Otvoreni istraživački podatci

Istraživački podaci su podaci koji su prikupljeni, zabilježeni ili generirani s namjerom da ih se analizira i tako dođe do originalnih znanstvenih rezultata. Nema jedinstvene definicije istraživačkih podataka te se razlikuje prema disciplinama. Sukladno tome, postoji i mnogo vrsta istraživačkih podataka- sve prikupljeno ili proizvedeno u procesu istraživanja. Važnost širenja podataka utječe na ekonomski rast i inovacije u svim granama gospodarstva, učinkovitiju i pristupačniju znanost, ali i društvo u cjelini. 

Prednosti otvorenih istraživačkih podataka: 

  • povećavanje utjecaja znanstveno-istraživačkog rada i veća citiranost (vidljivost)
  • izbjegava se dupliciranje financijskih troškova, vremena i truda (smanjenje troškova)
  • podaci ostaju pohranjeni za buduća istraživanja i edukaciju (validacija, sekundarne analize, obrazovanje)
  • ubrzavanje istraživačkih procesa 
  • ažurnim Planom upravljanja istraživačkim podacima pojednostavljuje se izrada završnih izvještaja za financijera

Plan upravljanja istraživačkim podacima (eng. Data Management Plan – DMP) je važan dokument u kojem se definira koji podaci će se prikupljati i/ili stavarati, dokumentirati, tko će im moći pristupiti, gdje će se pohraniti te akko će se dijeliti i dugoročno čuvati. Lokalne, nacionalne i međunarodne politike već zahtijevaju izradu plana upravljanja istraživačkim podacima za projekte financirane javnim sredstvima. 

Kao takvi, istraživački podaci trebali bi biti: 

  • Pretraživi – mogu se lako pronaći i identificirati (npr. DOI)
  • Dostupni- licencije pod kojima se nalaze, jesu li pod embargom i sl. 
  • Korisni izvan izvorne svrhe za koju su prikupljeni – moraju biti dobro odabrani, opremljeni dokumentacijom koja je dostatana za njihovo ponovno korištenje 
  • Interoperabilni

STANDARDI

Standard otvorenih podataka znači ispunjenje potencijala informacija, razmatranje sveobuhvatnog upravljanja informacijama i donošenje odredbi koje su u interesu javnosti. Za objavu istraživačkih podataka, setove podataka je potrebno usuglasiti sa FAIR principima, koji predstavljaju temelj otvorene znanosti u cjelini. Akronim FAIR stoji za Findable, Accessible, Interoperable i Reusable Data, odnosno podatke koji su pohranjeni kako bi bili pretraživi i dostupni te dobro opisani da se osigura interoperabilnost i mogućnost ponovnog korištenja.  

Međunarodni standard za cjelokupnu znanstvenu zajednicu mora biti usluglašen sa FAIR principima: dostupno, pristupačno, interoperabilno i ponovno upotrebljivo te uzeti u obzir:

  • specifičnosti pojedinih disciplina, 
  • uloge i vrijednosti glavnih čimbenika, 
  • tehnološke zahtjeve za upravljanje i dijeljenje podataka, 
  • pravne i etičke procedure i regulacije 
  • pravni okvir ustanova.

Osim dobrog metapodatkovnog opisa, mogućnost ponovnog korištenja ovisi i o licenciji koja se dodijeli podacima. FAIR principi ne podrazumijevaju nužno i otvorenost podataka radi primjerice privatnosti ispitanika. Kako istraživački podaci dosta ovise o domeni iz koje dolaze te reflektiraju karakteristike tog područja, postoje standardi za određena područja, primjerice za biologiju, astronomiju, geografiju ili biomedicinu.

Kako da podaci postanu FAIR?

Europska komisija donošenjem politika na međunarodnoj razini snažno utječe na jačanje otvorene znanosti u digitalnom okruženju. Svrha upravljanja istraživačkim podacima nije sama sebi, nego ključ za istraživanje i inovacije. U sklopu programa Horizon 2020, od projekata financiranih unutar navedenog programa, zahtjeva se da:

  • izrade plan upravljanja istraživačkim podacima (DMP) u prvih šest mjeseci trajanja projekta
  • pohrane podatke u prikladnom arhivu ili repozitoriju
  • definiraju skupove podataka za objavljivanje, kao i popratnu dokumentaciju potrebnu za njihov opis i (ponovno) korištenje

Nisu svi istraživački podaci pogodni za objavu i javno priopćenje.  Zaštita privatnosti i istraživačka etika imaju prioritet u procjeni i donošenju odluke. Podaci ne podliježu obavezi pohranjivanja u otvorenom pristupu u slučaju:

  • da se očekuje komercijalizacija rezultata istraživanja
  • osjetljivih podataka
  • ugrožavanja postizanja glavne svrhe istraživanja
  • projekt nema istraživačke podatke za rezultat aktivnosti istraživanja.

Primjeri dobre prakse:

Zenodo je sveobuhvatan digitalni repozitorij koji je nastao u okviru Open AIRE projekta financiran i iniciran od Europske komisije. Zenodo je pokrenut 2013. godine, kao pionir u otvorenoj znanosti, infrastrukturi otvorenog pristupa i otvorenim podacima.

re3data.org je najpotpuniji registar repozitorija istraživačkih podataka koji okuplja više od 2000 repozitorija iz svih znanstvenih područja.  Koristan je istraživačima, knjižničarima i financijerima ; za traženje objavljenih setova podataka, kao i pomoć pri odabiru repozitorija za pohranu istraživačkih podataka.

Research Data Alliance je globalna organizacija usmjerena na razvoj društvenih i tehničkih uvjeta za otvoreno dijeljenje i ponovnu upotrebu podataka te poticanje inovacije temeljene na podacima.

© Centar za znanstvene informacije, Institut Ruđer Bošković. Pravila privatnosti