskim pravima, FAIR upravljanju podacima i znanstvenoj komunikaciji, a pritom primijenili naučeno na vlastitim primjerima i simuliranim projektima.

Uz stjecanje praktičnih kompetencija škola je pružila prostor za razmjenu iskustava i raspravu o stvarnim izazovima u istraživačkoj praksi, što je omogućilo dublje razumijevanje izazova modernog objavljivanja i upravljanja podacima.

Održavanjem ovakvih događaja Institut Ruđer Bošković potvrđuje svoju ulogu u promicanju otvorene, transparentne i odgovorne znanosti te potiče suradnju unutar istraživačke zajednice i doprinosi vidljivosti hrvatskih istraživača.

Ako niste imali priliku sudjelovati u Zimskoj školi, dodatan uvod u temu otvorenog pristupa dostupan je kroz samostalni online tečaj “Objavljivanje u otvorenom pristupu: suočavanje s izazovima i razotkrivanje mitova” na platformi OpenPlato. Tečaj obuhvaća temeljne pojmove, najčešće izazove i praktične aspekte objavljivanja u otvorenom pristupu te se može pohađati vlastitim tempom.