Kako uskladiti upravljanje istraživačkim podacima sa zahtjevima okvirnog programa Obzor Europa?

Pravilno upravljanje istraživačkim podacima obvezno je za bilo koji projekt programa Obzor Europa koji stvara ili ponovno koristi istraživačke podatke. Ono je ključni dio zahtjeva o otvorenoj znanosti programa Obzor Europa.

Korisnici programa Obzor Europa moraju odgovorno upravljati digitalnim istraživačkim podacima prikupljenim tijekom istraživanja u skladu s FAIR načelima i trebali bi činiti sljedeće:

  • pripremiti plan upravljanja podacima i ažurirati ga tijekom trajanja projekta;
  • pohraniti podatke u pouzdani repozitorij te osigurati otvoreni pristup (“otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno”);
  • pružiti informacije (putem istog repozitorija) o svim rezultatima istraživanja ili bilo kojim drugim alatima i instrumentima potrebnim za ponovnu upotrebu ili provjeru valjanosti podataka.

Treba imati na umu da su istraživački podaci vrlo širok pojam te da nisu ograničeni na numeričke/tablične podatke.

Program Obzor Europa posebno se usredotočuje na upravljanje podacima i drugim rezultatima u skladu s FAIR načelima, što znači da moraju biti pretraživi, dostupni, interoperabilni i ponovno uporabljivi pružajući skup atributa koji omogućavaju i poboljšavaju njihovu upotrebu od strane ljudi i strojeva.

Omogućavanje pristupa podacima putem pouzdanog repozitorija već je dobar način za povećanje njihove usklađenosti s FAIR načelima.

Ne postoji jedinstveni, univerzalni način upravljanja istraživačkim podacima i osiguravanja njihove usklađenosti s FAIR načelima. Ono što je primjereno i izvedivo uvelike ovisi o području istraživanja i vrsti (vrstama) podataka, kao i pojedinostima projekta.

Prvi korak prilikom usklađivanja upravljanja istraživačkim podacima sa zahtjevima programa Obzor Europa jest kreiranje i razvoj plana za upravljanje istraživačkim podacima (PUP, eng. Data Management Plan, DMP).

Plan upravljanja podacima dokument je koji od početka projekta opisuje kako će se postupati s istraživačkim podacima tijekom i nakon istraživačkog projekta. Utvrđuje ključne radnje i strategije kako bi se osiguralo da su istraživački podaci visokokvalitetni, sigurni, održivi i koliko je moguće dostupni i ponovo upotrebljivi.

Vremenski okvir PUP-a

Kada bi plan upravljanja podacima trebao biti zaključen?

  • Kratki PUP od jedne stranice obavezno je uklopiti u prijedlog projekta.
  • Prva potpuna verzija PUP-a obavezna je kao isporučevina do šestog mjeseca trajanja projekta.
  • Napomena: iznimno u slučajevima izvanrednog stanja i ako radni program tako nalaže, trebali biste predati potpuni PUP zajedno s prijavom projekta ili najkasnije do potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
  • PUP se smatra „živim“ dokumentom kojeg je potrebno redovno ažurirati kako bi se zabilježile sve provedene promjene i odluke. Za projekte koji traju duže od 12 mjeseci, ažurirana verzija PUP-a mora se predati kao isporučevina.
  • Konačna verzija PUP-a koja opisuje kako se podacima upravlja i kako se dijele mora se dostaviti na kraju projekta.

Kada je to moguće, korisnike se potiče da svoje PUP-ove učine neograničeno i javno dostupnima u otvorenom pristupu i pod CC-BY licencijom kako bi se omogućila i olakšala ponovna upotreba. Primjerice, mnogi europski projekti iz programa Obzor Europa objavili su svoje PUP-ove u repozitoriju Zenodo. Osim toga, PUP može biti dostupan kao isporučevina na web stranici EU CORDIS-a.

Što PUP treba sadržavati?

Obzor Europa nudi predložak plana upravljanja podacima kako bi vam olakšao pripremu vlastitog PUP-a. Iako je korištenje tog predloška preporučeno, nije obvezno.

