Otvorena istraživačka infrastruktura
“Istraživačke infrastrukture pružaju jedinstveno znanje, stručnost, sveobuhvatne resurse i usluge istraživačkim zajednicama za provođenje istraživanja i poticanje razvoja inovacija. Uključuju znanstvenu opremu ili setove instrumenata, resurse temeljene na znanju kao što su zbirke, arhive ili znanstvene podatkovne infrastrukture, računalne sustave, komunikacijske mreže i drugu infrastrukturu jedinstvene prirode. Otvorene su vanjskim korisnicima i ključne za postizanje izvrsnosti u istraživanju i inovacijama. Kao važna središta znanja i inovacija temeljni su stup Europskog istraživačkog prostora te su neophodne za provođenje vrhunskih istraživanja, širenje granica ljudskog znanja te rješavanje globalnih izazova.”
Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023.-2027.
Otvorena istraživačka infrastruktura podrazumijeva tehničke elemente, ali i organizacijski dio koji se odnosi na upravljanje i provedbu definiranih procesa i procedura. Repozitoriji, odnosno platforme za prihvat, pohranu i diseminaciju istraživačkih podataka su tehnički preduvjet za otvorenu infrastrukturu. Ovisno o izvorima podataka mogu biti:
- institucijski
- nacionalni
- regionalni
- disciplinarni
Prednosti pohrane u disciplinarne repozitorije ponajprije se odnose na veću vidljivost pohranjenog skupa podataka jer su takvi repozitoriji najčešće poznato mjesto svima koji se bave određenim znanstvenim istraživanjima u određenom području.
Organizacijski dio oko brige o istraživačkim podacima može biti vrlo složen, a sastoji se od potpore istraživačima u procesu, upravljanja podacima, pripreme podataka za arhiviranje i sekundarno korištenje, promocije djelatnosti i sadržaja takvog repozitorija/arhiva te edukacije i treninga.
Primjeri dobre prakse
Digitalni repozitoriji i arhivi
Zenodo je sveobuhvatan digitalni repozitorij koji je nastao u okviru Open AIRE projekta financiran i iniciran od Europske komisije. Zenodo je pokrenut 2013. godine, kao pionir u otvorenoj znanosti, infrastrukturi otvorenog pristupa i otvorenim podacima.
Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) omogućava pohranu digitalnih objekata koji su rezultat znanstveno-istraživačkog, intelektualnog i kreativnog rada osoba povezanih s ustanovom iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH koja pohranjuje sadržaj. Primjeri objekata koji se mogu pohranjivati u Dabru su: preprint radovi, recenzirani članci, radovi s konferencija, podaci istraživanja, disertacije, završni radovi studenata, knjige, nastavni materijali, slike, video i audiozapisi, prezentacije, digitalizirana građa.
ArXiv je disciplinarni repozitorij preprint radova dostupnih u otvorenom pristupu. Obuhvaća područje fizike, matematike, računalnih znanosti, kvantitativne biologije te kvantitativnih financija i statistike.
FULIR (Full-text Institutional Repository of the Ruđer Bošković Insitute) je institucijski repozitorij Instituta Ruđer Bošković koji sadrži cjelovite tekstove publikacija koje su napisali djelatnici Instituta. U FULIR se mogu pohraniti cjeloviti tekstovi radova objavljenih u znanstvenim časopisima ili zbornicima s konferencija, ocjenskih radova, poglavlja u knjigama, monografija, raznih izvještaja, priručnika, PPT ili posterskih prezentacija s konferencija i drugih događanja, ali i audio, video i audio video-materijali vezani uz rad IRB-a.
