Svečano uručen Sporazum o Inicijativi za Hrvatski oblak za otvorenu znanost

U petak 3. rujna 2021. godine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja članicama Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) svečano je uručio potpisani Sporazum čime je službeno započelo djelovanje članica na ostvarivanju ciljeva Inicijative za HR-OOZ. Potpisnici Sporazuma o Inicijativi za Hrvatski oblak za otvorenu znanost su ustanove koje su predvodnice u ostvarivanju ciljeva otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj među kojima je i Institut Ruđer Bošković .

Inicijativa za HR-OOZ rezultat je višegodišnjeg zajedničkog rada brojnih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u području otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj, a pokrenuta je uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zaklade za znanost. Inicijativa će stvoriti preduvjete za izgradnju Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost koji će omogućiti koordinirani razvoj e-infrastrukture u Hrvatskoj. Jedan od sudionika je Institut Ruđer Bošković čiji Centar za znanstvene informacije (CZI) od samih početaka aktivno zagovara i radi na promociji otvorenog pristupa znanstvenim informacijama.

U tu svrhu CZI radi na izgradnji neophodne informacijske infrastrukture razvijajućii servise poput Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI), portala Tko je tko u znanosti u Hrvatskoj, Repozitorija znanstvenih instrumenata ŠESTAR. Djelatnici CZI aktivno su sudjelovali u pokretanju Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK i objedinjavanju informacijskih usluga kroz Hrvatski znanstveni portal. Podaci o svim projektima unutar hrvatske akademske zajednice usustavljeni su unutar Baze podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju RH – POIROT kojeg je također razvio CZI. Kako bi se osigurao otvoreni pristup publikacijama djelatnika instituta pokrenut je FULIR Repozitorij cjelovitih tekstova Instituta Ruđer Bošković. Također CZI surađuje s drugim ustanovama na projektu DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji), unutar kojega je pokrenut i Repozitorij istraživačkih podataka Instituta Ruđer Bošković (FulirDATA).

Svoj angažman na promociji otvorenog pristupa CZI realizira i kroz sudjelovanje na brojnim projektima poput FP7 i H2020 projekata OpenAIREplus, FOSTER, OpenAIRE2020, OpenAIREplus i NI4OS-Europe, a djelatnici Centra su također sudjelovali i na projektima SERSCIDA, Cessda SAW i SEEDS. Centar obavlja i funkciju Nacionalnog ureda za otvoreni pristup (engl. National Open Access Desk – NOAD), a njegovi djelatnici su uključeni u rad mnogih tijela na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Kao korak u stvaranju Europskog oblaka za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud – EOSC) pokrenuta je Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Hrvatski oblak za otvorenu znanost postat će nacionalno organizacijsko i tehnološko okruženje koje potiče i omogućava otvorenu znanost osiguravajući resurse i usluge potrebne za prikupljanje, obradu i pohranu, dijeljenje i ponovnu uporabu istraživačkih podataka. Inicijativa za HR-OOZ rezultat je višegodišnjeg zajedničkog rada brojnih dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u području otvorene znanosti u Republici Hrvatskoj, a pokrenuta je uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatske zaklade za znanost. Inicijativa će stvoriti preduvjete za izgradnju Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost koji će omogućiti koordinirani razvoj e-infrastrukture u Hrvatskoj.

Putem Hrvatskog oblaka za otvorenu znanost istraživački podaci te usluge i resursi za istraživanje, koji nastaju u Hrvatskoj, bit će uključeni i u Europski oblak za otvorenu znanost (engl. European Open Science Cloud – EOSC).

O značaju Otvorene znanosti govorio je i Ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs prilikom uručivanja sporazuma koji je istaknuo kako je „Otvorena znanost budućnost uspješne znanosti i istraživanja kako u Hrvatskoj tako i u Europi. Ona predstavlja moderan, kolaborativan i javnosti otvoren istraživački proces čiji su rezultati dostupni i provjerljivi od strane drugih znanstvenika, što doprinosi povećanju inovativnosti, jačanju suradnje i transparentnosti u znanosti. Isto tako, otvorena znanost omogućuje bržu primjenu i transfer rezultata istraživanja u gospodarstvu i društvu općenito.„