Za pomoć u izradi prijedloga za prijavu na program Obzor Europa i potpunog PUP-a, predlaže se korištenje mrežnog alata za planiranje Argos, OpenAIRE-ovu uslugu otvorenog koda za izradu i objavu PUP-ova. Usluga pruža predloške usklađene sa zahtjevima programa Obzor Europa i prilagođene smjernice za svako pitanje u predlošku.

Pouzdani repozitoriji

Pouzdani repozitoriji su infrastrukture koje pružaju pouzdan i dugoročan pristup digitalnim resursima kao što su podaci, publikacije itd. Navedeni repozitoriji prolaze proces evaluacije ili certificiranja kako bi se zajamčilo da ispunjavaju određene kriterije kvalitete.

U programu Obzor Europa, sljedeći se smatraju pouzdanim repozitorijima:

  • Certificirani repozitoriji, primjerice repozitoriji s CoreTrustSeal certifikatima, Nestor Seal DIN31644 ili ISO16363 certifikatima.
  • Tematski repozitoriji koji su međunarodno priznati, učestalo korišteni i podržani od strane istraživačkih zajednica relevantnih za projekte.
  • Repozitoriji opće namjene ili institucijski repozitoriji koji, bez službenog certifikata, sadrže bitne karakteristike pouzdanih repozitorija (npr. sigurnosne odredbe, usluge za izradu strojno djelotvornih metapodataka, dugoročno očuvanje podataka itd.).

Više informacija o pronalaženju pouzdanih repozitorija za vaše podatke pronađite u vodiču za istraživače.
Za pozive s uvjetom vezanim uz Europski oblak otvorene znanosti (engl. European Open Science Cloud, EOSC), podaci se trebaju pohraniti u repozitorije koji su povezani s EOSC-om (oni koji se mogu pronaći putem EOSC portala).

Kada bi se podaci trebali pohraniti?

U programu Obzor Europa, podatke je potrebno pohraniti čim je moguće nakon njihova stvaranja, najkasnije do kraja projekta.

Međutim, postoje dodatni zahtjevi:

  • Podatke na kojima se temelji znanstvena publikacija potrebno je pohraniti najkasnije u trenutku objave i u skladu sa standardnom praksom zajednice.
  • U slučajevima izvanrednog stanja, ako financijsko tijelo to zatraži, potrebno je omogućiti neposredni otvoreni pristup. Ukoliko postoje iznimke omogućavanja otvorenog pristupa podacima, podaci bi trebali biti dostupni barem pravnim osobama kojima su potrebni za rješavanje izvanrednog stanja.
  • U iznimnim slučajevima, podaci se mogu pohraniti nakon završetka projekta.

„Otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno“

U programu Obzor Europa, istraživačkim podacima potrebno je omogućiti otvoreni pristup prema zadanim postavkama i pod najnovijom verzijom CC-BY (imenovanje) ili CC0 (javna domena) licencije ili njihov ekvivalent.

Iako je priznato da bi podaci trebali biti „otvoreni koliko je moguće i zatvoreni koliko je potrebno“, moguće je napraviti iznimke ako se pružanje otvorenog pristupa podacima:

  • protivi korisnikovim legitimnim interesima, uključujući njihovo komercijalno iskorištavanje;
  • protivi drugim ograničenjima, kao što su pravila o zaštiti podataka, privatnosti, povjerljivosti, poslovnih tajni, konkurentskih interesa Unije, sigurnosnih pravila, prava intelektualnog vlasništva; ili
  • suprotstavlja drugim obvezama prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

U takvim slučajevima, pristup podacima može se zatvoriti, ograničiti ili odgoditi, ali korisnici su dužni u PUP-u objasniti legitimne iznimke prema kojima su se odlučili ograničiti pristup istraživačkim podacima (ili njihovom dijelu). Više informacija kako zaštititi istraživačke podatke pronađite u vodiču za istraživače.

Metapodaci

Prilikom pohrane podataka u pouzdani repozitorij, program Obzor Europa zahtijeva opis bogat metapodacima u skladu s FAIR načelima.