CROSSDA (Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti, engl. Croatian Social Science Data Archive) je nacionalna javna istraživačka infrastruktura za područje društvenih znanosti i pružatelj je usluga za Konzorcij europskih arhiva podataka za društvene znanosti (CESSDA ERIC). Osnovne usluge arhiva podataka su: prikupljanje podataka od istraživača, upravljanje podacima i dugoročno čuvanje podataka, održavanje kataloga pohranjenih podataka, omogućavanje pristupa podacima i administracija prava pristupa, podrška, pomoć i savjetovanje s pohraniteljima i korisnicima podataka, poticanje kulture ustupanja podataka na korištenje drugima, otvorenog pristupa podacima i sekundarnih analiza.
re3data (Registry of Research Data Repositories) je katalog podatkovnih repozitorija koji promovira dijeljenje te povećanje dostupnosti i vidljivosti istraživačkih podataka. Koristan je jer pomaže istraživačima u pronalaženju repozitorija za pohranu podataka i pronalaženje istraživačkih podataka koje su drugi istraživači podijelili.
FAIRsharing je alat koji pruža stručno odabrane, informativne i edukativne izvore o standardima podataka i metapodataka, a povezan je s bazama podataka i politikama upravljanja podacima. Korisnike usmjerava na otkrivanje, odabir i korištenje tih izvora, a proizvođačima pomaže da njihovi resursi postanu vidljiviji, široko prihvaćeni i citirani. Omogućuje pristup pouzdanom sadržaju kako bi podržao upravljanje podacima.
OpenDOAR (Directory of Open Access Repositories) je globalni direktorij akademskih repozitorija u kojemu su pohranjeni različiti repozitoriji (institucijski, međuinstitucijski, disciplinarni, agregacijski, repozitoriji financijera) koji omogućuju besplatan, otvoren pristup akademskim radovima i drugim izvorima.
ROAR (Registry of Open Access Repositories) je registar repozitorija s otvorenim pristupom koji omogućuje pretraživanje repozitorija prema državi, godini, vrsti repozitorija i vrsti softvera za pregledavanje.
Objavljivanje u otvorenom pristupu
DOAJ (Directory of Open Access Journals) je baza podataka koja okuplja znanstvene i stručne recenzirane časopise u otvorenom pristupu iz svih područja znanosti. Misija DOAJ-a je povećati vidljivost, dostupnost, ugled, upotrebu i utjecaj kvalitetnih, recenziranih znanstvenih časopisa s otvorenim pristupom na globalnoj razini, neovisno o disciplini, geografskom području ili jeziku.
Open Research Europe je platforma za objavljivanje u otvorenom pristupu radova iz područja prirodnih znanosti, inženjerstva i tehnologije, medicinskih znanosti, poljoprivrede, društvenih i humanističkih znanosti, a koji proizlaze iz financiranja programa Horizon 2020 i/ili Horizon Europe. Svi radovi prolaze otvoreni recenzijski postupak.
Hrčak je centralni portal koji od 2006. godine na jednom mjestu okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise koji nude otvoreni pristup svojim radovima. Urednicima časopisa nudi alat kojim će besplatno i lako objaviti svoj časopis u elektroničkom obliku ili postojećem elektroničkom časopisu dodati mogućnost pronalaženja i pretraživanja te mu povećati vidljivost i utjecaj. Na Hrčku se može pronaći više od 500 časopisa iz 9 znanstvenih i umjetničkih područja.
FFZG Open Press je platforma za objavljivanje digitalnih izdanja Filozofskog fakulteta u otvorenom pristupu. Na platformi se objavljuju autorske knjige, uredničke knjige, zbornici radova sa skupova i udžbenici s područja društvenih i humanističkih znanosti. Kroz FF Open Press će se tekuća izdanja učiniti dostupnima u otvorenom pristupu, a postupno će se kao e-knjige objavljivati i starija izdanja, prethodno isključivo dostupna u tisku.
CKAN je sustav upravljanja podacima koji podatke čini dostupnim – pružanjem alata za pojednostavljivanje objavljivanja, dijeljenja, pronalaženja i korištenja podataka.
Računalni sustavi
DSpace je softver otvorenog koda koji služi akademskoj zajednici, neprofitnim i komercijalnim organizacijama kako bi stvarali otvorene digitalne repozitorije.
Islandora je softver otvorenog koda koji je osmišljen kako bi pomogao institucijama i organizacijama i njihovoj publici da zajednički upravljaju i otkrivaju digitalna sredstva koristeći okvir najbolje prakse.
