Otvoreni pristup
Otvoreni pristup je slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i/ili drugo zakonito korištenje. Slobodan u ovom kontekstu znači trajno slobodan od bilo kakvih ograničenja i postavljanja uvjeta za pristup i korištenje (Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu, 2012.) Najčešće se ostvaruje pohranjivanjem radova u institucijske repozitorije (zeleni OA) ili objavljivanjem u časopisima koji su u otvorenom pristupu (zlatni OA).
Otvorenim pristupom pridonosi se poboljšanju kvalitete, smanjuje potreba za nepotrebnim umnožavanjem istraživanja, ubrzava znanstveni napredak, pomaže u borbi protiv znanstvene prijevare i općenito se može pogodovati gospodarskom rastu i inovacijama.
Preporuka Komisije (EU) o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju (2018.)


1
Zeleni OA
Zeleni put omogućuje otvoreni pristup kroz arhiviranje ili samoarhiviranje radova u digitalne repozitorije. Ovisno o uvjetima izdavača, može se arhivirati autorska verzija rukopisa prije ili nakon recenzije, a ponekad i konačna verzija objavljena u časopisu. Radovi se uglavnom arhiviraju u institucijske repozitorije, što najčešće rade sami autori, ili u javno dostupne predmetne repozitorije, a mogu se objaviti i na osobnim web-stranicama autora ili ustanova.
Pristup pohranjenim radovima često je uvjetovan embargom, tj. vremenskim razdobljem koje mora proteći prije nego što rad postane javno dostupan. Embargo razdoblje određuje izdavač, a u nekim slučajevima arhiviranje može biti obavezno zbog zahtjeva financijera istraživanja ili institucije autora.
2
Zlatni OA
Zlatni put podrazumijeva objavljivanje znanstvenih radova u časopisima koji omogućuju otvoreni pristup. To mogu biti potpuno otvoreni časopisi ili tzv. hibridni časopisi, gdje je samo dio članaka dostupan u otvorenom pristupu. Kod zlatnog puta, članci su odmah nakon objavljivanja dostupni javnosti.
Troškove objavljivanja u otvorenom pristupu (Article Processing Charges – APC) najčešće snose autori, institucije u kojima rade ili financijeri istraživanja. Međutim, postoje i primjeri gdje izdavači sami pokrivaju troškove ili se oni financiraju iz državnih sredstava, kao što je slučaj s nekim hrvatskim znanstvenim časopisima. Ovaj model se često naziva i dijamantni ili platinasti otvoreni pristup jer omogućuje otvorenost bez troškova za autore.
3
Dijamantni OA
Dijamantni otvoreni pristup je model objavljivanja znanstvenih radova u kojem znanstveni časopisi i izdavačke platforme ne naplaćuju naknadu autorima ili čitateljima. Ovaj model predstavlja izdavačku inicijativu koju pokreće i vodi akademska zajednica.
Dijamantni časopisi omogućuju potpuno besplatan pristup i korištenje znanstvenih informacija, čime se dodatno povećava dostupnost rezultata istraživanja široj javnosti. Ovaj model često ovisi o financiranju iz javnih sredstava, potporama akademskih ustanova ili donacijama.
Formalni začetak o ideji za slobodnim pristupom znanstvenim informacijama na međunarodnoj razini ostvaren je 2002. godine Budimpeštanskom inicijativom za otvoreni pristup (Budapest Open Access Initiative, 2002.) u okviru kojeg je dogovorena definicija otvorenog pristupa te ciljevi i strategije ostvarivanja ciljeva otvorenosti. Uslijedile su Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenom znanju (Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities, 2003.) i Budimpeštanska deklaracija o pravu na pristup informacijama (Budapest Declaration on the Right of Access to Information, 2008.).