Metapodaci trebaju:

  • sadržavati barem sljedeća polja: autor(e), opis skupa podataka ili sažetak, datum pohrane skupa podataka ili datum njihove objave, mjesto pohrane skupa podataka, licenciju skupa podataka (prema zadanim postavkama CC-BY ili CC0) i razdoblje odgode objave skupa podataka (ukoliko postoji).
  • sadržavati informacije o financiranju iz programa Obzor Europa ili Euratom: naziv projekta, akronim i broj. U idealnom slučaju, repozitorij će imati namjenska polja za navedene informacije. Ukoliko ih nema, moguće ih je navesti u druga odgovarajuća polja, npr. u polje za sažetak.
  • biti u otvorenom pristupu pod CC0 licencijom ili ekvivalentnom licencijom. Isto se preporuča kada se podaci ne mogu objaviti u otvorenom pristupu ili im je potrebno ograničiti pristup, ne postoje uvjerljivi razlozi da metapodaci ostanu zatvoreni i nedostupni.

Većina (pouzdanih) repozitorija zahtijevat će unos metapodataka u obliku obrasca koji sadrži pitanja o podacima ili datotekama koje će se objaviti, što bi trebalo pokriti navedene zahtjeve.

Obzor Europa nalaže da metapodaci slijede FAIR načela. Praktično bi to značilo da je potrebno odabrati repozitorij u kojem metapodaci slijede standarde i osigurava trajne identifikatore: skupovima podataka (npr. DOI), autorima (npr. ORCID ili ResearcherID) i, ukoliko je moguće, ustanovama (npr. ROR) i projektima (npr. DOI).

Više informacija pronađite na stranici o metapodacima.

Program Obzor Europa zahtijeva da u vrijeme pohranjivanja istraživačkih podataka u pouzdani repozitorij bude omogućen pristup putem repozitorija informacijama o svim rezultatima istraživanja ili bilo kojim drugim alatima ili instrumentima potrebnima za ponovnu upotrebu ili provjeru valjanosti podataka o istraživanju.

  • “Rezultati istraživanja, alati i instrumenti” mogu uključivati podatke, softver, algoritme, protokole, modele, hodogram istraživanja, elektroničke bilješke i ostalo.
  • Koju vrstu informacija treba pružiti? Detaljan opis rezultata istraživanja/alata/instrumenta, način pristupa, ovisnosti o komercijalnim proizvodima (npr. softver), potencijalne verzije/vrsta, parametri, itd.
  • Osim informacija o rezultatima, korisnicima se savjetuje omogućavanje otvorenog (digitalnog) pristupa rezultatima istraživanja, alatima i instrumentima, osim ako nisu primjenjivi legitimni interesi ili ograničenja.

Repozitoriji omogućavaju dodavanje poveznica na relevantne informacije (npr. poveznice na povezane publikacije, do repozitorija kodova, povezanih skupova podataka itd.).

Upravljanje istraživačkim podacima i aktivnosti njihova dijeljenja moraju biti uključene u troškove istraživanja u pogledu potrebnog vremena i resursa. Uz rano planiranje, troškovi se mogu znatno smanjiti. Troškove vezane uz otvoreni pristup za istraživačke podatke moguće je uključiti kao moguće troškove unutar programa Obzor Europa za vrijeme trajanja projekta, pod uvjetima utvrđenim u Ugovoru za dodjelu bespovratnih sredstava: moraju biti unutar proračuna i prihvaćeni u prijedlogu ugovora te dodan komentar “tijekom trajanja projekta”.

Za procjenu troškova upravljanja istraživačkim podacima moguće je koristiti alat za procjenu troškova i infografiku “What will it cost to manage and share my data?”.

Za više informacija pogledajte snimke webinara:

Horizon Europe Open Science requirements in practice | 14. lipnja 2022

Sljedeći dodatni materijali mogu pomoći sa zahtjevima upravljanja istraživačkim podacima unutar projekata programa Obzor Europa:

Otvorena znanost u projektnim prijedlozima za okvirni program Obzor Europa [vodič]

Kako usladiti objavljivanje publikacija sa zahtjevima okvirnog programa Obzor Europa? [vodič]

What will it cost to manage and share my data? [infografika]

How to make your data FAIR [vodič]

Data formats for preservation [vodič]

How to deal with non-digital data [vodič]

How to deal with sensitive data [vodič]

Raw data, backup and versioning [vodič]

How to find a trustworthy repository for your data [vodič]

