Politike otvorene znanosti
Usklađujući se s globalnim smjernicama za otvorenu znanost, države mogu oblikovati politike koje su dosljedne, sveobuhvatne i pogodne za prakse otvorene znanosti, ali i prilagođene potrebama i specifičnostima svake zemlje. To znači stvaranje jasnih procesa, poticaja i nagrada za poticanje kulture otvorenosti, uz ulaganje u kapacitete i infrastrukturu za podršku tim politikama. Politike, aktivnosti i resursi koje pružaju Europska unija i UNESCO mogu poslužiti kao temeljna referentna točka, osiguravajući da nacionalne politike budu ne samo učinkovite, već i usklađene s međunarodnim standardima.
Zašto su važni dokumenti EU-a i UNESCO-a?
- Jasni okviri i smjernice: Pomažu državama u usmjeravanju razvoja politika otvorene znanosti.
- Globalna harmonizacija: Promiču međunarodnu suradnju i usklađivanje pristupa znanstvenim istraživanjima.
- Transparentnost i dijeljenje znanja: Omogućuju otvorenu znanost kao dio globalnog pokreta, a ne samo nacionalne inicijative.
- Sveobuhvatne politike: Oslanjanjem na ove smjernice zemlje osiguravaju najbolje globalne prakse.
- Učinkovita implementacija: Pomažu u upravljanju složenim procesima otvorene znanosti.
- Poticanje promjena: Doprinose značajnim reformama u znanstvenoj zajednici.
- Povezivanje znanstvenika: Potpora suradnji na globalnoj razini.
- Inkluzivnije istraživačko okruženje: Omogućuju širenje znanja i resursa svim zainteresiranim stranama.
UNESCO igra značajnu ulogu u napredovanju otvorene znanosti diljem svijeta, vodeći različite dionike u usvajanju politika otvorene znanosti. Godine 2021. objavio je svoje Preporuke za otvorenu znanost (UNESCO Recommendation on Open Science, 2021.) te tako uspostavio globalni okvir za uvođenje politika i praksi otvorene znanosti kako bi se smanjile tehnološke razlike i razlike u znanju među državama i unutar njih. Države članice pozivaju se da poduzmu odgovarajuće mjere i zakonodavne aktivnosti za provedbu otvorene znanosti. UNESCO-ove preporuke naglašavaju nekoliko ključnih ciljeva i područja:
- promicanje zajedničkog razumijevanja otvorene znanosti, povezanih prednosti i izazova, kao i različitih planova za otvorenu znanost
- razvoj i omogućavanje poticajnog političkog okruženja za otvorenu znanost
- ulaganje u infrastrukturu i usluge otvorene znanosti
- ulaganje u ljudske resurse, obuku, obrazovanje, digitalnu pismenost i izgradnju kapaciteta za otvorenu znanost
- poticanje kulture otvorene znanosti i usklađivanje poticaja za otvorenu znanost
- promicanje inovativnih pristupa otvorenoj znanosti u različitim fazama istraživačkog procesa
- promicanje međunarodne i višedioničke suradnje u kontekstu otvorene znanosti s ciljem smanjenja digitalnog, tehnološkog i znanstvenog jaza
Također, UNESCO je izradio Skup alata za otvorenu znanost (UNESCO Open Science Toolkit) koji sadrži vodiče, sažetke politika, informativne listove i indekse koji podržavaju provedbu UNESCO-ove Preporuke. Ovi materijali, zajedno s prethodno spomenutim politikama i aktivnostima, vrlo su korisni u procesu usvajanja različitih vrsta politika otvorene znanosti na institucijskoj i/ili nacionalnoj razini i stoga bi mogli biti korisni u procesu oblikovanja i usvajanja nacionalne politike otvorene znanosti.