Dataverse je mrežna aplikacija otvorenog koda za razmjenu, čuvanje, citiranje, istraživanje i analizu podataka istraživanja tako što mogućuje lakšu dostupnost podataka.
Edukacije
OpenPlato je platforma za e-učenje o otvorenoj znanosti, FAIR načelima, upravljanju istraživačkim podacima i drugim temama vezanim uz otvorenu znanost. Služi svima zainteresiranima koji trebaju razviti strategije i vještine za primjenu prakse otvorene znanosti u svakodnevnom životu.
Otvorena istraživačka infrastruktura u Hrvatskoj
Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023.-2027. navodi da hrvatske istraživačke infrastrukture trebaju biti vođene sljedećim načelima:
- promicanje korištenja FAIR načela za istraživačke podatke, tj. podaci trebaju biti lako pretraživi (findable), dostupni (accessible), interoperabilni (interoperable) i ponovno iskoristivi (reusable) te implementacije upravljanja otvorenim istraživačkim podacima (engl. Open Research Data Management, ORDM)
- omogućavanje otvorenog i transparentnog pristupa infrastrukturi svim relevantnim dionicima pod jednakim uvjetima
- ojačavanje međunarodne suradnje i vidljivosti hrvatskih znanstvenika te njihove uspješnosti na međunarodnim projektima
- poticanje izvrsnosti u znanosti
- okrupnjivanje istraživačke zajednice na nacionalnoj razini
- načela održivog razvoja i kružnog gospodarstva te biogospodarstva
- ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
Kako bi se navedena vizija ostvarila, definiran je jedan od ključnih prioriteta i odgovarajuće mjere koje će se provoditi tijekom razdoblja od 2021. do 2027. godine:
Istraživačke infrastrukture promovirat će otvoreni pristup i suradnju s različitim dionicima, uključujući druge istraživačke infrastrukture, visokoškolske ustanove, poduzeća i civilno društvo.
- Sva infrastruktura bit će usklađena s politikom otvorenog pristupa temeljenom na FAIR načelima za istraživačke podatke, osiguravajući da podaci budu: lako pretraživi (Findable), dostupni (Accessible), interoperabilni (Interoperable) i ponovno iskoristivi (Reusable).
- Sve istraživačke infrastrukture moraju imati razvijen i javno dostupan Plan upravljanja podacima (Data Management Plan, DMP).
- Javno financirane istraživačke infrastrukture razvijat će i redovito ažurirati katalog usluga za vanjske korisnike koji će biti lako dostupan i sadržavati kontakt informacije za uspostavu suradnje.
- Javno financirane istraživačke infrastrukture bit će odgovorne za redovito ažuriranje popisa dostupne znanstvene opreme u nacionalnoj bazi znanstvene opreme koja će biti integrirana u Informacijski sustav znanosti RH (CroRIS).
- Poticat će se umrežavanje postojećih i novih istraživačkih infrastruktura s ciljem jačanja kapaciteta regionalnih infrastruktura, širenja znanja i dobrih praksi, te unapređenja integracije u europski istraživački prostor.
- Svaka istraživačka infrastruktura imat će svoju web stranicu na hrvatskom i engleskom jeziku, koja će sadržavati osnovne informacije (kontakt podaci, strategija, popis znanstvene opreme, katalog usluga i slično).
Institucijski repozitoriji predstavljaju temeljnu infrastrukturu za osiguranje otvorenog pristupa. Oni omogućuju pohranu i distribuciju znanstvenih radova, podataka i drugih istraživačkih rezultata. U Hrvatskoj ovi repozitoriji igraju ključnu ulogu u osiguravanju otvorenog pristupa, omogućujući istraživačima da lako dijele svoje radove i doprinose povećanju vidljivosti hrvatske znanosti.
 | Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) predstavlja nacionalnu infrastrukturu za institucijske repozitorije. Ova platforma omogućuje akademskim institucijama da sigurno pohranjuju i dijele svoje digitalne objekte, uključujući znanstvene radove, podatke i druge istraživačke rezultate. DABAR podržava različite vrste sadržaja i osigurava usklađenost s načelima otvorene znanosti čime se povećava dostupnost informacija i resursa za istraživače, a trenutno sadrži 182 repozitorija. |
 | CroRIS je centralizirani sustav razvijen za integraciju i standardizaciju znanstvenih podataka među hrvatskim ustanovama. CroRIS povezuje informacije o projektima, ustanovama, znanstvenicima, istraživanjima, opremi, uslugama, publikacijama, patentima i proizvodima što osigurava transparentnost i olakšava pristup podacima i resursima. Sustav omogućuje povezanost s europskim inicijativama za otvorenu znanost. Polja za unos informacija o uslugama prilagođena su zahtjevima Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) kako bi bila pretraživa u EOSC katalogu. |
 | Portal HRČAK je centralni portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa u otvorenom pristupu. Ova platforma omogućuje besplatan pristup brojnim publikacijama, a trenutno sadrži više od 550 časopisa i više od 305.000 cjelovitih tekstova. HRČAK igra ključnu ulogu u promicanju otvorenog pristupa, potičući autore da objavljuju svoje radove u skladu s načelima otvorene znanosti. |
 | Puh je sustav kojim Srce korisnicima iz akademske i znanstvene zajednice omogućava pouzdano pohranjivanje i dijeljenje datoteka na spremišnim sustavima Srca. Omogućuje pohranu i/ili dijeljenje podataka tijekom istraživačkog projekta, pohranu i/ili dijeljenje veće količine obrazovnih sadržaja/materijala vezano uz uporabu nekog od sustava za e-učenje Srca ili sustava za e-učenje na ustanovi iz sustava znanosti i visokog obrazovanja, pohranu i/ili dijeljenje podataka vezanih uz proces obrazovanja ili istraživanja na ustanovi iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te pohranu i/ili dijeljenje podataka za interne potrebe Srca. |
Sudjelovanjem pojedinih hrvatskih ustanova u međunarodnim projektima vezanim uz podršku otvorenoj znanosti nastali su temelji za uspostavu nacionalne infrastrukture i osvješćivanje znanstvene zajednice i šire javnosti.
Od 2017. do 2023. godine provodio se projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) u sklopu kojeg je izgrađen računalni i podatkovni oblak kao temeljna sastavnica nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture s namjerom da se znanstvenoj i akademskoj zajednici dugoročno osiguraju napredni računalni i spremišni resursi te mrežna povezanost nužni za modernu i multidisciplinarnu znanost, vrhunska istraživanja i obrazovni sustav Republike Hrvatske.
U rujnu 2021. osnovana je Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) s ciljem razvoja nacionalnog oblaka za otvorenu znanost kroz uspostavu odgovarajućeg organizacijskog i tehničkog modela. Hrvatski oblak za otvorenu znanost doprinijet će povećanju sposobnosti sektora za istraživanje, razvoj i inovacije za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva.
Inicijativa HR-OOZ trenutno okuplja 21 ustanovu koje predvode pokret otvorene znanosti u Hrvatskoj, a to su: Hrvatska zaklada za znanost, Institut Ruđer Bošković, Institut za društvenja istraživanja u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišni računski centar Srce.
Nacionalni informacijski sustav CroRIS razvio se u sklopu projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. Sustav olakšava umrežavanje akademske zajednice s javnim i poslovnim sektorom te međunarodnom zajednicom pružajući strukturirane informacije o znanstvenim aktivnostima u Hrvatskoj putem javnog portala te podržavajući otvorenu znanost i donošenje odluka temeljenih na podacima. Objedinjuje i međusobno povezuje veliku količinu informacija o znanstveno-istraživačkom radu u Hrvatskoj.
Korisni izvori:
- Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). Dostupno na: https://www.srce.unizg.hr/hr-zoo/
- European Charter for Access to Research Infrastructures: Principles and guidelines for access and related services, 2024.
- Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Dostupno na: https://www.srce.unizg.hr/inicijative/hr-ooz
- Plan razvoja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2023.-2027., 2023.
- UNESCO Bolstering open science infrastructures for all, 2022.
- UNESCO Recommendation on Open Science, 2021.