OpenAIRE također pruža alate za upravljanje istraživačkim podacima: ARGOS je OpenAIRE-ova usluga koja olakšava upravljanje, provjeru, nadzor i održavanje planova za upravljanje istraživačkim podacima. [alat]

Poveznice i dodatne informacije

Korišteni su sljedeći izvori koji sadrže više detalja o tome kako uskladiti projektne prijedloge za Obzor Europa s načelima otvorene znanosti:

European Commission, Horizon Europe Programme Guide (contains a dedicated section on open science on page 38)  

European Commission, Horizon Europe Programme Standard Application Form (HE RIA, IA)  

European Commission, EU Grants. AGA- Annotated Model Grant Agreement

Ovaj pojmovnik sadrži definicije i praktične savjete vezane uz ključne pojmove koji se spominju u kontekstu zahtjeva vezanih uz upravljanje istraživačkim podacima unutar programa Obzor Europa. Ostali pojmovi vezani uz upravljanje istraživačkim podacima dostupni su u pojmovniku From Science Europe Data Glossary.

Anonimizacija

Anonimizacija je postupak uklanjanja osobnih podataka (podataka koji se izravno ili neizravno odnose na identificiranu ili prepoznatljivu osobu) iz skupova podataka koji sadrže osjetljive podatke. Kao rezultat, subjekt se više ne može identificirati. Za razliku od pseudonimizacije, anonimizacija je nepovratna, što znači da ponovno identificiranje subjekta nije moguće.

Praktični savjeti:

  • OpenAIRE je razvio alat Amnesia koji se može koristiti za anonimizaciju.

Dokumentiranje

Dokumentiranje podataka uključuje različite vrste informacija koje mogu pomoći u pronalaženju, procjeni, razumijevanju/tumačenju i (ponovnoj) upotrebi istraživačkih podataka – npr. informacije o metodama, protokolima, korištenim skupovima podataka, preliminarnim zaključcima itd. Dokumentiranje pomaže pri razumijevanju konteksta u kojem su podaci stvoreni, kao i strukturu i sadržaj podataka. Podaci bi trebali biti dokumentirani u svim fazama životnog ciklusa. Detaljna i bogata dokumentacija osigurava ponovljivost i održava integritet istraživanja. Dokumentacija također uključuje metapodatke.

Praktični savjeti:

Formati datoteke

Format datoteke standardni je način kodiranja podataka sa svrhom pohrane u računalnu datoteku. Digitalni istraživački podaci mogu se pohraniti u širokom rasponu formata, ovisno o uređajima i alatima koji se koriste za prikupljanje i obradu.

Formati datoteka mogu biti vlasnički (shema kodiranja je dizajnirana i u vlasništvu tvrtke ili organizacije i nije objavljena zbog čega datoteke mogu otvoriti samo oni koji imaju određeni softver ili hardver) i/ili podložni zastarjelosti (zastarjeli formati, oštećene datoteke).

Kako bi se osiguralno da korisnici mogu pristupiti podacima i razumjeti ih te da se podaci mogu dugoročno pohraniti, potrebno je koristiti otvorene formate i formate bez gubitaka (eng. lossless), osiguravajući da neće doći do gubitka podataka ili kvalitete tijekom obrade datoteka.

Praktični savjeti:

  • Ukoliko se koriste vlasnički formati, stvorite kopiju podataka u otvorenom formatu.
  • Neki formati datoteka, iako vlasnički, postali su standard zbog svoje sveprisutnosti (npr. TIFF). U ovakvim slučajevima preporučeno je stvoriti kopiju podataka u otvorenom formatu kako bi se mogli zajedno pohraniti.
  • Prilikom pripreme plana upravljanja istraživačkim podacima, potrebno je provjeriti jesu li formati koji se uobičajeno koriste u istraživačkoj zajednici prikladni za dugoročno pohranjivanje. Moguće je koristiti popise preporučenih (prikladnih za dugoročno pohranjivanje) formata datoteka kao referentnu točku:
  • Provjerite i OpenAIRE vodič koji pojašnjava formate datoteka prikladne za dugoročno pohranjivanje.