Europska komisija (EK) ima dugu tradiciju podržavanja otvorene znanosti i integriranja njezinih načela u svoje istraživačke politike, procedure, različite zahtjeve i preporuke. Politike otvorene znanosti Europske komisije temelje se na nekoliko ključnih ciljeva, a mogu se sažeti na sljedeće:
- Osigurati da podaci proizašli iz istraživanja financiranih iz Europske unije budu otvoreni i da ispunjavaju FAIR načela (pretraživi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi podaci).
- Izgraditi Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC).
- Razviti novu generaciju mjerila koja će nadopunjavati konvencionalne pokazatelje za ocjenjivanje kvalitete i utjecaja istraživanja te uzeti u obzir prakse otvorene znanosti.
- Omogućiti otvoreni pristup svim recenziranim znanstvenim publikacijama i poticati rano dijeljenje različitih vrsta istraživačkih rezultata.
- Prepoznati aktivnosti otvorene znanosti u sustavima vrednovanja znanstvenih karijera.
- Osigurati da se sva javna istraživanja u EU provode prema kolektivno dogovorenim standardima odgovorne znanosti i znanstvenog integriteta, te da su rezultati istraživačkih i inovacijskih aktivnosti ponovljivi i provjerljivi.
- Osigurati da svi istraživači u Europi imaju potrebne vještine i podršku za provedbu praksi otvorene znanosti.
- Omogućiti široj javnosti značajan doprinos istraživačkom procesu kroz koncept građanske znanosti.
Europska komisija počela je razmatrati otvoreni pristup još 2006. godine kada je objavila Studiju o ekonomskoj i tehničkoj evoluciji tržišta znanstvenih publikacija u Europi (Study on the economic and technical evolution of the scientific publication markets in Europe, 2006.). EK je prepoznala krizu u dostupnosti istraživačkih informacija i zaključila da bi rezultati istraživanja financiranih iz javnih sredstava trebali biti javno dostupni. Nekoliko godina kasnije, 2010. godine, nakon globalne ekonomske krize, EK je formulirala viziju za socijalno tržišno gospodarstvo Europe za 21. stoljeće. Jedan od prioriteta u Strategiji Europa 2020 (EUROPE 2020 A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, 2010.) bio je pametan, održiv i uključiv gospodarski rast – razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama. Također, u istom dokumentu EK je postavila cilj da se do 2020. godine postigne ulaganje u istraživanje i razvoj od 3% BDP-a. Kako bi ostvarila ovu viziju i razvila gospodarstvo temeljeno na znanju i inovacijama, Europska komisija prepoznala je važnost otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti općenito kao ključne prilike za poticanje gospodarstva kroz pristup najnovijim istraživačkim nalazima. Godine 2012. EK je objavila Preporuku o pristupu i očuvanju znanstvenih informacija (2012/417/EU), koja je ažurirana 2018. godine (2018/790). Europska komisija pozvala je države članice da uvedu jasne politike za:
- Širenje i otvoreni pristup znanstvenim publikacijama proizašlim iz javno financiranog istraživanja.
- Upravljanje istraživačkim podacima, uključujući otvoreni pristup.
- Poticanje čuvanja i ponovne uporabe znanstvenih informacija.
- Daljnji razvoj infrastruktura koje su temelj sustava za pristup, čuvanje, razmjenu i ponovnu uporabu znanstvenih informacija te za promicanje njihova udruživanja unutar Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC).
- Osiguravanje potrebnih vještina i kompetencija istraživača i osoblja akademskih institucija u pogledu znanstvenih informacija.
- Prilagodbu, u pogledu znanstvenih informacija, sustava zapošljavanja i profesionalne evaluacije istraživača, sustava evaluacije za dodjeljivanje bespovratnih sredstava istraživačima te sustava evaluacije za institucije koje provode istraživanja.
