Plan upravljanja istraživačkim podacima – zašto i kako?

Plan upravljanja podacima (engl. data management plan, DMP) je dokument koji sadrži opis skupa podataka i svih aktivnosti koje se planiraju ili su već provedene u sklopu istraživanja.

U DMP-u je potrebno definirati skup podataka, opisati aktivnosti koje se planiraju, odabrati prikladno mjesto (npr., digitalni repozitorij) za pohranu podataka, omogućiti im pristup i njihovo korištenje te informirati o alatima koji su potrebni za validaciju rezultata i/ili sekundarnu analizu podataka. Takvu otvorenost istraživačkih podataka podržava veliki broj svjetskih znanstvenih institucija kao što su National Institute of Health, National Science Foundation, Economic and Social Research Council, i Europska komisija koja je uvela obavezu prijave plana upravljanja podacima za projekte koji žele biti dio programa Obzor 2020 (engl. Horizon2020). Nedavno je i Hrvatska zaklade za znanost uvela Plan upravljanja istraživačkim podacima (PUP) u praćenje projekata, a obveza izrade PUP-a primjenjivat će se od 15. ožujka 2022. godine. Tijekom 2022. godine dokument se neće vrednovati već će se koristiti kao povratna informacija Zakladi. (Više informacija dostupno je na stranici Priprema izvješća.)

Podijeliti se mogu samo oni podaci koji su potrebni za validaciju rezultata, a mogući su i izuzeci od obveze pohranjivanja istraživačkih podataka u otvorenom pristupu u slučaju opravdanih razloga (komercijalizacija rezultata istraživanja, osjetljivost podataka, ugrožavanje postizanja glavne svrhe istraživanja i dr.). Čak i kada nije obvezan, DMP može nam uštediti vrijeme i trud, a posebice je značajan i za dijeljenje tih podataka jer se njegovim kontinuiranim ažuriranjem pojednostavljuje i njihovo dijeljenje s namjerom ponovnog korištenja i nakon završetka projekta. Pritom nam može poslužiti kao svojevrsni kontrolni popis kojim se osiguravamo da su prikupljeni podaci najučinkovitije iskorišteni, kao priručnik koji nas vodi kroz različite faze i aspekte upravljanja podacima, te kao dokumentacija svih aktivnosti, odnosno samog projekta. Više o otvorenosti istraživačkih podataka, odnosno kako i zašto ih dijeliti možete pročitati u priručniku Sveučilišnog računalnog centra Istraživački podaci – što s njima?.

Argos, alat za izradu DMP-a

Trenutno je znanstvenicima na raspolaganju više besplatnih alata za izradu planova upravljanja podacima, kao što su DMPonline, koji je dobro opremljen uputama i primjerima za njegovo korištenje, ali i relativno novi alat – Argos.

Argos je mrežni alat nastao kolaboracijom OpenAIRE-a i EUDAT CDI-a sa svrhom olakšavanja izrade i provedbe plana upravljanja podacima. Može se koristiti za pregled javnih planova upravljanja podacima, kreiranje vlastitih planova u suradnji s kolegama, objavu svojih planova u otvorenom pristupu, a mogu se i naučiti osnove upravljanja istraživačkim podacima kroz proces izrade plana. Argos nudi predloške prema kojima se možete orijentirati pri izradi vlastitog DMP-a, izradu potpuno novog DMP-a, objavu i ponovno korištenje javnih podataka, uvoz i izvoz gotovih DMP-a, njihovo ažuriranje te povezivanje s OpenAIRE i EOSC-ovim uslugama i izvorima.

Unutar jednog projekta moguće je kreirati više skupova podataka, ovisno o vrsti podataka ili znanstvenoj disciplini, koji se onda mogu kopirati u druge DMP-ove na platformi, što uvelike smanjuje trošak vremena prilikom dupliciranja podataka za druge projekte.

Platforma je jednostavna za korištenje i popunjena već mnogim mogućnostima prilikom kreiranja DMP-a, a uvelike bi mogla doprinijeti radu znanstvenika, pripomoći tijelima koja financiraju znanstvene projekte prilikom upravljanja projektima te ustanovama u podršci otvorenih i FAIR podataka.

Argos – Plan and follow your data / OpenAIRE. URL: https://www.openaire.eu/argos-guide (Pristupljeno 18.1.2021.)

Bowman, S. (2020.) Creating a data management plan (DMP) document / OSF Guides. URL: https://help.osf.io/hc/en-us/articles/360019931133-Creating-a-data-management-plan-DMP-document (Pristupljeno 18.1.2021.)

Data Management Plans – content / School of Advanced Study. URL: https://port.sas.ac.uk/mod/book/view.php?id=1221&chapterid=740 (Pristupljeno 18.1.2021.)

Vodopijevec, A. i Kranjec, I. (2018.) Otvoreni istraživački podaci. U: Hebrang Grgić, I. (ur.), Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju. Zagreb: Školska knjiga, str. 93-112.