Kontrolirani rječnici i ontologije

Kontrolirani rječnik je organizirani i standardizirani skup unaprijed definiranih pojmova (riječi i fraza) koje se koriste za indeksiranje sadržaja u informacijskom sustavu s ciljem pronalaženja informacija. Kontrolirani rječnici povezuju različite pojmove i sinonime pojmova, povezuju ih logičnim redoslijedom i raspoređuju u kategorije kako bi pružili dosljedan način opisivanja podataka. Mogu biti općeniti i specifični za određeno područje, u obliku popisa tematskih naslova, tezaurusa, mjerodavnih datoteka, taksonomija i alfanumeričkih klasifikacijskih shema.

Ontologije nisu kontrolirani rječnici, ali koriste kontrolirane rječnike za uspostavljanje formalne specifikacije konceptualnog modela u kojemu su definirani pojmovi i kategorije pojmova, svojstva, odnosi između pojmova i kategorija, funkcije, ograničenja i aksiomi.

Praktični savjeti:

  • Koristite standardne kontrolirane rječnike i/ili ontologije specifične za područje gdje god je to moguće kako biste bolje uskladili svoje rezultate sa sličnim podacima u vašem području istraživanja.
  • Koristite dobro dokumentirane rječnike koji pojmovima dodjeljuju trajne identifikatore.
  • Koristite repozitorije koji omogućavaju dodavanje pojmova iz kontroliranih rječnika.
  • BARTOC.org je koristan izvor za pronalaženje kontroliranih rječnika i ontologija neovisan o području.
  • Provjerite i druge resurse.

Konvencije o imenovanju datoteka

Konvencija o imenovanju datoteka je okvir za stvaranje imena datoteka koje imaju dosljednu strukturu pritom opisujući sadržaj datoteka i njihovog odnosa s drugim datotekama.

Praktični savjeti:

  • Kako bi se poboljšala pretraživost i sposobnost izvršavanja skupne obrade potrebno je koristiti standardiziranu sintaksu prilikom imenovanja datoteka. Nazivi datoteka mogu biti u obliku GGMMDD_nazivdatoteke, a preporučuje se korištenje sufiksa verzija kad god je to moguće prilikom stvaranja verzija datoteke iz glavne kopije. To mogu biti verzije stvorene nakon koraka pročišćavanja ili analize.
  • Konvenciju o imenovanju datoteka potrebno je definirati u ranijem stadiju istraživanja te ju dosljedno primjenjivati tijekom životnog ciklusa istraživačkih podataka.

Licencija

Licencija je pisani ugovor kojim nositelj autorskih prava određuje prava koja se dodjeljuju korisnicima. Unutar digitalnog okruženja koriste se standardizirane licencije temeljene na skupu unaprijed definiranih uvjeta ponovne upotrebe, poput Creative Commons licencije. Licencije za digitalne objekte su strojno čitljive.

Unutar programa Obzor Europa za podatke u otvorenom pristupu potrebno je koristiti CC BY ili CC0 (ili ekvivalentnu) otvorenu licenciju, dok podaci pohranjeni u sklopu metapodataka moraju biti pod CC0 ili ekvivalentnom licencijom.

Praktični savjeti:

  • Prilikom pohrane podataka u repozitorij potrebno je provjeriti jesu li pravila repozitorija o licencijama usklađena sa zahtjevima programa Obzor Europa.
  • Prilikom dodavanja već objavljenih podataka u novi skup podataka potrebno je provjeriti kompatibilnost licencija za podatke.

Metapodaci

Metapodaci su podaci koji pružaju informacije o drugim podacima, npr. opis sadržaja podataka, datum kada su podaci stvoreni ili prikupljeni, alati i uređaji korišteni za dobivanje podataka, formati i veličine datoteka, imena osoba koji su stvorili ili prikupili podatke, odgovarajući trajni identifikatori itd. S ciljem osiguravanja razumljivosti metapodataka i mogućnošću strojne obrade i razmjene, metapodatke treba kreirati i koristiti u skladu s uobičajenim općenitim ili tematskim standardima o metapodacima.