Paralelno sa svojim preporukama državama članicama, Europska komisija uvela je odredbe o otvorenom pristupu i otvorenoj znanosti u svoje financijske instrumente za istraživačke aktivnosti unutar Europske unije. Godine 2008. EK je pokrenula pilot projekt otvorenog pristupa u Sedmom okvirnom programu za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti – FP7 (Seventh framework programme of the European Community for research and technological development and demonstration activities) kako bi testirala obvezujući otvoreni pristup za znanstvene publikacije proizašle iz projekata koje financira, isprva u nekoliko znanstvenih područja, a kasnije za sve FP7 projekte. Nakon faze pilot projekta u FP7, otvoreni pristup za sve recenzirane znanstvene publikacije postao je obvezan u sljedećem programu Europske komisije, Obzoru 2020. Godine 2016. EK pokrenula je novi pilot projekt pod nazivom Open Research Data Pilot s ciljem poboljšanja i optimizacije pristupa te ponovne uporabe istraživačkih podataka nastalih u projektima financiranim u okviru programa Obzor 2020.
U programu Obzor Europa, Europska komisija proširila je fokus s otvorenog pristupa na sveobuhvatnu otvorenu znanost. U sklopu ovog programa, obvezno je omogućiti otvoreni pristup znanstvenim publikacijama putem digitalnih repozitorija ili mrežnih stranica izdavača za sve projekte u Obzoru Europa. Osim toga, istraživači su obvezni izraditi i održavati plan upravljanja podacima (Data Management Plan – DMP) tijekom trajanja projekata, pohraniti svoje podatke u pouzdane repozitorije i osigurati otvoreni pristup podacima, slijedeći načelo „otvoreno koliko je moguće, zatvoreno koliko je potrebno“. Nadalje, od istraživača se očekuje da pruže dodatne informacije o svim istraživačkim rezultatima ili alatima potrebnim za ponovnu uporabu ili provjeru podataka.
Osim svojih preporuka i politika te uvođenja odredbi o otvorenom pristupu i otvorenoj znanosti u svoje financijske instrumente za istraživačke aktivnosti, Europska komisija podržala je i uspostavu paneuropske infrastrukture za olakšavanje procesa otvorene znanosti. Nadalje, pružila je edukacije za informacijske stručnjake i širu znanstvenu zajednicu o temama povezanim s otvorenom znanošću te potaknula promjenu u kulturi i ponašanju unutar znanstvene zajednice.
Od 2009. godine EK je financirala nekoliko OpenAIRE (Open Access Infrastructure for Research in Europe) projekata kroz koje je razvijena europska mreža interoperabilnih digitalnih repozitorija za publikacije i istraživačke podatke, zajedno s drugim uslugama za procjenu, pronalaženje, upravljanje, širenje i objavljivanje istraživačkih informacija.
Godine 2015. Europska komisija objavila je komunikaciju pod nazivom Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (A Digital Single Market Strategy for Europe, 2015.) u kojoj su najavili da će 2016. godine pokrenuti inicijativu Europski oblak, kasnije poznatu kao Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC).
Godine 2021. Europska komisija objavila je Stratešku agendu EOSC-a za istraživanje i inovacije (Strategic Research and Innovation Agenda (SRIA) of the European Open Science Cloud (EOSC), 2021.), koja je predstavila jasan put za postizanje vizije i ciljeva EOSC-a u sljedećih sedam godina. Opća vizija EOSC-a kao paneuropske infrastrukture za otvorenu znanost jest omogućiti istraživačima da pronalaze, pristupaju, dijele i ponovno koriste podatke, alate i usluge na siguran i interoperabilan način, čime bi se revolucioniralo provođenje znanosti u Europi. Od samog početka razvoja EOSC-a brojni projekti financirani iz sredstava EU-a pridonijeli su njegovoj izgradnji i razvoju, kako bi postao ključni dio za promicanje otvorene znanosti i razvoja kulture istraživanja temeljene na podacima u Europi.
Kroz ove i dodatne projekte i aktivnosti, Europska komisija gradi kapacitete za provedbu otvorene znanosti obučavanjem trenera, istraživača i drugih dionika o raznim temama vezanim uz otvorenu znanost, razvijanjem kurikuluma i materijala za obuku te izgradnjom zajednica prakse.
