Održan Nacionalni tripartitni sastanak EOSC-a u sklopu konferencije Srce DEI 2023

U sklopu godišnje konferencije Srca Dani e-infrastrukture Srce DEI 2023, ujedno i završne konferencije nacionalnog strateškog projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), održan je i nacionalni tripartitni sastanak Europskog otvorenog znanstvenog oblaka (EOSC). Sastanak je organiziran s ciljem uspostave nacionalne koordinacije provedbe politike EOSC-a te definiranja nacionalnih prioriteta i potreba u tom području. Cilj tripartitnih događanja je okupljanje ključnih dionika svih triju strana – nacionalnih financijera i kreatora politika, Europske komisije i zajednice, kako bi se potaknula i podržala njihova koordinacija. Fokus tripartitnih sastanaka je na zajedničkim izazovima poput razmjene dobrih praksi, daljnjeg jačanja dijaloga, definiranju nacionalnih prioriteta te konkretnim akcijama potrebnim za implementaciju EOSC-a.

Prvi dio tripartitnog sastanka fokusirao se na politike i aktivnosti organizacija vezanih uz EOSC. Predavači su bili stručnjaci iz Hrvatske i Europske komisije te predstavnici organizacija uključenih u upravljanje EOSC-om – Ivan Marić (SRCE, EOSC), Anna Panagopoulou (Europska komisija), Michel Schouppe (Europska komisija, EOSC), Giorgio Rossi (Università degli Studi di Milano, EOSC) i Sarah Jones (EOSC). Bilo je riječi o bitnim temama za razvoj otvorene znanosti, pri čemu je stanje pokreta u Hrvatskoj sagledano iz perspektiva istraživača, donositelja politika i financijera.

U drugom dijelu događanja razgovor je bio okrenut prema istraživačkim podacima, njihovom upravljanju i ulozi u otvorenoj znanosti te je prvi put javno predstavljen nacrt Hrvatskog plana za otvorenu znanost koji je pripremljen u okviru rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost. Antica Čulina, viša znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković, govorila je o perspektivi istraživača u otvorenoj znanosti. Sanja Jurković i Lovorka Čaja predstavile su koncept upravljanja istraživačkim podacima na Institutu Ruđer Bošković, a Marijana Glavica pričala je o trenutnim planovima i izazovima s kojima se susreću u Hrvatskom arhivu podataka za društvene mreže (CROSSDA). Draženko Celjak iz SRCE-a predstavio je perspektivu pružatelja usluga u području otvorene znanosti i otvorenih istraživačkih podataka, dok je Bojan Macan o otvorenoj znanosti govorio iz perspektive OpenAIRE NOAD-a (National Open Access Desk).

U posljednjem dijelu tripartitnog događanja fokus je bio na razgovoru o položaju Hrvatske u okviru EOSC-a i podršci koju Hrvatska zaklada za znanost pruža pokretu otvorene znanosti. Održana je i prezentacija nacrta Hrvatskog plana za otvorenu znanost koji je pripremljen u okviru rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Uslijedila je panel rasprava na temu “Tko, što i kako dalje s otvorenom znanošću u Hrvatskoj?” u kojoj su sudjelovali renomirani stručnjaci iz područja znanosti i akademske zajednice. Među panelistima su bili dr. sc. Antica Čulina, znanstvenica koja se bavi ekologijom i proučavanjem otvorene znanosti i istraživačkih procesa na Institutu Ruđer Bošković, Lea Lazzarich, ravnateljica Sveučilišne knjižnice u Rijeci koja koordinira aktivnosti vezane za otvorenu znanost na Sveučilištu, prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. Sudionici rasprave složili su se da otvorena znanost donosi mnoge prednosti i novu kvalitetu u znanost i istraživanja. Naglašena je potreba za osiguravanjem kvalitetnog sustava i raznih oblika podrške istraživačima u primjeni načela otvorene znanosti, kao i prilagođavanja sustava vrednovanja ustanova i projekata te sustava nagrađivanja i napredovanja znanstvenika. Također, podržan je nastavak rada Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost kao platforme za promicanje i koordinaciju aktivnosti vezanih uz primjenu otvorene znanosti u Hrvatskoj i povezivanje s Europskim oblakom za otvorenu znanost.

Kako bi se podržala koordinacija, razmjena dobrih praksi te definirale konkretne akcije za implementaciju EOSC-a, potrebno je poticati i češće održavati ovakva događanja. Osim što mogu poslužiti kao platforma za razmjenu znanja i razmatranja problema s kojima se suočavaju svi dionici, tripartitni sastanci imaju ključnu ulogu u jačanju dijaloga. Kao takvi, neophodni su za jačanje suradnje i uspjeha u stvaranju zajedničkog europskog oblaka za istraživanje.