Praktični savjeti:

  • Prilikom pripreme PUP-a potrebno je navesti korištene standarde o metapodacima koji osiguravaju interoperabilnost. Web stranica Metadata Standards Directory je koristan resurs za pronalaženje dostupnih standarda o metapodacima. Odaberite standard koji se često koristi u vašem području. Ne smišljajte vlastiti!
  • Uređaji za stvaranje i prikupljanje podataka neke metapodatke automatski generiraju i ugrađuju u podatkovne datoteke, npr. u digitalnim audio i video zapisima, dok se neki stvaraju ručno.
  • Prilikom pohrane podataka u repozitorij korisničko sučelje vas vodi kroz postupak dodavanja metapodaka. U obrascu za unos neki metapodaci su obvezni što znači da se postupak ne može dovršiti bez tih informacija. Preporučeno je navođenje što više informacija, čak i u neobveznim poljima.

Osjetljivi podaci

Osjetljivi podaci su informacije koje moraju biti zaštićene od neovlaštenog otkrivanja jer neovlašteni pristup može negativno utjecati na privatnost osobe, poslova i poslovnih tajni ili čak sigurnost. U kontekstu istraživanja, osjetljivi podaci obično uključuju osobne podatke (ime, datum i mjesto rođenja, mjesto prebivališta, podatke o zaposlenju itd.), zdravstvene podatke i druge osobne ili osjetljive podatke.

Praktični savjeti:

  • Čak i u slučaju osjetljivih podataka moguće je pridržavati se FAIR načela i načela otvorene znanosti, i to objavljivanjem metapodataka u otvorenom pristupu. Tim se podacima može upravljati putem mehanizama kontrole pristupa, kao i anonimizacije i pseudonimizacije.

Plan upravljanja istraživačkim podacima

Plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP) je službeni dokument koji opisuje kako će se podaci obrađivati tijekom životnog ciklusa istraživačkih podataka – od planiranja, prikupljanja, analize, objavljivanja, spremanja do dijeljenja i ponovne upotrebe.

Plan upravljanja istraživačkim podacima je obvezan unutar programa Obzor Europa te je pripremljen predložak za izradu plana upravljanja istraživačkim podacima. Popis točki koje treba uzeti u obzir uključuje vrste i formate podataka, usklađenost s FAIR načelima (metapodaci, repozitoriji, kontrolirani rječnici, licencije itd.), zakonski zahtjevi (intelektualna vlasnička prava, GDPR), troškovi čuvanja, sigurnost i etika podataka, rokovi zadržavanja.

Dostupni internetski alati koji mogu olakšati pripremu plana upravljanja istraživačkim podacima:

Praktični savjeti:

  • PUP je dokument podložan promjenama i potrebno ga je ažurirati kako se projekt razvija. Sva odstupanja od izvornog prijedloga projekta moguće je dokumentirati i pojasniti.
  • Ako je moguće, učinite ga javno dostupnim.

Pohrana

Pohrana podataka računalna je tehnologija koja omogućuje digitalno spremanje podataka na računalne komponente i medije za snimanje, uključujući usluge u oblaku.

U kontekstu upravljanja istraživačkim podacima, potrebno je osigurati sigurno pohranjivanje podataka do kraja trajanja projekta i minimalno tijekom razdoblja zadržavanja. Opcije pohrane mogu uključivati:

  • prijenosne uređaje,
  • sveučilišne servere,
  • usluge u oblaku.

Praktični savjeti:

  • Ne preporučuje se pohranjivanje na tvrdim diskovima, flash medijima i slično jer su ti uređaji osjetljivi i može doći do gubitka podataka. Ukoliko se koriste prijenosni uređaji, potrebno je provjeriti postoje li kopije na mrežnim pogonima ili  u pohranjenoj sigurnosnoj kopiji.
  • Preporučuje se korištenje internih ili institucionalno odobrenih prostora, osobito ako se sigurnosne kopije redovno pohranjuju.
  • Usluge u oblaku pogodne su za suradnju s partnerskim ustanovama. Međutim, potrebno je provjeriti radi li odabrana usluga u oblaku redovite sigurnosne kopije i spada li pod Europsku nadležnost.