Značajna inicijativa za promicanje otvorenog pristupa i otvorene znanosti provodi se od 2018. kroz cOAlition S, skupinu organizacija koje financiraju istraživanja, a uz podršku Europske komisije i Europskog istraživačkog vijeća (ERC). cOAlition S ima za cilj postići potpuni i trenutni otvoreni pristup znanstvenim publikacijama. Kako bi postigli taj cilj, razvili su Plan S koji nalaže da svi financijeri istraživanja koji podržavaju ovu inicijativu zahtijevaju trenutačni otvoreni pristup svim znanstvenim publikacijama proizašlim iz dodijeljenih sredstava.
Plan S sadrži deset načela:
- Autori ili njihove ustanove zadržavaju autorska prava. Svi radovi moraju biti objavljeni pod otvorenom licencijom, po mogućnosti pod CC BY licencijom.
- Financijeri će osigurati kriterije koje časopisi visoke kvalitete, platforme i repozitoriji u otvorenom pristupu moraju pružiti.
- Financijeri će, u slučajevima kada visokokvalitetni časopisi ili platforme u otvorenom pristupu još ne postoje, pružiti podršku u njihovom osnivanju te uspostavljanju infrastrukture otvorenog pristupa.
- U slučajevima gdje je to primjenjivo, troškove objave radova u otvorenom pristupu snose financijeri ili znanstvene institucije, a ne pojedini znanstvenici. Naglasak je na ideji da bi svi autori trebali imati mogućnost objaviti svoje radove u otvorenom pristupu.
- Financijeri će podržavati različite poslovne modele časopisa i platformi otvorenog pristupa. Kada se primjenjuju naknade za objavljivanje u otvorenom pristupu, one moraju biti proporcionalne pruženim uslugama objavljivanja, a struktura takvih naknada mora biti transparentna kako bi se informiralo tržište i omogućila potencijalna standardizacija i ograničavanje plaćanja naknada.
- Financijeri će poticati vlasti, visoka učilišta, znanstveno-istraživačke organizacije, knjižnice i akademsku zajednicu na usklađivanje strategija, politika i praksi, posebice s ciljem osiguranja transparentnosti.
- Navedena načela će se primjenjivati na sve vrste znanstvenih publikacija, no potrebno je uzeti u obzir da će osiguravanje otvorenog pristupa monografijama i poglavljima u knjigama trajati nešto duže te će zahtijevati poseban proces.
- Financijeri podržavaju hibridni model isključivo kao prijelazni put u jasno definiranim vremenskim okvirima do ostvarenja cjelovitog otvorenog pristupa.
- Financijeri će nadzirati poštivanje propisa i sankcionirati korisnike potpore koji ne poštuju postavljene uvjete.
- Financijeri se obvezuju da će prilikom procjene rezultata istraživanja u donošenju odluka o financiranju vrednovati intrinzičnu vrijednost rada, bez obzira na kanal publikacije, faktor utjecaja (ili druge metrike časopisa) ili izdavača.
Aktualni okvirni program Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor Europa za sve recenzirane znanstvene publikacije proizašle iz projekata financiranih programom zahtijeva da budu dostupne u otvorenom pristupu. OpenAIRE je pripremio nekoliko vodiča namijenjenih istraživačima koji se žele prijaviti na natječaje za financiranje programa Obzor Europa. Kako uskladiti objavljivanje publikacija sa zahtjevima Obzora Europa saznajte u vodiču:
Korisni izvori:
- Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu znanstvenom znanju (2003.), hrv. prijevod
- Budimpeštanska deklaracija o pravu na pristup informacijama (2008.)
- Budimpeštanska inicijativa za otvoreni pristup (2002.)
- Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu (2012.)
- IFLA-ina Izjava o otvorenom pristupu (2011.)
- OpenAIRE-ov priručnik Kako uskladiti objavljivanje publikacija sa zahtjevima okvirnog programa Obzor Europa? (2022.)
- Preporuka Komisije (EU) o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju (2018.)
- 10 years of the IFLA open access statement: a call to action (2022.)