Pseudonimizacija

Pseudonimizacija je postupak obrade osobnih podataka na način da se podaci više ne mogu povezati sa subjektom bez korištenja dodatnih informacija, tj. pseudonima. Podaci koji povezuju pseudonime i izravne identifikatore moraju se čuvati odvojeno i u skladu s tehničkim i organizacijskim mjerama osiguravajući da subjekti ostanu neidentificirani. Za razliku od anonimizacije, pseudonimizacija je reverzibilan proces što znači da se subjekti mogu ponovno identificirati ako je dopušten pristup dodatnim informacijama.

Praktični savjeti:

  • OpenAIRE je razvio alat Amnesia koji se može koristiti za pseudonimizaciju.

Repozitorij

Repozitorij je digitalna platforma koja omogućuje pohranu digitalnih sadržaja te upravljanje i pristup istima. Repozitorij mora podržavati općeprihvaćeni standard metapodataka i imati protokol koji omogućuje njihovu razmjenu.

Repozitoriji se uglavnom dijele na:

  • tematske,
  • institucijske i
  • repozitorije opće namjene.

Istraživački podaci nastali u sklopu projektata iz programa Obzor Europa trebali bi biti pohranjeni u pouzdanom repozitoriju koji djeluje u skladu s relevantnim standardima i najboljim praksama, osigurava dugoročni pristup i očuvanje te osigurava usklađenost s FAIR načelima. Pouzdani repozitoriji odnose se na certificirane, institucionalne i opće repozitorije (kao što je Zenodo).

Praktični savjeti:

  • Pretraživanje repozitorija moguće je preko re3data registra koji okuplja više od 2000 repozitorija.
  • Preporuča se korištenje tematskih repozitorija. Navedeni repozitoriji koriste standarde metapodataka specifične za određeno područje i kontrolirane rječnike i/ili ontologije koji proširuju mogućnosti provođenja analiza u sličnim skupovima podataka, pa čak i u različitim područjima.
  • Institucionalni i opći repozitoriji trebali bi se uzeti u obzir u slučajevima kada nije moguće pronaći tematski repozitorij specifičan za područje rada ili kada postoji poseban zahtjev za pohranjivanje u navedenim repozitorijima. Ukoliko je potrebno pohranjivanje podataka u više repozitorija, potrebno je koristiti isti trajni identifikator.

Sigurnosna kopija

Izrada sigurnosne kopije podataka postupak je stvaranja kopije podataka u digitalnom formatu i spremanja na drugi uređaj kako bi se osiguralo očuvanje podataka i spriječio njihov gubitak.

Sigurnosne kopije mogu biti cjelovite (sve se datoteke kopiraju svaki put kad se napravi sigurnosna kopija) ili djelomične (izrađuje se sigurnosna kopija samo dijela datoteka, npr. novih datoteka).

Praktični savjeti:

  • Jedna sigurnosna kopija trebala bi biti na fizički odvojenom mjestu.
  • Sigurnosne kopije trebale bi se stvarati iz glavne kopije (eng. master copy).
  • Mjesto pohrane sigurnosne kopije trebalo bi biti jednako sigurno kao i mjesto pohrane glavne kopije.

Trajni identifikator (PID)

Trajni identifikator (eng. persistent identifier – PID) je dugoročna referenca digitalnog objekta koja pruža informacije potrebne za pouzdanu identifikaciju, provjeru i lociranje. U digitalnom okruženju trajni identifikatori upućuju na digitalne objekte i imaju oblik mrežne adrese (npr. URL).

Osim na digitalne objekte, trajni identifikatori mogu upućivati i na istraživače (npr. ORCID, ISNI), ustanove (npr. ROR), bespovratna sredstva, instrumente, uređaje itd. U ovom slučaju, trajni identifikator u odgovarajućem registru vodi do unosa koji opisuje istraživača, ustanovu itd.

Primjeri identifikatora: DOI, ORCID, ISBN, Handle itd.

Praktični savjeti:

  • Dodijelite trajne identifikatore rezultatima istraživanja. Pouzdani repozitoriji automatski dodjeljuju trajne identifikatore pri pohrani istraživačkih podataka. 
  • Preporuča se registriranje u ORCID kako biste dobili ORCID ID, jedinstveni i trajni identifikator istraživača i suradnika čije korištenje omogućava bolju vidljivost autora i interoperabilnost širokog kruga informacijskih sustava.

© Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković. Pravila privatnosti